REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

GUNDULIĆEVA 27

S P L I T

Pr-184/2023-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici-odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri u Splitu, protiv tuženika Tommy d.o.o. Split, Domovinskog rata 93, OIB: 00278260010, kojeg zastupa punomoćnica BF, dipl. pravnica, zaposlenica tuženika, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Podružnica Split, Varaždinska 54, Split, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici-odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri, Pisarnica Split, Varaždinska 54, Split, radi naknade štete, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 3. travnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika umješača, a u izočnosti tuženika, dne 26. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 9.034,95 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 8.902,23 eura teče od 3. 3. 2023., a na iznos od 132,72 eura teče od 26. 5. 2025. pa sve do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl. 29. st.2. ZOO-a (NN 142/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (NN 156/22) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. 1. 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženo, za iznos od 3.706,44 eura, kao i za više zatražene kamate na iznos od 132,72 eura od 3. 3. 2023. do 25. 5. 2025. tužitelj odbija.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.878,61 eura sa zakonskim zateznim kamatama počevši od 26. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 3. ožujka 2023. podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi se navodi da se dana 9. lipnja 2020. tužitelj kao radnik tuženika prilikom vršenja iskrcaja robe poskliznuo na mokroj rampi kamiona, te pao s visine od cca 2 metra uslijed čega je zadobio tešku tjelesnu povredu. Odnosne prigode tužitelj je zadobio tjelesne povrede, odnosno povrijeđenomu je pravo osobnosti pa je očito da težina ozljede i sve okolnosti slučaja opravdavaju priznati mu pravičnu novčanu naknadu, posebice imajući u vidu jačinu i trajanje povredom izazvanih tjelesnih bolova, duševnih bolova, naruženosti, straha, tegoba tijekom liječenja i sl., time da sveukupna naknada tužitelja iznosi 85.000,00 kn (11.281,44 eura) koliko se i potražuje, te na ime tuđe njege i pomoći iznos od 10.000,00 kn (1.327,23 eura), te trošak liječenja 1.000,00 kn (132,72 eura). Temeljem prednjeg, a nakon preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 5. 4. 2023. predlaže donošenje presude kojom će se obvezati tuženik isplatiti tužitelju iznos od 12.741,39 eura sa zakonskom zateznom kamatom, počam od dana podnošenja tužbe do isplate, te troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 26. svibnja 2023. tuženik se protivi tužbi i predlaže odbiti u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz obvezu naknade parničnog troška tuženiku. Navodi se kako odgovornost tuženika tužitelj temelji na činjenici da se 9. lipnja 2020. kao radnik tuženika pri iskrcaju robe poskliznuo na mokroj rampi kamiona te pao s visine cca 2 metra uslijed čega je zadobio tešku tjelesnu povredu i u ovom predmetu nije sporno da je tužitelju priznata ozljeda na radu jer se 9. lipnja 2020. u prodavaonici interne oznake T-264 u Vedrinama (Trilj), Domovinskog rata 29, za vrijeme radnog vremena pri istovaru robe poskliznuo na mokroj rampi kamiona te pao, tuženik osporava činjenicu da je tužitelj pao s visine cca 2 metra jer je visina utovarnih rampi za standardne kamione oko 120 cm od tla. Tuženik kao poslodavac tužitelja poštovao je propise o zaštiti na radu, pa je tako tužitelja osposobio na rad na siguran način za poslove za koje je zaposlen, isti je imao adekvatnu zaštitnu opremu kao i jasne upute za rad na siguran način, odnosno tuženik je poduzeo sve mjere da osigura sigurno radno okruženje, međutim, kako je konkretnog dana padala kiša površina rampe kamiona bila je mokra i tužitelj je u takvoj situaciji morao biti posebno oprezan zbog mogućnosti poskliznuća, odnosno morao je obavljati poslove s dužnom pažnjom uzimajući u obzir izvanredne vremenske uvjete. S obzirom na navedeno do predmetne ozljede nije došlo zbog propusta tuženika kao poslodavca u organizaciji rada, niti u vezi s provedbom Zakona o zaštiti na radu, već isključivo zbog toga što tužitelj nije upotrijebio dužnu pažnju koju je bio dužan upotrijebiti u skladu sa člankom 68. Zakona o zaštiti na radu, iz čega proizlazi da je isključivo zbog nepažnje samog tužitelja i došlo do nastanka predmetne ozljede te posljedično i same štete, na što tuženik nije mogao utjecati niti je posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Ujedno se ističe da je uređeni tužbeni zahtjev od za isplatu zateznih kamata neodređen jer iz istog nije razvidno koje se uvećanje stope zateznih kamata primjenjuje u konkretnom slučaju. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan uz obvezu naknade parničnog troška tuženiku.

