REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Stalna služba u Pakracu

Pakrac, Trg Pape Ivana Pavla II br. 1

Posl. br. Pn-33/2024-34.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, po sucu Matiji Stokiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužiteljice FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. tužitelja KH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Antonio Mihoci i Kristina Burcar Štargl iz Garešnice, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri iz Zagreba, OIB: 85127306373, radi naknade štete, nakon javne glavne rasprave zaključene 25. travnja 2025. godine u nazočnosti tužitelja i njihovog punomoćnika odvjetnika Bojana Doneskog, te punomoćnice tuženika odvjetničke vježbenice LH, na ročištu 26. svibnja 2025. uz javno objavljivanje

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, da 3. tužitelju KH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati na ime naknade štete iznos od 3.066,26 EUR (tri-tisuće- šezdeset-šest eura i dvadeset-šest centi), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj u skladu s odredbama čl.29. st.2., 8. i 9. Zakona o obveznim odnosima, počam od 25. travnja 2016. godine do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Djelomično se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev 3. tužitelja KH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu štete, i to u dijelu iznad iznosa dosuđenog pod točkom I. pa do punog zatraženog iznosa od 15.594,93 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom.

III. Tuženik Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, dužan je 1. tužiteljici FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti na ime dospjelog izgubljenog uzdržavanja - rente iznos od 1.174,70 EUR (tisuću-sto-sedamdeset-četiri eura i sedamdeset centi), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj u skladu s odredbama čl.29. st.2., 8. i 9. Zakona o obveznim odnosima, koja teče:

- na iznos od 90,36 EUR počam od 16. ožujka 2016. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR počam od 16. travnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR počam od 16. svibnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR kn počam od 16. lipnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR počam od 16. srpnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR počam od 16. kolovoza 2016. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR kn počam od 16. rujna 2016. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR kn počam od 16. listopada 2016. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR kn počam od 16. studenog 2016. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR kn počam od 16. prosinca 2016. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR kn počam od 16. siječnja 2017. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR kn počam od 16. veljače 2017. godine do isplate,

- na iznos od 90,36 EUR kn počam od 16. ožujka 2017. godine do isplate, a potom za razdoblje od 1. travnja 2017. do 31. listopada 2020., iznos od 90,36 EUR (devedeset eura i trideset-šest centi) mjesečno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj u skladu s odredbama čl.29. st.2., 8. i 9. Zakona o obveznim odnosima, tekućom od svakog 16. dana u mjesecu za protekli mjesec, do isplate, sve u roku od 15 dana.

IV. Djelomično se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev 1. tužiteljice FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu štete na ime izgubljenog uzdržavanja, i to u dijelu iznad iznosa dosuđenih pod točkom III. pa do punih tužbom zatraženih iznosa: 7.699,27 EUR za razdoblje od razdoblje od ožujka 2016. do ožujka 2017. i 592,25 EUR mjesečno od 1. travnja 2017. i ubuduće.

V. Odbijaju se u cijelosti kao neosnovani tužbeni zahtjevi:

- 1. tužiteljice FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu štete u iznosu od 44.594,86 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom,

- 2. tužitelja NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu štete u iznosu od 25.350,06 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom.

