REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj Kž-249/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Ronka, kao predsjednika vijeća, te Mirjane Madunić kao izvjestitelja i Branimira Miljevića, kao člana vijeća, uz sudjelovanje Irene Tomić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika GŽ zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 1. i 2. u vezi s člankom 24. stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017. i 118/2018. - dalje KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika po branitelju Mateju Balažu, odvjetniku iz Osijeka, protiv presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K-833/2024-18 od 2. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba okrivljenika GŽ odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1.Pobijanom presudom Općinskog suda u Osijeku na temelju odredbe članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 101/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08) u svezi s čl. 24 KZ/11, utvrđeno je da je okrivljenik GŽ počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom, opisano u članku 117. stavku 1. i 2. u vezi s člankom 24. KZ/11., te mu je rješenjem sadržanim u presudi, na temelju članka 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN 76/14) određen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu zatvorenog tipa u trajanju od 6 (šest) mjeseci.
1.1. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08, okr. GŽ je obvezan da na ime troškova kaznenog postupka, plati tome Sudu iznos od ukupno 178,62 eura (stosedamdesetosam eura i šezdeset dva centa) na ime sudskih troškova, i to 13,00 eura na ime troška svjedoka, 65,62 eura na ime troška vještaka i 100,00 eura na ime paušalne svote u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljenik po branitelju zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi se navodi kako se bitna povreda ogleda u činjenici da je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude, a ista se temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. Navode i kako oštećena iskazuje o navodnom događaju za koji nema nikakvo dokazno uporište jer nitko nije bio prisutan spornom događaju ili dinamici istoga. Za tjelesne ozljede oštećene ostaje neutvrđeno tko ih je zaista i počinio jer ne postoji niti jedan konkretan dokaz kojim bi se moglo utvrditi da je okrivljenik počinio kazneno djela za koje ga se tereti. Po iskazu oštećene postoji sukob nje i brata oko imovinskopravnih odnosa i da brat nikada nije bio fizički nasilan usprkos što je psihički bolestan. Stoga predlažu županijskom sudu da pobijanu presudu preinači na način da donese presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili da donese rješenje kojim se presuda ukida i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba okrivljenika nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti kao i u smislu žalbenih navoda, ovaj sud je utvrdio da je presuda razumljiva i jasna, dovoljno i argumentirano obrazložena, u istoj su navedeni jasni, dostatni i neproturječni razlozi o svim odlučnim činjenicama pa prema tome u istoj nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti niti bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju općenito ukazuje žalitelj.
5.1. Neosnovano žalitelj navodi kako je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka time što oštećena iskazuje o navodnom događaju za koji nema nikakvo dokazno uporište jer nitko nije bio prisutan spornom događaju niti bi mogao posvjedočiti o eventualnom događaju ili dinamici istoga, a ovi žalbeni navodi se svode na nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje.
6. Žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana. Neosnovano žalitelj navodi kako je prvostupanjski sud svoju odluku donio samo na temelju iskaza oštećene. Naime, prvostupanjski sud je svoju odluku donio na temelju iskaza oštećene koja je detaljno i okolnosno opisala ponašanje optuženika tijekom inkriminiranog događaja navodeći kako joj je okrivljenik lupio šamarčinu jednom ili dva puta ,vikala je „Upomoć“, jer je brat nasrnuo na nju i uhvatio ju za ruku i čupao ju za kosu i iščupao i dio kose iz glave te se sklupčala, a brat ju je šakama udarao po glavi, leđima i od tih udaraca je imala plavice, što je konstatirano i kod liječnika. Susjedi UŽ i ŽŽ su čuli viku te su dotrčali kako bi joj pomogli . Iskaz oštećene prvostupanjski sud je povezao sa iskazom svjedoka ŽŽ koji je susjed okrivljenika i oštećene, on nije vidio događaj, ali je čuo zapomaganje oštećene koja je zvala "upomoć", vikala "spasite me, zovite policiju" te je svjedok kroz rešetke ograde vidio kako oštećena leži na tlu sklupčana i drži rukama glavu. Uz navedeno, medicinski vještak dr.sc. Boris Dumenčić je utvrdio da je oštećena zadobila tjelesne ozljede te opisao mehanizam nastanka istih navodeći da je oštećena zadobila tjelesne ozljede u vidu nagnječenja i oguljotina po licu koje su mogle nastati udarcem otvorenog dlana silom slabog intenziteta, ozljede na leđima su mogle nastati udarcem zatvorene šake silom slabog intenziteta, dok su ozljede na podlaktici nastale najvjerojatnije stiskanjem šakama i prstima druge osobe, ali se ne mogu isključiti niti direktni udarci zatvorenom šakom po podlakticama u smislu samoobrane žrtve od udaraca.
7. Prema tome, žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je izveo sve dokaze koje je trebao izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica koje neposredno utječu na primjenu materijalno pravnih odredbi, te je na temelju savjesne i detaljne ocjene izvedenih dokaza izveo pravilne zaključke da je okrivljenik GŽ svojim protupravnim radnjama ostvario sva bitna obilježja kaznenog protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom, opisano u članku 117. stavku 1. i 2. u vezi s člankom 24. KZ/11., u vrijeme i na način kako je opisano u izreci presude, a u obrazloženju pobijane presude dao o svemu iscrpne i uvjerljive razloge, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
8. Provedenim psihijatrijskim vještačenjem je utvrđeno da se kod okrivljenika radi o postojanju teškog duševnog poremećaja paranoidne shizofrenije koja kod njega postoji vjerojatno već nekoliko godina, a akutna klinička slika postojala je kod okrivljenika i u vrijeme počinjenja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, uslijed čega okrivljenik GŽ nije bio sposoban shvatiti značenje svojeg djelovanja i upravljati svojim postupcima niti nije mogao vladati svojom voljom, dakle u vrijeme počinjenja djela je bio neubrojiv, a nije ni raspravno sposoban.
9. Stoga, iz svega navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kako je okrivljenik u neubrojivom stanju počinio protupravne radnje koje imaju obilježja kaznenog djela za koje ga se tereti.
10. Prvostupanjski sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka psihijatra kao i preporuku u pogledu potrebe liječenja u psihijatrijskoj ustanovi zatvorenog tipa, te pravilno okrivljeniku odredio prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi u trajanju od 6 (šest) mjeseci, a kojim će se uz liječenje otkloniti opasnost od počinjenja novih pa i težih kaznenih djela.
11. Budući da je utvrđeno kako ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene niti povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 476. stavak.1 ZKP/08. na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, niti je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon trebalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u skladu s člankom 482. ZKP/08.
Požega, 26. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća
Damir Ronko