REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž-322/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Irene Dikanović-Terzić predsjednice vijeća, Draženke Ilak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Lidije Klašnja-Petrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Tanja Bota, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 226694857747, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri iz Zagreba, Pisarnica Split, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu od 29. veljače 2024., poslovni broj Pn-340/2021-28, u sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika Euroherc osiguranja d.d. kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu od 29. veljače 2024., poslovni broj Pn-340/2021-28, u cijelosti.

II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 226694857747, platiti tužiteljici OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.537,94 eura s zateznim kamatama, a koje na taj iznos teku od 8. veljače 2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 226694857747, naknaditi tužiteljici OE, OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 2.568,14 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 29. veljače 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

2. Tuženik je pravovremeno podnio žalbu u kojoj navodi da prvostupanjsku presudu pobija u cijelosti i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku. Iz sadržaja žalbe proizlazi da osporava nalaz i mišljenje vještaka, jer isti smatra proturječnim i nelogičnim, to tim više što je i svojim usmenim očitovanjem doveo u pitanje pravilnost, logičnost i uvjerljivost svog nalaza i mišljenja. Smatra da je prvostupanjski sud trebao prihvatiti prijedlog za određivanjem novog vještačenja po drugom vještaku. Osporava i tijek zateznih kamata, jer se radi o totalnoj šteti, odnosno imovinskoj nenovčanoj šteti na koju kamata može teći isključivo od presuđenja, budući će visina potraživanja biti utvrđena prvostupanjskom presudom prema cijenama važećim na dan presuđenja. Što se tiče troškova postupka smatra kako je prvostupanjski sud pogrešno tužiteljici priznao nagradu u punom iznosu odnosno u visini od 100 bodova za sastava podneska od 28. kolovoza 2023., budući je tužiteljica navedenim podneskom uglavnom dostavila sudsku praksu pa joj je pripadala maksimalna nagrada od 25 bodova. Pogrešno je, prema navodima žalbe odlučeno i u vezi s ročištima od 16. ožujka 2022. i 13. rujna 2023. Dalje u žalbi navodi kako je prvostupanjski sud, pravilnom primjenom materijalnog prava za sve radnje poduzete do 1. studenog 2022. trebao tužiteljici priznati za dosudu parnični trošak prema vrijednosti boda u iznosu od 10,00 kuna, sukladno tarifi koja je bila važeća prije 1. studenog 2022., a tek od stupanja na snagu izmijenjene tarife trošak je trebao priznati prema vrijednosti boda od 15,00 kuna. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu ili podredno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak sastava žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neosnovano tuženik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP), budući presuda sadrži valjano obrazložene razloge o odlučnim činjenicama, te se može ispitati.

5.1. Ispitujući dalje pobijanu presudu u skladu sa žalbenim navodima, a i po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud nije našao da su počinjene bitne povrede postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, temeljem članka 365. stavka 2. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik naknadi imovinsku štetu koja je nastala na njezinu vozilu, a za koju je odgovoran osiguranik tuženika.

7. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da se 20. listopada 2018. u Splitu dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo tužiteljice i vozilo štetnika koje je u vrijeme nesreće bilo osigurano kod tuženika;

- da među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika i njegova odgovornost, kao i činjenica da je tužiteljici u mirnom postupku na ime naknade štete na njezinom vozilu isplaćen iznos od 65.300,00 kuna i to tako da je iznos od 64.000,00 kuna isplaćen na ime štete na vozilu, a iznos od 1.300,00 kuna na ime troškova prijevoza vozila.

7.1. Budući je tužiteljica smatrala da je na njezinu vozilu nastala totalna šteta i da iznos koji joj je isplaćen u mirnom postupku nije dovoljan da se u potpunosti naknadi šteta koja joj je nastala, prvostupanjski je sud proveo dokaz prometnim vještačenjem po vještaku prometne struke ĆE iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da popravak predmetnog vozila nije bio ekonomski opravdan i da je na vozilu nastala totalna šteta. Novonabavna cijena odgovarajućeg vozila Mercedes B klase 180 CDI s pdv-om iznosi 219.138,91 kunu, a stvarna tržišna vrijednost neoštećenog predmetnog vozila prema godinama starosti i tehničkoj eksploataciji iznosi 93.134,03 kune. Vještak je ocijenio da ukupna vrijednost ostatka vozila iznosi 10,75%, a da tržišna vrijednost spašenih dijelova oštećenog predmetnog vozila iznosi od 10.011,90 kuna/1.328,81 eura, odnosno da bi ukupan iznos štete na predmetnom vozilu iznosio 83.122,12 kuna/11.032,20 eura, pa kada se od navedenog iznos od 11.032,20 eura/83.122,12 kuna oduzme iznos štete na vozilu koja je isplaćena u mirnom postupku odnosno iznos od 8.494,26 eura/64.000,00 kuna, prema nalazu i mišljenju vještaka proizlazi obveza tuženika da tužiteljici naknadi štetu u iznosu od 2.537,94 eura/19.122,12 kuna, koliko je prvostupanjski sud i dosudio tužiteljici.