VI. Svaka stranka snosi svoje parnične troškove.

Obrazloženje

1. Tužitelji FH, OH i AH podnijeli su 16. ožujka 2017. tužbu (pod posl. br. Pn-43/2017) protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb radi naknade štete. U tužbi navode u bitnome da je 8. veljače 2016. godine u 5,25 sati na autocesti [adresa], MH iz [adresa], upravljajući teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] sjevernom stranom kolnika u smjeru zapada, dolaskom do kilometarske oznake 67 km + 750 m, protivno odredbama čl.47. st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno držeći da ne ugrožava ostale sudionike u prometu, nije se kretao obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, već je prešao desno u traku za zaustavljanje vozila u nuždi, kojom je prilikom prednjim krajem vozila naletio na stražnji dio zaustavljenog osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), koje vozilo je uslijed siline udarca odbačeno unaprijed te je udarilo u ĐH i UH koji su se nalazili ispred osobnog vozila, od kojeg je naleta TH odbačen preko metalne ograde na meki teren sa sjeverne strane kolnika, a DH u smjeru zapada na kolnik gdje je preko njega prešlo teretno vozilo reg. oznake [registarska oznaka], te su zadobili višestruke i po život opasne ozljede od kojih su preminuli na licu mjesta, da je u trenutku prometne nesreće vozač teretnog vozila reg. oznake [registarska oznaka], Lonia d.d. [adresa], imao svojstvo osiguranika tuženika po polici od automobilske odgovornosti broj 012703803087, da 1. tužiteljica trpi intenzivne duševne boli zbog smrti supruga ĐH i sina UH, a pored toga vezano za njihovu sahranu imala je i druge troškove, tako da na ime naknade štete potražuje: na ime duševnih boli zbog smrti supruga ĐH iznos od 220.000,00 Kn, na ime duševnih boli zbog smrti sina VH iznos od 220.000,00 Kn, za izgradnju nadgrobnog spomenika iznos od 29,000,00 Kn i za troškove sahrane, karmine, crnine i vijenca u paušalu iznos od 25.000,00 Kn, da 2. tužitelj OH trpi intenzivne duševne boli zbog smrti oca ĐH i brata UH, a pored toga vezano za sahranu pokojnog oca i brata imao je i druge troškove, tako da na ime naknade štete potražuje: na ime duševnih bolni zbog smrti oca iznos od 150.000,00 Kn, na ime duševnih boli zbog smrti brata iznos od 75.000,00 Kn, na ime crnine i vijenca u paušalu iznos od 5.000,00 Kn, da 3. tužitelj AH trpi intenzivne duševne boli zbog smrti brata ĐH, a pored toga vezano za sahranu pokojnog brata imao je i druge troškove, tako da na ime naknade štete potražuje: na ime duševnih bolni zbog smrti brata iznos od 75.000,00 Kn, na ime crnine i vijenca u paušalu iznos od 5.000,00 Kn, da je 1. tužiteljica bila je nezaposlena osoba - domaćica koju su pok. suprug DH i sin TH uzdržavali od svojih primanja, da na ime naknade štete zbog izgubljenog uzdržavanja odnosno pomaganja potražuje od tuženika iznos u visini 1/3 plaće pok. supruga ĐH i sina UH, da je pok. DH u vrijeme smrti bio zaposlen u trgovačkom društvo CGP-Gradnje d.o.o. Novo Mesto, Republika Slovenija, gdje mu je unazad dva mjeseca u prosincu 2015. i siječnju 2016. godine prije štetnog događaja isplaćena prosječna neto plaća u iznosu od 1.355,42 EUR (u protuvrijednosti u kunama na dan smrti 10.382,51 Kn), da na ime naknade štete zbog izgubljenog uzdržavanja - rente iza pok. ĐH potražuje iznos od 3.460,83 Kn, mjesečno, da je TH u vrijeme smrti bio zaposlen u trgovačkom društvu Picardo d.o.o. Zagreb, gdje mu je unazad tri mjeseca - za studeni i prosinac 2015. i siječanj 2016. godine prije štetnog događaja isplaćena prosječna neto plaća u iznosu od 3.004,48 Kn, pa na ime naknade štete zbog izgubljenog uzdržavanja - rente iza pok. UH potražuje od 1.001,49 Kn mjesečno, a kako tuženik odbija tužiteljima nadoknaditi štetu u traženim iznosima, predlažu da sud nakon provedenog postupka donesu presudu kojom će naložiti tuženiku da:

- 1. tužiteljici FH plati na ime naknade štete plati iznos od 116.000,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom,

- 2. tužitelju NH iznos od 78.500,00 Kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom,

- 3. tužitelju KH iznos od 80.000,00 Kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom,

- 1. tužiteljici plati na ime dospjelog izgubljenog uzdržavanja - rente iznos od 58.010,16 Kn, sa zakonskim zateznim kamatama (tekućima od 16. dana u mjesecu) na mjesečne iznose od po 4.462,32 Kn za razdoblje od ožujka 2016. do ožujka 2017., te ubuduće počam od 1. travnja 2017. mjesečnu rentu u tom iznosu zajedno sa zakonskom zateznom kamatom,