3. Na prijedlog tuženika, dopisom od 3.10.2023. pozvan je Adriatic osiguranje d.d. Zagreb radi eventualnog miješanja na strani tuženika, te je isti podneskom od 13.10.2023. prijavio svoje sudjelovanje u ovom predmetu kao umješača, s obzirom na to da je tuženik u vrijeme nastanka štetnog događaja imao kod Adriatic osiguranja d.d. sklopljenu valjanu policu osiguranja od odgovornosti prema vlastitim djelatnicima br. 0V0680014233 pa isti ima pravni interes stupiti u ovu parnicu na strani tuženika u svojstvu umješača, a sve sukladno odredbama čl. 206, ZPP-a.

4. Sud je raspravnim rješenjem od 14.10.2023. dopustio sudjelovanje Adriatic osiguranje d.d. Zagreb kao umješača na strani tuženika.

5. U odgovoru na tužbu od 13.10.2023. umješač priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 9. 6. 2020. dogodio štetni događaj u kojem je tužitelj ozlijeđen kao radnik tuženika, te navodi kako nije sporna pasivna legitimacija, ali osporava visinu tužbenog zahtjeva. Protivi se zatraženom početku tijeka zakonskih zateznih kamata, s obzirom u trenutku nastanka štetnog događaja nije bio poznat obujam štete, niti sve okolnosti potrebne za utvrđenje odlučnih činjenica, niti je završeno liječenje (još nije niti počelo), slijedom čega je neosnovano i nezakonito potraživanje kamata od dana događaja.

6. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom prijave o ozljedi na radu od 10. 6. 2020., medicinske dokumentacije za tužitelja, zdravstvenog kartona tužitelja, kartona pacijenta, zapisnika o ocjeni osposobljenosti za radnika za rad na siguran način broj 50555-18ZNR-131, uputa za siguran rad - vozači, dostavljači, kopije police osiguranja broj OV0680014233 od 8. 7. 2019. s trajanjem do 8. 7. 2020., obavijesti Sektora za vještačenje o donesenom nalazu i mišljenju u žalbenom postupku osiguranika tužitelja od 7.10.2024.,fotografije lica mjesta, saslušanjem svjedoka VF, GF, ŽF, te saslušanjem tužitelja kao parnične stranke, medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Danči Tripalo, spec. ortoped i dr. Sanji Batina, spec. psihijatar, dok je tužitelj odustao od prijedloga za izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka ĆF, pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

7. Neprijeporno je između parničnih stranaka:

- da je tužitelj radnik tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu vozača teretnih vozila i kamiona,

- da je dana 9. 6. 2020. za vrijeme radnog vremena i obavljanja radnih zadataka pretrpio ozljedu na radu,

- da je tuženik u vrijeme nastanka štetnog događaja imao kod umješača Adriatic osiguranje d.d. Zagreb zaključenu policu osiguranja od odgovornosti prema trećima i svojim djelatnicima pod br. OV068001423.

8. Prijeporna je između parničnih stranaka odgovornost tuženika za nastalu štetu, kao i visina štete.

9. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete koja mu je nastala dana 9. 6. 2020. prilikom obavljanja radnih zadataka kada je vršeći iskrcaj robe poskliznuo na mokroj rampi kamiona i pao s visine od 2 m.

11. Članak 111. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, dalje u tekstu: ZR) govori o odgovornosti poslodavca za štetu uzorkovanu radniku i to na način da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

12. Prema članku 3. stavak 1. točka 13. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje u tekstu: ZZR) ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

13. Nadalje, ZZR propisuje u članku 25. stavak 1. da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti.

13.1. U članku 25. stavak 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati.

14. Tužitelj je kritične prigode obavljao poslove svog radnog mjesta, iskrcavao robu iz kamiona za u dućan, a potom ukrcavao palete s kartonom, najlonom i gajbama u kamion, za koje poslove je i osposobljen, dakle obučen je za rad na siguran način, kao što proizlazi i iz zapisnika o provjeri osposobljenosti za rad na siguran način, međutim, unatoč tome kritične prigode došlo je do ozljeđivanja tužitelja.

15. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da je tužitelj iskrcavao robu iz kamiona, a u vrijeme ozljede pospremao povrat robe izgubio ravnotežu i pao.

16. Svjedok VF, radi na radnom mjestu voditelja službe prijevoza, u svom iskazu navodi kako samu nezgodu nije vidio, ali popunjen je interni obrazac i upisano se ono što je prepričao radnik. Tužitelj je rekao da je skliznuo s rampe i da ga boli ruka, što je zapisao u obrazac i to je sve što sam je učinio vezano za tu ozljedu.

17. Iz iskaza svjedoka GF proizlazi kako se u vrijeme kada je tužitelj doživio nezgodu u dućanu se stavljalo na jednu paletu kartoni, gajbe i drugo što iz dućana izlazi i onda bi se ta paleta omotala folijom za paletiranje, međutim sve bi stršilo na sve strane, bilo bi izvan gabarita palete i kada bi se gurala ta paleta u kamion to bi zapelo za kamion i za druge palete jer ne bi mogao ući u kamion po širini pa bi onda trebalo nabijati da uđe u kamion. Prilikom nabijanja palete u kamion tužitelju je došlo do poskliznuća i pada i to je uzrok te nezgode, a još je i kiša padala. Nezgodu nije vidio, ali tako se radilo, a i on je padao s rampe i to 2-3 puta. Sada se više tako ne radi već se karton balira – presuje i onda se stavlja na paletu, bude u gabaritima palete i ne viri vani pa normalno ulazi u kamion.

18. Svjedokinja ŽF, radi na radnom mjestu stručnjaka zaštite na radu i od požara, u svom iskazu navodi kako je na osnovu podataka koje je dobila od ozlijeđenog radnika- tužitelja, njegovog nadređenog VF popunila prijavu o ozljedi na radu.

19. Tužitelj u svom stranačkom iskazu navodi da je dana 9. 6. 2020. u 8 sati ujutro iskrcavao robu za Tommy u Vedrinama 264, to je broj dućana, robu je stavljao na rampu i onda spuštao rampu dolje i ubacivao robu u skladište. Kada je iz kamiona izbacio svu robu za taj dućan onda je trebao uzeti povrat kartona, nailona i gajbi i kada je to uzeo ubacio je jednu do dvije palete i zadnja paleta kartona stršila je s jedne i s druge strane pa je morao tu paletu naguravati, jer nisu mogle ući jedna do druge. Prilikom tog naguravanja palete u kamion proklizao je i pao na leđa pri čemu mu se lijeva ruka podvukla pod leđa i tako je nastala ozljeda te ruke. Visina je bila oko 2 m, a tog dana padala je i kišica.

20. Naime, poslodavac odgovara za štetu radniku koja mu je nastala u svezi s radom po pravilima objektivne odgovornosti, pri čemu je teret dokaza ispunjenja pretpostavki za oslobađanje ili umanjenje odgovornosti na temelju članka 25. stavak 2. ZZR na poslodavcu, odnosno poslodavac može biti oslobođen odgovornosti za štetu radniku ako dokaže da je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika.

20.1. Namjera je oblik krivnje koji se određuje subjektivno i postoji kad je radnik svjestan da će svojom radnjom ili propuštanjem izazvati štetu, odnosno kad radnik želi i uzrok, a krajnja nepažnja postoji kad se radnik ponaša onako kako se ne bi ponašao prosječno pažljiv radnik. Uz navedeno poslodavac mora dokazati i kumulativni uvjet za oslobađanje od odgovornosti da na te okolnosti nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

