Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-657/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji tog suda Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica-specijalist ŽI, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa odvjetnik Željko Knežević, odvjetnik u Dubrovniku, Vukovarska 36/II, 20000 Dubrovnik, protiv protivnika osiguranja Općinska organizacija Crvenog križa Novo Sarajevo, OIB 86552772978, Ul. Envera Šehovića 11, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, kojega zastupa punomoćnica Sanja Čepo Veraja, odvjetnica u Metkoviću, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku broj Ovr- 346/23-6 od 29. lipnja 2023., 26. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku broj Ovr-346/23-6 od 29. lipnja 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja od 25. svibnja 2023.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelja osiguranja zbog svih žalbenih razloga koje predviđa odredba iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 143/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP ) koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 155/23, dalje OZ). Predlaže da se pobijano rješenje ukine i vrati na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu protivnik osiguranja je predložio da se ista odbije.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a i odredbi članka 50. stavak 5. OZ-a, ovaj sud ne nalazi ostvarenje bitne povrede odredaba postupka, niti žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno kojeg drugog žalbenog razloga iz članka 50. stavak 1. OZ-a, iz kruga onih na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. U postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja predlagatelj osiguranja podnio je prvostupanjskom sudu prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema predloženiku, kao protivniku osiguranja, u iznosu od 340.987,50 eura ( po osnovi zastupanja protivnika osiguranja u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku br. P- 316/2019 ) na način da se odredi - upis prava vlasništva na ime predloženika, a na nekretninama k. o. [katastarska općina] koje su precizno pobrojane pod toč. I. te da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku i provođenje ovakve odluke u zemljišnoj knjizi, uz istovremeno brisanje dosadašnjeg prava vlasništva s Grada Dubrovnika, te da se - zabrani protivniku osiguranja da otuđi i optereti sve naprijed i gore navedene i označene nekretnine. Nadalje, navodi da protivnik osiguranja vodi pregovore o sklapanju kupoprodajnog ugovora za predmetne nekretnine sa više različitih osoba, od kojih da je dobio konkretne ponude te da će u slučaju očekivanog uspjeha i zaključenja kupoprodajnog ugovora, protivnik osiguranja sigurno osujetiti naplatu tražbine predlagatelja osiguranja i da u Republici Hrvatskoj neće imati nikakvu imovinu pa predlagatelj neće biti u mogućnosti naplatiti svoju tražbinu jer se radi o stranoj pravnoj osobi, konkretno humanitarnoj organizaciji.

7. Prvostupanjski je sud odbio navedeni prijedlog za donošenje privremene mjere smatrajući da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim svoju tražbinu ali nije učinio vjerojatnim opasnost ( drugu kumulativnu zakonsku pretpostavku ) koju pretpostavlja odredba čl. 344. st. 1. OZ-a. Odnosno, da predlagatelj osiguranja tvrdi, ali ne dokazuje adekvatnim dokazima konkretne radnje ili propuštanja protivnika osiguranja kojima bi isti nastojao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. Smatra da iz e-mail prepiske, na koju se predlagatelj osiguranja poziva, ne proizlazi ni namjera ni volja protivnika osiguranja za prodaju nekretnina trećim osobama zainteresiranima za kupnju.

8. U žalbi se navodi da je prvostupanjski sud pogrešno protumačio ugovorni odnos među strankama kao i izveo pogrešan zaključak da predlagatelji nije učinio vjerojatnim da će protivnik osiguranja bez predložene mjere osujetiti naplatu njegove tražbine. Žalitelj smatra da je sud mogao donijeti privremenu mjeru temeljem učinjene vjerojatnosti postojanja opasnosti, štoviše da je ista utvrđena i izvjesna, jer protivnik osiguranja pokušava otuđiti predmetne nekretnine, čime će ostati bez imovine u Hrvatskoj, a vjerojatno je kako takve imovine nema ni u BiH. Ističe i stajalište da je sud morao donijeti privremenu mjeru jer je protivnik osiguranja strana pravna osoba, tražbina se ima izvršiti u inozemstvu pa se pretpostavlja da opasnost iz odredbe čl. 344. st. 1. OZ-a postoji.

9. Žalba predlagatelja osiguranja nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

10. Odredbom čl. 344. OZ-a navedeno je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

11. Suprotno žalbenim navodima, i prema mišljenju ovog žalbenog suda, u konkretnom slučaju nisu ostvarene pretpostavke za određivanje regulacijske privremene mjere. Naime, prema stanju u spisu proizlazi da protivnik osiguranja nije upisani vlasnik nekretnina na kojima se predlaže određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja. Stoga, predlagatelj traži i da se odredi upis vlasništava predmetnih nekretnina na ime protivnika osiguranja uz istodobno brisanje sa imena dosadašnjeg vlasnika.

12. Privremene mjere, kako je već rečeno, mjere su osiguranja. One mogu zabraniti otuđenje ili opterećenje imovine ali valja naglasiti kako privremene mjere ne mogu zamijeniti upis prava vlasništva koji zahtijeva ispunjenje zakonskih uvjeta u skladu s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o zemljišnim knjigama.

13. Nadalje, privremene mjere su sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina vjerovnika na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku), dakle sredstva kojima bi se eliminirala ili umanjivala mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja. Drugim riječima, one su sredstva akcesornog, supsidijarnog i konzervacijskog karaktera u odnosu na meritorno suđenje.

14. Dakle, sve da je protivnik osiguranja upisani vlasnik predmetnih nekretnine, prijedlog bi bio neosnovan. Dodatno obrazloženju prvostupanjskog suda, koje u cijelosti prihvaća i ovaj žalbeni sud, treba naglasiti i slijedeće. Predlagatelj osiguranja nije u prijedlogu za osiguranje naveo da je već pokrenuo ili da namjerava pokrenuti postupak radi ostvarenja svoje tražbine ( glavni postupak ) o kojem postupku, njegovom pokretanju i ishodu, ovisi opravdanje za donošenje predložene privremene mjere kao i njezino trajanje.

15. Zbog navedenog, prvostupanjski sud je, na temelju činjeničnih navoda iz prijedloga za osiguranje, pravilno ocijenio kako nisu ispunjene propisane pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere.

16. Stoga je, na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a, riješeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 26. svibnja 2025.

S U T K I N J A

Dragica Samardžić