- tužiteljima nadoknadi parnične troškove sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu danom u podnesku od 27. travnja 2017. godine tuženik je a priznao nastanak štetnog događaja i svoju pasivnu legitimaciju u ovom predmetu jer je teretni automobil reg. oznake [registarska oznaka] bio kod njega osiguran policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti br. 012703803087. Također je naveo u bitnome da se u vezi te prometne nesreće pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici vodi kazneni postupak br. K-412/2016, istaknuo je prigovor podijeljene odgovornosti sudionika prometne nesreće i predložio prekid parničnog postupka do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Naveo je da je FH na ime nespornog iznosa isplatio iznos od 378.000,00 Kn dana 13. lipnja 2016. godine na ime imovinske i neimovinske štete kojom čime ju je korektno obeštetio imajući u vidu sve okolnosti štetnog događaja, a što se tiče visine imovinske štete koju tužiteljica potražuje u iznosu od 29.000,00 Kn na ime troškova izgradnje nadgrobnog spomenika, tuženik ističe da se ovakvi troškovi dosuđuju prema mjesnim običajima i to prema iznosima koje je za nadgrobne spomenike izdvajaju građani prosječnih imovinskih prilika, te cijena koja je istaknuta u računu TRIM-Projekt d.o.o. dostavljenom uz tužbu gotovo dvostruko prelazi prosječnu cijenu nadgrobnih spomenika, s tim da tužiteljica ničim nije dokazala da bi ovaj račun platila. Što se tiče troškova sahrane, karmina, crnine i vijenaca koji su zatraženi u iznosu od 25.000,00 Kn, ističe da ti troškovi nisu ničim dokazani te su zatraženi u iznosu koji premašuje prosječne pogrebne troškove. NH, sinu pok. ĐH i bratu pok. UH, tuženik je isplatio nesporni iznos od 151.500,00 Kn 13. lipnja 2016. na ime imovinske i neimovinske štete kojom isplatom ga je u cijelosti obeštetio, da između OH i njegovog brata pok. TH nije postojala trajna životna zajednica jer je OH živio u [adresa], a TH je živio i radio u Zagrebu time da je prebivalište imao prijavljeno na adresi [adresa], a osobita emocionalna povezanost, sve da je postojala, ne predstavlja osnov za dosuđenje pravične novčane naknade, da se isto tako, naknada imovinske štete veže na pravo na naknadu neimovinske štete. 3. tuženik AH je brat pok. ĐH između kojih nije postojala trajna zajednica života, nisu živjeli niti u istom mjestu, pa stoga nema pravo na naknadu neimovinske štete zbog smrti brata. 1. tužiteljica FH potražuje rentu s osnova izgubljene zarade koju štetu trpi zbog smrti supruga ĐH odnosno sina UH, navodeći da bi je obojica da su živi uzdržavali, a što tuženik u cijelosti osporava, da je potrebno utvrditi prima li ona obiteljsku mirovinu, a tek ukoliko bi obiteljska mirovina odnosno primanje koje FH sada ostvaruje bila manja od iznosa kojim bi ju pok. DH i TH, uzdržavali, bilo bi govora o izgubljenoj zaradi, da je zahtjev za naknadu štete u vidu rente s osnove izgubljenog uzdržavanja od strane pok. UH neosnovan je jer između njega i njegove majke ČH nije postojala životna zajednica. Predlaže u cijelosti odbiti tužbene zahtjeve uz nadoknadu parničnih troškova.

3. Rješenjem posl. br. Pn-43/17-11 od 1. lipnja 2017. ovaj parnični postupak je prekinut do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. K-412/16 koji se vodio protiv okrivljenika SH zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu. Nakon okončanja tog kaznenog postupka rješenjem posl. br. Pn-43/2017-16 od 28. svibnja 2020. ovaj parnični postupak je nastavljen (pod posl. brojem Pn-104/2020).

4. Nakon provedbe prometno-tehničkog vještačenja tužitelji su na ročištu za glavnu raspravu 28. ožujka 2022. i u podnesku od 11. travnja 2022. (s obzirom da su orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznosi naknade neimovinske štete povećani za 50%), uredili tužbu i povećali tužene zahtjeve.

4.1. U odnosu na 1. tužiteljicu FH uređena je toč. 2. tužbe i toč. 1. tužbenog zahtjeva u pogledu visine štete jer ona trpi intenzivne duševne boli zbog smrti supruga ĐH i sina UH, a pored toga vezano za sahranu pokojnog supruga i sina imala je i druge troškove, tako da na ime naknade štete potražuje:

- na ime duševnih boli zbog smrti supruga sada pok. ĐH iznos od 330.000,00 Kn,

- na ime duševnih boli zbog smrti sina sada pok. UH iznos od 330.000,00 Kn,

- za izgradnju nadgrobnoga spomenika iznos od 29.000,00 Kn

- za troškove sahrane, karmine, crnine i vijenca u paušalu iznos od 25.000,00 Kn odnosno ukupno 714.000,00 Kn, a nakon umanjenja za isplaćeni nesporni iznos naknade štete od 378.000,00 Kn, potražuje 336.000,00 Kn (odnosno 44.594,86 EUR obračunato uz primjenu fiksnog tečaja konverzije: 1,00 EUR = 7,53450 Kn).

4.2. Navodi se i da 2. tužitelj OH trpi intenzivne duševne boli zbog smrti oca ĐH i brata UH, a pored toga vezano za sahranu pokojnog oca i brata imao je i druge troškove, tako da na ime naknade štete potražuje:

- na ime duševnih boli zbog smrti oca sada pok. ĐH iznos od 225.000,00 Kn,

- na ime duševnih boli zbog smrti brata sada pok. UH iznos od 112.500,00 Kn

- na ime crnine i vijenca u paušalu iznos od 5.000,00 Kn,

odnosno ukupno 342.500,00 Kn, a nakon umanjenja za isplaćeni nesporni iznos naknade štete od 151.500,00 Kn, potražuje 191.000,00 Kn (odnosno 25.350,06 EUR).