21. Da bi postojala odgovornost za štetu potrebno je da postoji štetni događaj, štetna posljedica i uzročna veza između štetnog događaja i štetne posljedice. Ovaj sud smatra da je tužitelj prilaganjem prednjih dokaza (prijave o ozljedi na radu, medicinske dokumentacije, iskazom svjedoka, te samim svojim iskazom) u cijelosti dokazao da je predmetna ozljeda nastala na radu i to upravo na radnom mjestu i na način opisan u tužbi, pri obavljanju redovnih poslova, za vrijeme trajanja radnog vremena, i to da je tužitelj nakon što je iskrcao iz tovarnog kamiona svu robu za dućan u Vedrinama 264, ukrcavao povrat ambalaže (kartona, najlona i gajbi) i nakon ubačene jedne do dvije palete, zadnju paletu je morao naguravati jer je stršila, a kako je padala kiša proklizao je i pao s visine od 2 m na leđa pri čemu mu se lijeva ruka podvukla pod leđa, a kako proizlazi i iz iskaza samog tužitelja, a kojem iskazu sud nije imao razloga ne povjerovati, stoga postoji odgovornost tuženika za štetu koja je nastala tužitelju u svezi obavljanja redovnih poslova.

21.1. Tuženikovi navodi da je osigurao tužitelju sve uvjete za obavljanje rada na siguran način i osposobio tužitelja za rad na siguran način čime je u potpunosti oslobođen odgovornosti za nastanak štetnog događaja, a tužitelj da je isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja, po ocjeni ovog suda su neutemeljeni.

21.2. Naime, tužitelj je poslove svog radnog mjesta kritične prigode obavljao na uobičajeni način s dužnom pažnjom i po nalogu poslodavca, a činjenica da je do nezgode na navedenom radnom mjestu došlo kada je tužitelj u tovarni kamion ukrcavao palete kartona, najlona i gajbi pri čemu se poskliznuo i pri poskliznuću pao s visine od 2 m na leđa (naime, rampa je visine 1,20 – 1,30 m, ali kako je pao s lijeve strane kamiona, gdje je bio neki zid koji ima udubinu pola metra, tako je visina s koje je pao oko 2 m, kako proizlazi i iz iskaza tužitelja) ne ukazuje na nepažnju tužitelja. Radnik tijekom rada mora povjereni posao obavljati s dužnom pažnjom, te odgovorno postupati u slučaju nastanka opasnosti za njegovo zdravlje i sigurnost, a u ovom slučaju nije izostala pažnja tužitelja, već naprotiv tužitelj je navedene prigode u svemu postupao s dužnom pažnjom, kao i u skladu s osposobljenošću za rad na siguran način.

21.3. Činjenica da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način za poslove vozača teretnih vozila i kamiona, da je poslodavac osposobio radnika za rad na siguran način, da je imao pisane upute i svu zaštitnu opremu, samim time ne oslobađa tuženika od odgovornosti. Naime, tuženik je morao organizirati i osigurati rad na način da ne dođe do ikakvih štetnih posljedica, što je izostalo u konkretnom slučaju pa za nastalu štetu odgovara tuženik budući da je isti odgovoran za nastanak konkretne štete.

21.4. Dakle, u ponašanju tužitelja, po ocjeni ovog suda, kritične prigode nije bilo nikakvih nepravilnosti, a isti nije mogao predvidjeti da će prilikom ukrcavanja paleta ambalaže (kartona, najlona i gajbi) poskliznuti i pasti na leđa. Ovaj sud cijeni da tužitelj nije ni djelomično pridonio štetnom događaju. Iako vozači dobivaju adekvatnu zaštitnu opremu, kako navodi tuženik, samim time ne oslobađa tuženika odgovornosti, jer radeći poslove iskrcavanja robe iz kamiona ili ukrcavanja paleta s ambalažom, kao i u ovom slučaju, uvijek može doći do poskliznuća ma kakvu god zaštitnu opremu radnik imao, jer kao što proizlazi i iz iskaza svjedoka GF, roba na paletama koju su morali ukrcavati u kamion bila je izvan gabarita palete i zapela bi za kamion i za druge palete pa bi ih trebalo nabijati u kamion i prilikom tog nabijanja došlo bi do poskliznuća, a nakon tužiteljeve ozljede više se tako ni ne radi, već se karton balira- presuje i stavlja na paletu, tako da više ne viri vani i normalno ulazi u kamion.