8. Ovako utvrđeno činjenično stanje žalbenim navodima tuženika nije dovedeno u sumnju, te ga kao pravilnog prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, jer je sud prvog stupnja u postupku izvedene dokaze cijenio pravilnom primjeno članka 8. ZPP-a, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj međusobnoj povezanosti dajući pri tom za svoju ocjenu jasne i uvjerljive razloge koji imaju činjeničnu i pravnu podlogu, a na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo, kada je odlučio prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

9. Suprotno tvrdnjama tuženika, nije bilo potrebe odrediti izvođenje dokaza po drugom vještaku prometne struke, jer je vještak Marino Žunić odgovorio na sva pitanja tuženika stručno i uvjerljivo, a tuženik svojim navodima nije doveo u sumnju pravilnost provedenog vještačenja. Tako je vještak istaknuo da je na tržištu Republike Hrvatske veliki izbor rabljenih vozila marke Mercedes B klasa 180 cdi, zbog čega je i raspon tržišnih cijena znatno varirao. U vrijeme štetnog događaja raspon cijena za predmetno vozilo starosti oko 5,5 godina kretao se od 80.000,00 do 115.000,00 kuna što je ovisilo o općem stanju vozila, opremi, prijeđenoj kilometraži, te eventualnim oštećenjima. Prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti rabljenog vozila prije oštećenja, za potrebe vještačenja vještak je uzeo vrijednost vozila u prosječnom stanju prema kataloškoj procjeni Centra vozila Hrvatske sa sličnom kilometražom i ugrađenom dodatnom opremom kao kod predmetnog vozila. Što se tiče vrijednosti spašenih ostataka koje je vještak ocijenio u visini od 10,75%, odnosno oko 10.000,00 kuna, vještak je naveo kako je u njegovom pisanom nalazu i mišljenju ta izračunata vrijednost ostataka spašenih dijelova predstavlja tržišnu vrijednost upotrijebljenih dijelova, uz odbitak troškova demontaže, pripreme dijelova, kontrole i troškova prodaje u skladu sa oštećenjima predmetnog vozila, pri čemu je naveo da je do sličnog iznosa od vrijednosti cca 10.000,00 kuna za ostatke došao i glavni procjenitelj tuženika.

10. Tuženik u žalbi problematizira i tijek dosuđene zatezne kamate, jer smatra da ista teče od presuđanja. I ovaj žalbeni navod tuženika nije osnovan. Naime, prvostupanjski je sud tužiteljici na dosuđeni iznos naknade imovinske štete na osobnom vozilu koja je obračunata kao totalna, a koja je nastala u sudaru dvaju motornih vozila od kojih je vozilo štetnika bilo osigurano kod tuženika, dosudio zateznu kamatu od podnošenja odštetnog zahtjeva, pa kako je tuženik odštetni zahtjev zaprimio 7. veljače 2019., kamata je dosuđena od 8. veljače 2019. (u obrazloženju presude pogrešno se navodi od 10. rujna 2021., ali je u izreci pravilno naznačen datum 8. veljače 2019.), što je u skladu sa odredbom članka 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (″Narodne novine″ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 - dalje: ZOOP), a također i u skladu s ustaljenom i stabilnom praksom revizijskog suda izraženoj u brojnim odlukama (primjerice, Rev-374/2021-2 od 4. srpnja 2023., Rev-934/2014-2 od 5. travnja 2017., Rev-2026/2016-2 od 8. svibnja 2019. i dr.).

11. Neosnovano tuženik smatra da je pri obračunu parničnog troška, trošak svake pojedine radnje trebalo obračunavati prema tarifi koja je bila na snazi u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnji. Tužiteljica je zahtjev za trošak stavila na glavnoj raspravi koja je održana 16. studenog 2023. u vrijeme kada je na snazi bila Izmjena Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 126/22 dalje: Tarifa/22) prema kojoj je vrijednost boda iznosila 15,00 kuna/1,99 eura, pa je trošak pravilno obračunat sukladno Tbr. 48. točki 3. Tarife koja propisuje da kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

11.1. Pravilno je također trošak sastava podneska od 28. kolovoza 2023. priznat prema Tbr. 8 točki 1. tarife jer se, suprotno navodima žalbe, radi o obrazloženom podnesku, a također je pravilno priznat i trošak zastupanja po punomoćniku na ročištima održanim 16. ožujka 2022. i 13. rujna 2023. prema Tbr. 9 točki 1. Tarife, uslijed čega su i ovi žalbeni navodi ocijenjeni neosnovanim.

12. Slijedom navedenog, a temeljem članka 368. stavka 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.

13. Tuženik je odbijen sa zahtjevom za naknadu troška žalbe, jer sa istom nije uspio. Ova odluka temelji se na članku 166. stavku 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZPP- a.

Slavonski Brod, 26. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović-Terzić