4.3. Navodi se i da 3. tužitelj AH trpi intenzivne duševne boli zbog smrti brata ĐH, a pored toga vezano za sahranu pokojnog brata imao je i druge troškove, tako da na ime naknade štete potražuje:

- na ime duševnih boli zbog smrti brata sada pok. ĐH iznos od 112.500,00 Kn

- na ime crnine i vijenca u paušalu iznos od 5.000,00 Kn, odnosno ukupno 117.500,00 Kn (odnosno 15.594,93 EUR).

4.4. Shodno tomu toč. 1. tužbenog zahtjeva glasi:

"1. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, da I tužitelju FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati na ime naknade štete iznos od 336.000,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počam od 24. veljače 2016. godine do isplate, da II tužitelju NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati na ime naknade štete 191.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počam od 24. veljače 2016. godine do isplate, te da III tužitelju KH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati na ime naknade štete iznos od 117.500,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počam od 25. travnja 2016. godine do isplate, sve to u roku od 15 dana."

5.1. Tuženik se usprotivio i preinaci tužbe i povećanim tužbenim zahtjevima.

5.2. Temeljem odredbe čl.190. st.3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) raspravnim rješenjem od 16. svibnja 2022. dopuštena je preinaka tužbe jer je ocijenjeno da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

6. Presudom posl. br. Pn-104/2020-70 od 12. siječnja 2023. odbijeni su tužbeni zahtjevi kao neosnovani, a presudom Županijskog suda u Šibeniku posl. br. Gž- 100/2023-3 od 27. veljače 2024. prihvaćena je žalba tužitelja, ukinuta je prvostupanjska presuda te je predmet vraćen na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

7. Tijekom ponovljenog postupka (posl. br. Pn-33/2024) tuženik je 2. listopada 2024. podnio Županijskom sudu u Bjelovaru zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u smislu odredbe čl.63. Zakona o sudovima (Narodne novine, br, 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 21/22, 16/23, 155/23 i 36/24),

a rješenjem tog suda br. Su-Gzp-1/2024-11 od 26. studenog 2024. određeno je da je Općinski sud u Bjelovaru dužan donijeti odluku u ovom parničnom postupku u najkraćem mogućem roku ali ne duljem od šest mjeseci računajući od dana dostave tog rješenja. Također je tuženiku određena primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

8.1. U ponovljenom postupku izvedeni su dokazi:

- isprave: zapisnik o očevidu Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici od 8. veljače 2016. godine (str. 6-15), rješenje o provođenju istrage protiv okrivljenog MH od 24. ožujka 2016. godine (str. 16-18), smrtni list za ĐH (str. 20), smrtni list za UH (str. 21), račun broj 30/01/83 Trim-Projekt d.o.o. iz Lipika od 4. studenog 2016. godine (str. 29), potvrda o plaći ĐH od 22. ožujka 2016. godine (str. 32), potvrda o prosjeku plaće za UH od 21. travnja 2016. (str. 33), vjenčani list (str. 34), vjenčani list (str. 35), rodni list za UH (str. 36), rodni list za NH (str. 37), rodni str. KH (str. 38), rodni str. za ĐH (str. 39), tečajna listu HNB (str. 40), pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Srećka Hlišić dani u predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici K-DO-124/2016 (str. 52-61), dopis i potvrda HZMO, Područni ured u Požegi od 18. travnja 2025. (str. 353 i 354) i spis Općinskog suda u Novom Zagrebu br. K-320/2017

- provedeno je prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Peri Todoroviću (pisani nalaz i mišljenje - str. 123-131, pisano očitovanje - str. 302-303, iskazi dani na glavnoj raspravi - str. 161-162, 323-325),

- saslušani su tužitelji (str. 356-357).

8.2. Pisane izjave CH, ŽH, ĆH, ČH, PH, ZH i JH (str. 22-28) nisu korištene kao dokazi jer se sukladno odredbama čl.235. do 246. ZPP svjedoci u parničnom postupku saslušavaju usmeno. Također, ni nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka Sanje Radoš (str. 30-31) nije korišten kao dokaz jer je dan za potrebe drugog parničnog predmeta (Općinski sud u Daruvaru, posl. br. P-225/02).

8.3. Na ročištu 25. travnja 2025. glavna rasprava je počela iznova zbog promjene suca. Sukladno odredbi čl.315. st.3. ZPP i uz suglasnost stranaka odlučeno je da se prometno-tehnički vještak Pero Todorović neće ponovno saslušati već su pročitani zapisnici s njegovim iskazima.