21.5. Stoga, činjenica da se tužitelj prilikom ukrcavanja paleta ambalaže poskliznuo i pao samim time ne znači da je isti odgovoran za pad, a time i štetu, a i iz dokaza provedenih tijekom postupka ne proizlazi da bi tužitelj svojim ponašanjem doprinio nastanku štetnog događaja i nastanku štete, već za nastalu štetu odgovara poslodavac zbog propusta u organizaciji osiguranja sigurnosnih uvjeta rada pa je isti odgovoran za nastanak konkretne štete.

22. Tuženik, na kojemu je teret dokaza postojanja razloga za isključenje njegove objektivne odgovornosti, u smislu gore citiranih odredaba, u ovom postupku nije uspio dokazati postojanje takvih razloga. S obzirom na to da tuženik nije dokazao osnove za oslobođenje od odgovornosti, dužan je naknaditi svu štetu tužitelju.

23. Ostalo je za raspraviti visinu štete koju tužitelj trpi u svezi s predmetnom radnom nezgodom.

24. Prema odredbi čl. 19. toč. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 140/15, 29/18 – dalje: ZOO), pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

25. Zakon o obveznim odnosima u članku 1100. stavak 1. propisao je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a stavkom 2. istog članka određeno je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

26. Sudski vještak dr. Danči Tripalo, spec. ortoped u svom nalazu i mišljenju od 15. siječnja 2025., navodi kako je, uvidom u priloženu medicinsku dokumentaciju utvrdila da je tužitelj dana 9. lipnja 2020. pao s visine od dva metra te zadobio ozljedu u području lijevog ručnog zgloba. Isti dan mu je napravljena repozicija u općoj anesteziji i postavljena podlaktična sadrena longeta te se nakon toga uredno javljao na kontrole kod traumatologa. Longeta je skinuta 10. srpnja 2020. i upućen je na fizikalnu terapiju koju je obavljao uredno. Preporučeno mu je i snimanje CT-om te je MSCT napravio 2020. koji je pokazao multifragmentarno dijelom impakcijsku intraatrikularnu frakturu palčane kosti s pomakom. Po medicinskoj dokumentaciji i kontrolnim pregledima kroz 2021. se vidi da je tužitelj imao operaciju, ali nema dokumentacije što je sve rađeno u tom zahvatu. Mišljenja je da bi davanje potpunog mišljenja trebala i pregledati tužitelja u sudnici.

26.1. Na ročištu od 20. veljače 2025. Vještakinja Danči Tripalo navodi, a nakon što je pregledala tužitelja u uvjetima sudnice i novu medicinsku dokumentaciju da je tužitelj dana 9.6.2020. imao radnu nezgodu, te se isti dan javio na HKP KBC Split te je ustanovljen prijelom u području ručnog zgloba višekomadni prijelom palčane kosti, isti dan je napravljena repozicija u općoj anasteziji i stavljena je podlaktična sandrena longeta. Longeta je skinuta 10.7.20. te je upućen na fizikalnu terapiju. U spisu je priloženo dosta nalaza fizijatra u kojima se pokušavao razgibati lijevi ručni zglob, međutim, na pregledu kod ortopeda je utvrđeno da je skraćena palčana kost te da bi zbog toga trebalo izjednačiti s lakatnom kosti te operacijski skratiti lakatnu kost. Priloženo je i otpusno pismo iz Ortopedske bolnice Biograd iz kojeg vidim da je operacija napravljena u 8. mj. 2022. kada se skratila lakatna kost i postavljena je bila osteosinteza pločicom i vijcima. Nakon toga se pratio tijek cijeljenja mjesta osteotomije pa je u jednom momentu bilo rečeno da će se morati ponovno operirati jer je došlo do pseudoartroze (lažnog zgloba) te da će biti pozvan krajem 2023. Međutim došlo je do sraštavanja pa nije došlo do nove operacije. Na pregledu je ustanovila da su kretnje u lijevom ručnom zglobu ograničene od 1/3 do pola tako da je mišljenja da je navedena ozljeda ostavila umanjenje životnih aktivnosti u iznosu od 12%, što znači da će tužitelj ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova s lijevom rukom te kod nošenja tereta. Bolove jakog intenziteta je imao 2 dana, srednjeg intenziteta 2 tjedna, te slabog intenziteta 3 mjeseca. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna za vrijeme nošenja longete te nakon operacije 4 tjedna 2 sata dnevno, te još 2 mjeseca 1 sat dnevno. Naruženost lakšeg stupnja zbog postoperacijskog ožiljka te kod usporedbe s desnom rukom gdje je vidljiva blaža hipotrofija mišića u podlaktici kroz cijelu godinu.

