REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu pojedincu Željku Bilišu, uz sudjelovanje zapisničara Marije Biliš, u prekršajnom postupku protiv okrivljene ČĐ, zbog prekršaja iz odredbe članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i odredbe čl.25. Zakona o suzbijanju diskriminacije, pokrenutim optužnim prijedlogom PP Ston od dana 07. rujna 2021., temeljem odredbe čl.183. i čl.182. Prekršajnog zakona,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENA: ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1958., u [adresa], od oca pok. Č i majke pok. A rođ. Z, sa boravištem u [adresa], a prebivalištem u [adresa], te u ljetnom periodu u [adresa], državljanka RH, završene osnovne škole, bez zanimanja, umirovljenica, srednjeg financijskog stanja, bez imovine, udovica, majka dvoje djece koju ne uzdržava, do sada prekršajno nekažnjavana,
k r i v a j e
što je dana 03. rujna 2021. u 08,15 sati, ispred kbr. 177. na ulici u [adresa] narušavala javni red i mir na način da je pristupila radnicima firme "Koncept gradnja" tj. AĐ i ZĐ državljanima BiH, te SĐ državljaninu RH, te na iste vikala riječima "zvat ću vam policiju, prijavit ću vas, jebem vam mater bosansku, ne smijete biti ovdje",
čime je počinila djelo prekršaja kažnjivo po odredbi čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ( NN br.5/90, 30/90, 47/90 i 29/94),
pa se temeljem navedene odredbe naznačenog propisa,
K A Ž N J A V A
NOVČANOM KAZNOM U IZNOSU OD 60,00 EUR-a.
Okrivljena je temeljem odr.čl.33.st.10. Prekršajnog zakona, (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje PZ-a), dužna novčanu kaznu platiti u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ove presude, te ju je dužna platiti u korist računa br: HR 1210010051863000160, model HR 63, opis plaćanja: uplata novčane kazne po presudi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poziv na br. odobrenja: 6068-3847-1075599954, primatelj Republika Hrvatska, Državni proračun.
Ako okrivljena u navedenom roku ne plati novčanu kaznu ista će se naplatiti prisilno, a u smislu odredbe čl. 34.st.1.PZ-a, a ukoliko u navedenom roku plati iznos od 2/3 izrečene ukupne novčane kazne a što iznosi 40,00 EUR-a, smatrati će se da je novčanu kaznu platio u cijelosti, sukladno odr.čl.152.st.3.PZ-a.
Okrivljena se temeljem odredbe čl.182. PZ-a, o s l o b a đ a od optužbe za djelo prekršaja iz odredbe čl.25.Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12), da bi dana 03. rujna 2021. u 08,15 sati, ispred kbr. 177. na ulici u [adresa] pristupila radnicima firme "Koncept gradnja" tj. AĐ i ZĐ državljanima BiH, te SĐ državljaninu RH, te na iste vikala riječima "zvat ću vam policiju, prijavit ću vas, jebem vam mater bosansku, ne smijete biti ovdje", a što bi kod državljanina ostvarilo osjećaj ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju nacionalnog podrijetla.
Temeljem odredbe čl.139. st.3. PZ-a okrivljena je dužna naknaditi trošak vođenja prekršajnog postupka paušalno određenog u novčanom iznosu od 20,00 EUR-a, u roku kao i kaznu, u korist računa HR 1210010051863000160, model HR 63, opis plaćanja: uplata troškova postupka po presudi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poziv na br. odobrenja: 6068-3847-1075599997, primatelj Republika Hrvatska, Državni proračun, jer će joj se u protivnom isti naplatiti prisilnim putem.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska postaja Ston je pod brojem: 511-03-08/05-5-62-1/2021 od dana 07. rujna 2021., podnijela optužni prijedlog protiv okrivljene ČĐ, zbog djela prekršaja činjenično opisanih i pravno kvalificiranih kao u izreci ove presude.