8.4. Daljnji dokazi nisu izvođeni (svjedoci i gospodarsko vještačenje) jer je, nakon što tijekom veljače i ožujka 2025. nije bilo procesne aktivnosti zbog neuspjelog pokušaja stranaka da mirno riješe spor, glavna rasprava morala biti zaključena u iznimno kratkom roku s obzirom na obvezu iz rješenja Županijskog suda u Bjelovaru br. Su- Gzp-1/2024-11 od 26. studenog 2024. da se ovaj prvostupanjski parnični postupak završi u roku od 6 mjeseci od donošenja toga rješenja.

9. Tužbeni zahtjevi 1. tužiteljice FH i 2. tužitelja NH za naknadu neimovinske i imovinske štete nisu osnovani. Djelomično je osnovan tužbeni zahtjev 3. tužitelja KH za naknadu neimovinske i imovinske štete, kao i tužbeni zahtjev 1. tužiteljice za naknadu štete zbog izgubljenog uzdržavanja.

10. Nesporne činjenice:

- 8. veljače 2016. u 5,25 sati na autocesti [adresa] došlo je do prometne nesreće tako što je osiguranik tuženika MH (prema polici osiguranja od auto odgovornosti br. 012703803087), upravljajući teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], naletio na zaustavljeno osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), koje je od siline udarca odbačeno i udarilo u ĐH (supruga 1. tužiteljice, oca 2. tužitelja i brata 3. tužitelja) i UH (sina 1. tužiteljice i brata 2. tužitelja) koji su se nalazili ispred osobnog vozila, i koji su pritom zadobili višestruke i po život opasne ozljede od kojih su i preminuli na licu mjesta,

- u kaznenom postupku vođenom vezano za taj štetni događaj kod Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. K-320/17 protiv okrivljenika SH zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, okrivljenik je pravomoćno oslobođen optužbe,

- tuženik je 13. lipnja 2016. na ime nespornog dijela naknade neimovinske i imovinske štete 1. tužiteljici isplatio 378.000,00 Kn, a 2. tužitelju NH 151.500,00 Kn.

11. Sporne činjenice:

- dinamika prometne nesreće,

- jesu li i u kojem opsegu i visini tužitelji pretrpjeli neimovinsku i imovinsku štetu zbog smrti ĐH i UH.

12. Sadržaj izvedenih dokaza:

12.1. Isprave:

12.1.1. Dio isprava u spisu sadrži nesporne činjenice (o srodstvu tužitelja i smrtno stradalih sudionika prometne nesreće, o istrazi i kaznenom postupku vođenom protiv osiguranika tuženika itd.), pa se njihov sadržaj posebno ne izlaže.

12.1.2. Iz računa broj 30/01/83 trgovačkog društva Trim-Projekt d.o.o. iz Lipika od 4. studenog 2016. izdanog 1. tužiteljici FH proizlazi da cijena izrade nadgrobnog spomenika na mjesnom groblju [adresa] za pok. ĐH i UH iznosi 29.000,00 Kn i da su na dan 4. studenog 2016. podmirene dospjele obveze (oznaka načina plaćanja: novčanice).

12.1.3. Iz potvrde o plaći ĐH od 22. ožujka 2016. proizlazi da mu je poslodavac CGP-Gradnje d.o.o. Novo mesto za prosinac 2015. isplatio neto plaću od 1.342,95 EUR, a za siječanj 2016. 1.367,88 EUR, prosječno 1.355,42 EUR. Iz potvrde od **.**.2016. UH proizlazi da je njegova prosječna neto plaća kod poslodavca PICARDO d.o.o. Zagreb iznosila 3.004,48 Kn u periodu od 1. studenog 2015. do 31. siječnja 2016.

12.1.4. Iz potvrde HZMO, Područni ured u Požegi, od 18. travnja 2025. proizlazi da 1. tužiteljica nije evidentirana kao osiguranik i nije korisnik mirovine.