27. Sudski vještak dr. Sanja Batina, spec. psihijatar, u svom nalazu i mišljenju danom na ročištu od 15. siječnja 2025. Navodi kako je tužitelj tijekom odvijanja predmetnog štetnog događaja trpio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3 – 4 dana, potom se javio strah srednjeg intenziteta u trajanju od 2 tjedna, a strah blažeg intenziteta je trpio u trajanju od 3 mjeseca. Posebno napominje da je zbog indiciranog operativnog zahvata trpio strah, odnosno reaktivirao se strah jakog intenziteta u trajanju od 2 dana prije i 2 dana poslije navedenog operativnog zahvata. Trajnih posljedica straha nema. Ranije navedeni psihički simptomi izazvali su kod tužitelja povredu duševnog integriteta lakog stupnja, a privremenog karaktera. Povreda duševnog integriteta se očituje u strahu, napetosti, potrebom za intenzivnom fizikalnom terapijom, potrebom za operativnim zahvatom, te potrebom za tuđom njegom i pomoći, kao i zbog ograničenja koja će imati u budućem životu zbog trajnog umanjenja općih životnih aktivnosti o kojim se izjasnila vještakinja ortoped. Tužitelj je trpio i povredu duševnog integriteta s osnove naruženja, a radi se o naruženju lakog stupnja estetske naravi i vidljivo je kada nije pokriveno dugim rukavima, gornje majice, džempera i sl.

28. Na provedena vještačenja parnične stranke nisu imale primjedbi, a s obzirom na to da se radi o stalnim sudskim vještacima koji svoj nalaz i mišljenje daju na temelju svog znanja i iskustva, te primjenom pravila struke i znanosti, to ih ovaj sud u cijelosti prihvaća.

29. Imajući u vidu gore navedene relevantne zakonske odredbe, kao i nalaze i mišljenje vještaka liječnika, karakter i težinu i lokalitet ozljede koju je tužitelj zadobio (prijelom u području ručnog zgloba i višekomadni prijelom palčane kosti), jačinu i trajanje fizičkih bolova i straha, duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti, opseg umanjenja životnih aktivnosti (ukupno 12 %), duljinu liječenja, kao i svih neugodnosti koje je tužitelj imao tijekom liječenja (snimanje CT, MSCT, nošenje longete, potreba mirovanja, uzimanja analgetika, operacija-skraćena lakatna kost i postavljena osteosinteza pločicom i vijcima, fizikalna terapija, kontrolni pregledi i dr.), životnu dob (rođ. **.**.1982., u vrijeme nezgode imao je 38 godina) i zanimanje tužitelja u vrijeme ozljeđivanja (vozač teretnih vozila i kamiona), tužitelju je s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje dosuđena naknada u ukupnom iznosu od 7.575,00 eura.

30. Tužitelj je zatražio i naknadu imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći u iznosu od 1.327,23 eura, te troškova liječenja u iznosu od 132,72 eura.

31. Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a u slučaju tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja, oštećenik ima pravo na naknadu troškova liječenja, drugih potrebnih troškova, naknadu za gubitak zarade te naknadu za trajno povećanje potreba.

32. Naime, naknada za tuđu njegu i pomoć izvorno je naknada troškova pa je tako ista novčani oblik imovinske štete tj. predstavlja onaj iznos novčanih jedinica koji bi tužitelj platio trećoj osobi za pruženu uslugu tuđe njege i pomoći. U konkretnom slučaju, tužitelj nije imao novčanih izdataka za tuđu pomoć, budući da je istome ta pomoć i njega pružena besplatno (od strane članova njezine obitelji, jer tužitelj nije sudu dostavio dokaz da bi ove troškove platio trećoj osobi), pa stoga tužitelja pripada naknada u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge platio da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći tu naknadu i tražila, a sve to iz razloga kako bi se postigla svrha naknade štete, a to je da se imovno stanje tužitelja dovede u takvo da mu u cijelosti bude nadoknađeno ono što on mora platiti za usluge nemedicinske tuđe njege i pomoći koju mu pruža treća osoba pa makar to bili i članovi njegovog domaćinstva. Prema tome, visina te naknade utvrđuje se prema neto zaradi osobe koja bi u Gradu Splitu bila sposobna pružati takvu uslugu, a prema podacima Doma za starije i nemoćne osobe „Lovret“ od 28.11.2024. (bez poreza, prireza i ostalih davanja prema državi) bila u visini od 12,00 eura, to je onda sud iste prihvatio pa i bez obzira na činjenicu da tužitelju kroz utuženo razdoblje ta ustanova nije pružala usluge tuđe pomoći, ali bi ih zasigurno pružala da ih je tužitelj od nje zatražio.