2. Prilikom ispitivanja na glavnoj raspravi, okrivljena izjavljuje kako se djelomično osjeća krivom za djela prekršaja za koja se tereti, te da može reći vezano za zgodu od dana 03. rujna 2021. u 08,15 sati da je doista u jednom trenutku vikala na radnike Koncept gradnje AĐ i ZĐ državljanine BiH, te na SĐ državljanina RH u smislu da će im zvati policiju jer da rade na crno, ali da ni u jednom trenutku rekla "jebem vam mater bosansku". Dodaje kako je na njih vikala iz razloga što su tog ljeta radili i tijekom blagdana a što je sve trpjela, međutim da je to potrajalo duže, pa da joj je taj rad smetao, i da je znala kako ti radnici BiH nemaju ni radnu dozvolu za rad u RH.
3. Potom su u dokaznom postupku kao svjedoci ispitani AĐ i SĐ, obojica s prebivalištem u [adresa].
4. Prilikom svjedočenja, AĐ navodi kako se sjeća zgode od dana 03. rujna 2021. u 08,15 sati kada je zajedno s kolegom OĐ, također državljaninom BiH kao što je i on radio kao radnik firme Koncept gradnja poslove šalovanja ploče na kući SĐ adresa [adresa], da bi tada u tu ulicu pristupila ČĐ koja je počela vikati na njih "zvat ću policiju, prijavit ću vas, jebem van mater bosanku, ne smijte biti ovdje", te da je to ponovila više puta, pa da se ne sjeća tko je, ali da je netko od njih pozvao policiju. Dodaje da je na tu kuću povremeno dolazio i prethodno raditi s još nekim radnicima kada se kuća iz temelja podizala, te da je ČĐ gotovo svaki puta činila iste stvari kao i ove zgode.
5. Okrivljena zatim izjavljuje primjedbu na iskaz svjedoka kako zna da je tu radio na crno i da je radio za tjedne i državne blagdane a što joj je smetalo, te da na njegov iskaz nema neke posebne primjedbe.
6. Svjedočeći, SĐ navodi kako se sjeća zgode od dana 03. rujna 2021. u 08,15 sati kada su radnici firme Koncept gradnja, državljani BiH AĐ i ZĐ sa svim urednim dokumentima za rad u RH radili na njegovoj kući u mjestu [adresa]., da bi u jednom trenutku ispred kućnog broja 177. tj. ispred svoje kuće izašla ČĐ koja je mobitelom u ruci ponajprije sve snimala, tj. njega i te radnike, da bi onda u jednom trenutku počela vikati "zvat ću vam policiju, prijavit ću vas, jebem vam mater bosansku, ne smijete biti ovdje" a što je ponovila više puta. Ističe da je više radnika prethodno radilo na njegovoj kući i da bi gotovo minimum jedan puta tjedno ista GĐ izašla na cestu, te također vikala i vrijeđala te radnike, pa budući da je to te zgode prešlo svaku mjeru kako su pozvali policiju koja je onda došla na lice mjesta.
7. Okrivljena zatim izjavljuje primjedbu na iskaz svjedoka kako smatra da svjedok ne govori istinu, i da ju svake godine kada dođe ljeti maltretira, te joj krade naranče.
8. Zatim je u dokaznom postupku još izvršen uvid i pročitani službena zabilješka službenika policije, te potvrda Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije o osuđivanosti okrivljene, s naznakom kako je okrivljena iznijela primjedbu na službenu zabilješku službenika policije da nikog nije vrijeđala ali da je istina kako je vikala, navodeći još kako nema daljnjih dokaznih prijedloga, dok u završnom govoru predlaže sudu postupiti po zakonu i ističe kako nema što posebno za dodati jer da je već sve navela u svojoj obrani.
9. Razmatrajući navedeno činjenično stanje, navode obrane okrivljene, iskaze svjedoka, službenu zabilješku službenika policije, ovaj sud našao je za dokazanim da je okrivljena počinila djelo prekršaja iz odredbe čl.13. ZPPJRM-a, koje joj se stavlja na teret, te ju je proglasio krivom izrekavši joj kaznu kao u izreci presude.
10. Krivnja okrivljene temelji se na navedenoj odredbi naznačenog propisa, prema kojoj će za predmetno djelo prekršaja odgovarati onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.