12.2. Vještačenje:

12.2.1. U svom pisanom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak prometno-tehničke struke Pero Todorović navodi da je primarni kontakt kod naleta uspostavljen između krajnje desnog dijela prednje strane kamiona i više lijevog dijela stražnje strane osobnog vozika, dakle, kamion je praktički ravno straga naletio na stražnju stranu osobnog vozila, da se mjesto naleta se nalazilo na desnoj (od dvije) prometnoj traci autoceste kojom se kretao kamion (kao što je predočeno u na grafičkom prikazu u prilogu nalaza), da se u trenutku naleta kamion kretao ravno, praktički sredinom desne prometne trake, brzinom od 88 km/h, a dulje vrijeme prije naleta kamion se kretao brzinom od 90 km/h, što je istodobno za ovu kategoriju vozila i brzina ograničenja na autocesti, da je u trenutku naleta osobno vozilo bilo zaustavljeno na krajnje desnom dijelu širine desne prometne trake (kojom se kretao kamion) i svojom širinom je zauzimalo širinu desne prometne trake od oko 1,6 m, da laboratorijsko vještačenje žarulja desne stražnje rasvjete osobnog vozila (provedeno od strane MUP-a RH) upućuje na zaključak da stražnja rasvjeta ovog vozila nije bila u funkciji, zbog čega je osobno vozilo bilo svjetlosno neoznačeno i za vozača kamiona tehnički nepredvidiva zapreka na kolniku. Ovisno o tome koja svjetla su bila uključena na kamionu, njegov vozač bi nesreću izbjegao pri brzini od najviše: - kočenjem: 62 km/h / kratka svjetla; 90 km/h / duga svjetla, - skretanjem: - 90 km/h neovisno koja su svjetla bila uključena. Nesreću bi izbjegao kočenjem, pri brzini kojom se kamion kretao (duga svjetla), odnosno skretanjem također pri brzini kojom se vozilo kretalo (neovisno koja su svjetla bila uključena), ali isključivo ako je lijeva prometna traka bila slobodna. Prednik tužitelja bi nesreću izbjegao zaustavljanjem osobnog vozila na zaustavnoj traci i označavanjem zaustavljenog vozila (ako je bilo vremena).

12.2.2. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu 16. svibnja 2022. vještak je iskazao da je osobno vozilo bilo zaustavljeno na krajnjem desnom dijelu širine desne prometne trake, da u takvoj situaciji ako nije u mogućnosti vozilo zaustaviti na zaustavnoj traci, dužan je svoje zaustavljeno vozilo označiti postavljenjem sigurnosnog trokuta iza vozila te uključivanjem sva četiri pokazivača smjera, a inače, ako postoji mogućnost, dužnost mu je vozilo maknuti s prometnih traka i zaustaviti ga na zaustavnoj traci, da se teretno vozilo kretalo brzinom od 90 km/h što je istodobno i brzina ograničenja na autocesti za ovu kategoriju vozila, i to praktički sredinom sebi pripadajuće desne prometne trake, što ukazuje da se neposredno prije i u trenutku naleta kretalo na tehnički korektan i prihvatljiv način, da u slučaju da se osobno vozilo zaustavilo na zaustavnoj traci ili da je bilo označeno sigurnosnim trokutom na tehnički pravilan način, nezgoda bi bila izbjegnuta odnosno osiguraniku tuženika bi postavljeni sigurnosni trokut omogućio da na ležeran način izbjegne samu prometnu nesreću, da je uobičajeno kretati se autocestom s uključenim dugim svjetlima na vozilu, ali to istodobno ne znači da ako sustiže vozilo ispred sebe, vozač ne mora s dugih prebaciti na kratka svjetla, te da u tehničkom smislu nije moguće utvrditi koliko je dugo osobno vozilo bilo zaustavljeno prije same nesreće.

12.2.3. U pisanom očitovanju od 21. srpnja 2024. vještak je naveo da kada su na kamionu uključena duga svjetla, vozač svjetlosno neoznačenu zapreku na kolniku može uočiti i na nju početi reagirati s udaljenosti od oko 70…80 m, odnosno (srednja vrijednost) 75 m, što znači da bi osiguranik tuženika nalet izbjegao pri brzini od najviše 90 km/h. Dakle, nesreću bi izbjegao kočenjem pri brzini kojom se vozilo kritične zgode kretalo. Prema zapisu digitalnog tahografa, kamion se prethodno kretao brzinom ograničenja za ovu kategoriju vozila na autocesti (90 km/h) od koje je na putu duljine 24,7 m, uz blago usporenje uslijedio pad brzine do 24,4 ms-1 (88 km/h), da kod brzine od 24,4 ms-1 (88 km/h), sve do mjesta zaustavljanja, tahografom je registriran pad brzine uz promjenljiva usporenja, što znači da se u trenutku naleta kamion kretao brzinom od 24,4ms ili 88 km/h, iz čega proizlazi da je osiguranik tuženika reagirao kočenjem na 24,7 m ispred mjesta naleta na vozilo prednika tužitelja. S uključenim dugim svjetlima na kamionu osiguranik tuženika je imao mogućnost vidjeti vozilo prednika tužitelja i na njega početi reagirati s udaljenosti od 75 m, da reakcija koja je uslijedila na svega 24,7 m ispred mjesta naleta ukazuje da je osiguranik tuženika imao zakašnjelu reakciju na opasnost, a isključivo tehničkim putem nije moguće utvrditi razloge kašnjenju u reakciji, s tim da spadaju u sferu subjektivnih momenta kod osiguranika tuženika pri upravljanju kamionom.