33. Tužitelju je, a prema nalazu i mišljenju sudskih vještaka potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 4 tjedna po 2 sata dnevno, te 2 mjeseca 1 sat dnevno, dakle ukupno 120 sati, stoga tužitelja, a s obzirom na prednje, pripada na ime naknade za tuđu njegu i pomoć zatraženi iznos od 1.327,23 eura (30 dana potrebite tuđe njege i pomoći x 2 sata dnevno = 60 sati, te 60 dana x 1 sat dnevno = 60 sati, ukupno 120 sati x 12,00 eura, kao cijena jednog sata tuđe njege i pomoći, prema podacima Doma za starije i nemoćne «Lovret» Split, daje iznos od 1.440,00 eura, no kako je tužitelj zatražio iznos od 1.327,23 eura, isti mu je i dosuđen, jer sud ne može, sukladno čl. 2. ZPP-a, ići preko zahtjeva tužitelja), koji mu je i dosuđen.

34. Glede troškova prijevoza radi liječenja ovaj sud smatra i taj zahtjev tužitelja osnovanim. Naime, tužitelj je zbog ozljede imao troškove vezane za liječenje, radi odlaska na kontrole, fizikalno liječenje i dr. pa ovaj sud, a po slobodnoj ocjeni u smislu odredbi čl. 223. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje ZPP) smatra primjerenim konkretnom slučaju zatraženi iznos od 132,72 eura za troškove liječenja, te mu je isti dosudio.

35. Dakle, tužitelju je dosuđeno na ime naknade (neimovinske i imovinske) štete iznos od 9.034,95 eura, dok se za više zatraženo, za iznos od 3.706,44 eura, tužitelj odbija. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate koje na iznos od 8.902,23 eura teku od dana 3. ožujka 2023., kao dana podnošenja tužbe, a sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a (kojom je određeno da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga), pa do isplate, a na iznos od 132,72 eura od dana 26. svibnja 2025., kao dana presuđenja, do isplate, dok je za više zatražene zatezne kamate na iznos od 132,72 eura za razdoblje od 3. ožujka 2023. do 25. svibnja 2025., tužitelj odbijen u svom zahtjevu, a kao u izreci presude.

36. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. i članka 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP) pa je tužitelju, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12, 130/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, dalje Tarifa), dosuđen sljedeći trošak: za sastav tužbe 100 bodova, za sastav podneska od 5. 4. 2023. 25 bodova, od 5. 6. 2023. i 23.10.2023. po 100 bodova, za zastupanje na ročištima od dana 14.10.2024., 27.11.2024., 15.1.2025., 20. 2. 2025. i 3. 4. 2025. po 100 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2 eura daje iznos od 1.650,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 412,50 eura, daje ukupan iznos od eura 2.062,50 eura.

36.1. S obzirom na to da je tužitelj u postupku uspio s 85,45 % (bila je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, tužitelj uspio 100 % u osnovu, a u visini 70,9 %, odnosno ukupno sa 85,45 %), a tuženik i umješač uspjeli su s 14,55 %. Razlika postotaka uspješnosti je 70,9 % u korist tužitelja pa je tužitelju od gore navedenog iznosa dosuđen iznos od 1.462,31 eura uvećano za iznos od 416,30 eura na ime troškova medicinskog vještačenja, daje ukupan iznos od 1.878,61 eura. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od 26. svibnja 2024., kao dana presuđenja, do isplate, a kao u točki II. izreke presude.

U Splitu 26. svibnja 2025.

S u t k i n j a

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tuženika

-pun.umješača