11. Naime, temeljem navoda obrane okrivljene i iskaza svjedoka, ovaj sud je u ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju u cijelosti poklonio vjeru iskazima svjedoka, budući da su u bitnome navodi svjedoka gotovo identični, a poglavito što se u pogledu svjedoka AĐ po mišljenju ovog suda radi o neutralnoj osobi, a da je okrivljena konkretne zgode narušavala javni red i mir vikom ista to niti ne spori u svojoj obrani.
12. Odlučujući o vrsti i visini kazne, vodilo se računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima.
13. Kao olakotne okolnosti okrivljenoj su uzete u obzir činjenica što je do sada prekršajno nekažnjavana (navedeno proizlazi iz potvrde Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije o osuđivanosti okrivljene), dok otegotnih okolnosti nije ni bilo.
14. Slijedom navedenog, ovaj sud je okrivljenoj za predmetno djelo prekršaja izrekao novčanu kaznu umjesto alternativno propisane kazne zatvora, jer je uvjerenja da će se i ovako izrečenom kaznom a bez potrebe izricanja alternativno propisane kazne zatvora postići svrha kažnjavanja, te da će se ubuduće doista kloniti činjenja ovakvih djela prekršaja, a i jer je mišljenja da bi izricanje alternativno propisane kazne zatvora za istu bilo doista prestrogo.
15. Potrebno je istaknuti vezano za plaćanje izrečene novčane kazne da se odluka temelji na odredbi čl. 152. st.3. PZ-a i gdje je određeno da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćena ako osuđena osoba plati 2/3 izrečen novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je novčana kazna izrečena.
16. Također, temeljem odredbe čl. 3. PZ-a, na okrivljenu su u konkretnom slučaju primijenjene odredbe Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koje propisuju blažu sankciju i koje su bile na snazi u vrijeme počinjenja djela prekršaja, za razliku od odredbi istog zakona koje su sada na snazi i koje za okrivljenu propisuju težu sankciju.
17. U pogledu djela prekršaja iz odredbe čl.25.Zakona o suzbijanju diskriminacije, okrivljenu je trebalo osloboditi od optužbe, jer navedeno djelo prekršaja na način kako se okrivljenoj stavlja na teret ne predstavlja predmetno djelo prekršaja.
18. Naime, prema odredbi čl.25.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, propisana je odgovornost onoga tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etičkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo. Dakle, prema navedenoj odredbi naznačenog propisa da bi se radilo o predmetnom djelu prekršaja moraju kumulativno biti ispunjena dva uvjeta i to:
a. da je počinitelj postupao s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etičkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji, te pod
b. da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo.
19. Budući da iz činjeničnog opisa djela prekršaja koje se okrivljenoj stavlja na teret optužnim prijedlogom nije navedeno da bi okrivljena konkretne zgode postupala u namjeri i ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etičkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji, odnosno da nije ispunjen a. uvjet naveden u prethodnoj točki, koji predstavlja konstitutivni element predmetnog djela prekršaja koji nužno mora biti naveden isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, djelo prekršaja na način kako se okrivljenoj stavlja na teret ne predstavlja prekršaj, slijedom čega je trebalo postupiti na način kao u izreci presude.
20. Odluka o troškovima vođenja prekršajnog postupka temelji se na navedenoj odredbi naznačenog propisa, a odnosi se na trošak vođenja redovnog prekršajnog postupka paušalno određenog u novčanom iznosu kao u izreci presude, a s obzirom na trajanje i složenost vođenja postupka, te materijalnu situaciju okrivljenika.
21. Nakon objave presude na zapisnik o glavnoj raspravi, okrivljena se odrekla prava na žalbu i dostave pismenog prijepisa presude.
U Korčuli, 26. svibnja 2025.
Zapisničar
Sudac
Marija Biliš
Željko Biliš
NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana prijema prijepisa presude, pismeno u dva istovjetna primjerka putem ove Stalne službe Općinskog suda u Dubrovniku.
PRESUDU DOSTAVITI:
- tužitelju
- pismohrani