12.2.4. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu 17. prosinca 2024. vještak je naveo u bitnome da u nalazu i mišljenju, a niti u očitovanju, nigdje nije konstatirao da prilagođena brzina vozila na autocesti treba biti definirana dometom kratkih ili dugih svjetla na vozilu. Za kategoriju vozila osiguranika tuženika na autocesti vrijedi brzina ograničenja od 90 km/h. To se vozilo u kritično vrijeme mjestu naleta približavalo upravo tom brzinom što znači da se prethodno kretalo brzinom ograničenja na autocesti. Mogućnost izbjegavanja naleta osiguranika tuženika nepredvidivu i svjetlosno neoznačenu zapreku ovisi o tome koja svjetla su u kritično vrijeme bila uključena na vozilu osiguranika tuženika. Nije bilo moguće utvrditi na siguran način koja svjetla su bila uključena na vozilu osiguranika tuženika. Na tehnički siguran način nije moguće utvrditi da li je s obzirom na vrijeme reakcije osiguranika tuženika imao upaljena kratka svjetla. Hoće li vozač na svom vozilu imati uključenja duga ili kratka svjetla ovisi o frekvenciji prometa vozila iz suprotnog smjera kao i o frekvenciji prometa u istom smjeru, pri čemu je promatrano vozilo pretjecano od strane drugih vozila jer u toj situaciji da ne bi bilo ometanja bilo vozača iz suprotnog smjera bilo vozača koji pretječu vozilo osiguranika tuženika, osiguranik tuženika bi tada trebao imati na vozilu uključena kratka svjetla. Neovisno o takvoj svjetlosno neoznačenoj zapreci na autocesti, vozač takvu zapreku također može uočiti i sa uključenim kratkim svjetlima, međutim, u odnosu na duga svjetla mogućnost uočavanja takvih zapreka je smanjena pri uključenim kratkim svjetlima na vozilu.

12.3. Iskazi tužitelja:

12.3.1. I-tužiteljica FH iskazala je:

"Moj pok. sin je do stradavanja živio sa mnom i mojim suprugom u našoj obiteljskoj kući u [adresa]. On je studirao i preko tjedna bi uglavnom boravio u [adresa] ili Bjelovaru, a vikendima bi bio kod kuće. Ja u to vrijeme a i danas nisam u radnom odnosu jer sam domaćica. MH nije bio oženjen i nije imao djece. U to vrijeme su sve naše životne potrebe podmirivane iz primanja mog supruga, a u mjeri u kojoj je mogao pomagao, je i sin MH koji je radio preko studentskog servisa. Moji sinovi MH i OH bili su vrlo bliski i povezani. Međusobno su se pomagali i posjećivali se. Njihov odnos je bio takav kako bi svaki roditelji poželjeli. Također odnos mog pok. supruga ĐH sa bratom KH bio je jako dobar. Među njima nije bilo nikada neslaganja i suprug je često obilazio brata i pomagao mu.

Najviše mu je pomagao dovozom potrepština, a po potrebi mu je pomagao i financijski. U vrijeme stradavanja supruga i sina nisam imala nikakvih primanja, a s navršenih 55 godina ostvarila sam pravo na obiteljsku mirovinu koja iznosi nešto više od 800,00 EUR mjesečno. 55 godina sam navršila u studenom 2020. Živim u kućanstvu sa sinom i njegovom obitelji. Nakon stradavanja supruga i sina u obiteljsku kuću su doselili sin OH sa suprugom i djecom, te živimo skupa. Svi zajedno doprinosimo troškovima kućanstva. Prije ovog događaja sin OH sa svojom obitelji živio je preko puta u istom naselju Badljevina i u istoj ulici, s tim da jedna strana ulice ima naziv Hrvatskih branitelja, a druga strana IH. Moji sinovi su bili vrlo bliski i međusobno su si pomagali prilikom različitih poslova, a OH je i financijski pomagao bratu, a MH je s druge strane povremeno pomagao NH prilikom čuvanja njegovog djeteta u svoje slobodno vrijeme također su zajedno kosili travu i obavljali druge poslove. Suprug DH pomagao bratu KH prilikom različitih poslova, npr. prilikom košnje, održavanja okućnice i slično. KH je bila potrebna pomoć jer teže hoda i ima invaliditet."

