Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-1187/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika EN i JN, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. točke 3. i stavka 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), rješavajući o žalbama okrivljenika EN i JN, podnesenim po branitelju Petru Krniću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv presude Općinskog suda u Slavonskom brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, broj: 33. SB Pp-1200/2022-7 od 8. prosinca 2022., na sjednici vijeća održanoj 29. travnja i 26. svibnja 2025.

p r e s u d i o j e:

I Odbijaju se kao neosnovane žalbe okrivljenog EN i JN te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, okrivljeni EN i JN obvezani su naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, svaki, koji su dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenici EN i JN proglašeni su krivima i uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona kažnjeni novčanim kaznama u iznosu od 6.000,00 (šesttisuća) kuna/796,33 eura (sedamstodevedesetšesteuraitridesettricenta), svaki, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 3. Zakona o gradnji, opisanog u izreci.

2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 120,00 (stodvadeset) kuna.

3. Protiv navedene presude okrivljenici EN i JN pravodobno su podnijeli žalbe iz svih žalbenih osnova.

4. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbi, ovaj sud je ocijenio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti je nastupila zastara prekršajnog gonjenja, što su povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te da nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka na koju paušalno ukazuju žalitelji i da je prvostupanjski sud u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje.

7. Žalitelji u svojim žalbama u bitnom osporavaju da bi EN imao svojstvo investitora, navode kako su bili u zabludi te ističu kako naknadno ishođena građevinska dozvola ekskulpira postupke i radnje prije izdavanja iste jer su postupci okrivljenika legalizirani. Također, okrivljenici ističu kako bi zbog potpunog utvrđenja činjeničnog stanja trebalo ponovno ispitati kao svjedokinju građevinsku inspektoricu Inoslavu Šimović te ispitati kao svjedoke ŽN i UN. Međutim, na temelju svih dokaza provedenih u dokaznom postupku, a prvenstveno materijalne dokumentacije u koju je prvostupanjski sud izvršio uvid, prvostupanjski sud je imao dovoljno osnove za zaključak da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva obilježja prekršaja za koji se optužuju, jer iz iste proizlazi da su nedvojbeno oba žalitelja postupala u svojstvu investitora te je prvostupanjski sud, u skladu s načelom slobodne ocjene dokaza, donio valjani zaključak da su okrivljeni EN i JN kao investitori pristupili građenju bez pravomoćne građevinske dozvole. Naime, žalitelji u samim žalbama niti ne osporavaju da su se građevinski radovi započeli obavljati bez ishođene građevinske dozvole, ali obojica ističu kako smatraju da postoje okolnosti koje isključuju protupravnost i njegovu krivnju, no prvostupanjski sud je dao valjane i obrazložene razloge zašto sve navedene okolnosti nisu odlučne te je zašto oba žalitelja smatra krivima, a s kojim razlozima se slaže i ovaj sud. Također, i naknadno ishođena građevinska dozvola, na koju se pozivaju i oba žalitelja, glasi na njih obojicu, s time da ih naknadno ishođenje iste ne može ekskulpirati od odgovornosti, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud.

8. Ispitujući odluku o izrečenim kaznama, ovaj sud je utvrdio da su kazne okrivljenicima odmjerene razmjerno težini djela koje su počinili i stupnju njihove odgovornosti, pri čemu je prvostupanjski sud na strani žalitelja našao olakotne, uz izostanak otegotnih okolnosti, te je svakom od njih kaznu izrekao ispod najnižeg iznosa zakonom propisane novčane kazne za tu vrstu prekršaja u vrijeme počinjenja prekršaja, a i sada propisane novčane kazne, pa se iste ne ukazuju prestrogima. Naime, za navedeni prekršaj tada važećim zakonom bila je propisana kazna u rasponu od 30.000,00 kuna do 45.000,00 kuna za fizičku osobu u svojstvu investitora (sada u rasponu od 4500,00 do 6630,00 eura). Također, žalitelji su upozoreni na mogućnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni, u skladu s odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

9. Slijedom navedenog, navodi žalbi nisu takvi da bi mogli dovesti do preinačenja odluke o kaznama i njihovog daljnjeg ublažavanja te ovaj Sud smatra da će se izrečenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja i utjecati na žalitelje da se ubuduće klone činjenja ovakvih ili sličnih prekršaja, odnosno da će se izrečenim novčanim kaznama postići kako opća, tako i posebna svrha izricanja prekršajnih sankcija, dakle svrha specijalne i generalne prevencije.

10. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika, ili samo o žalbi okrivljenika, te je valjalo, temeljem članka 139. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona, obvezati svakog od okrivljenih na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka pred ovim sudom, u skladu s okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.).

11. Zbog izloženih razloga, trebalo je žalbe okrivljenika odbiti kao neosnovane i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 26. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v.r.

Jasna Momirović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.