12.3.2. II-tužitelj OH iskazao je:

"Točno je sve što je iskazala moja mama. Moj odnos s bratom nije mogao biti bolji. Viđali smo se vikendima budući da je brat dolazi kući, a također je igrao nogomet u nogometnom klubu iz Badljevine, a utakmice su se igrale nedjeljom. Točno je i to što je moja majka rekla o odnosu mog pok. oca sa svojim bratom. Otac je radio u nuklearnoj elektrani Krško i kući bi se vraćao petkom, te bi najprije svratio do strica KH i svoje majke F koji su živjeli zajedno u istom domaćinstvu. Uvijek bi im dovozio namirnice. Što se tiče životnih troškova moje obitelji i moje majke mogu reći, budući da živimo u istom kućanstvu, sve troškove dijelimo. Isto važi i za razdoblje prije nego što je moja majka ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu i u tom razdoblju podmirivala je naše zajedničke životne potrebe koliko je mogla. Moja je supruga počela raditi 2017. godine. U razdoblju dok moja majka nije počela primati mirovinu većinu životnih troškova snosio sam ja."

12.3.3. III-tužitelj AH iskazao je:

"Točno je sve što su iskazali ČH i OH. Moj odnos s bratom je bio dobar i nikada nismo imali razdoblje da eventualno ne bi pričali. Kao dijete sam prebolio dječju paralizu tako da mi je lijeva noga ostala defektna. Radio sam sve do Domovinskog rata u Drvnoj industriji Pakrac kao brusač alata. Moj brat mi je zajedno sa sinom MH pomagao prilikom košnje, održavanja okućnice i slično. Riječ je o poslovima koje ja zbog problema sa nogom nisam mogao raditi sam. Također su mi pomagali prilikom rezanja, cijepanja i slaganja ogrjevnih drva. Brat mi je također pomagao financijski. Naša majka je umrla prije 12 godina. U mirovini sam 16 godina. Mirovina mi sada iznosi 550 EUR, a 2016. iznosila je 1.750,00 Kn."

13. Ocjena dokaza:

13.1. Autentičnost isprava navedenih pod 8.1. i točnost njihovog sadržaja stranke nisu osporavale.

13.2. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka jer je vještačenje provedeno stručno, sveobuhvatno i objektivno.

13.3. Sud prihvaća iskaze tužitelja. Bili su uvjerljivi i ništa nije navodilo na sumnju u njihovu istinitost. Kroz svoje verbalno i neverbalno izražavanje ostavili su dojam da govore u okvirima svojih saznanja, bez pretjerivanja ili iskrivljavanja činjenica.

14. Utvrđene činjenice i primjena materijalnog prava:

14.1. Štetni događaj:

14.1.1. Do prometne nesreće 8. veljače 2016. u 5,25 sati na autocesti [adresa] došlo je tako što je osiguranik tuženika MH teretnim vozilom naletio na zaustavljeno osobno vozilo koje je od siline udarca odbačeno i udarilo u ĐH (supruga 1. tužiteljice, oca 2. tužitelja i brata 3. tužitelja) i UH (sina 1. tužiteljice i brata 2. tužitelja) koji su se nalazili ispred osobnog vozila i koji su od zadobivenih ozljeda preminuli na licu mjesta.

14.1.2. Analizom izvedenih dokaza, prvenstveno prihvaćenog nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka, utvrđeno je da:

- je kamion ravno straga naletio na stražnju stranu osobnog vozila koje se nalazilo na desnoj (od dvije) prometnoj traci autoceste kojom se kretao kamion i svojom širinom je zauzimalo širinu desne prometne trake od oko 1,6 m,

- se u trenutku naleta kamion kretao ravno sredinom desne prometne trake brzinom od 88 km/h, a dulje vrijeme prije naleta kretao se brzinom od 90 km/h, što je za ovu kategoriju vozila brzina ograničenja na autocesti (čl.55. st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 - dalje: ZOSP),

- stražnja rasvjeta osobnog vozila nije bila u funkciji u trenutku naleta (što je suprotno čl.101. ZOSP), iza vozila nije bio postavljen sigurnosni trokut kao upozorenje nadolazećim vozilima (što je suprotno čl.87. ZOSP) i DH i TH nisu nosili reflektirajuće prsluke (što je suprotno čl.79. ZOSP),

- mogućnost izbjegavanje prometne nesreće postojala bi na strani vozača osobnog vozila da je osobno vozilo zaustavio na zaustavnoj (što je bio dužan prema čl.140. ZOSP), a ne na prometnoj traci autoceste i da ga je označio sigurnosnim trokutom,

- izvedeni dokazi nisu upućivali na zaključak da u konkretnom slučaju vozač osobnog vozila ne bi mogao iz nekih objektivnih razloga ukloniti svoje vozilo s prometne na zaustavnu traku te ga označiti sigurnosnim trokutom,

- mogućnost izbjegavanje prometne nesreće postojala bi na strani vozača kamiona, s obzirom na propisano donje ograničenje brzine kretanja na autocesti od 80 km/h (ZOSP), isključivo u slučaju da su na kamionu bila uključena duga svjetla, i to skretanjem (pod uvjetom da je lijeva prometna traka u tom trenutku bila slobodna) ili kočenjem,

- iz izvedenih dokaza nije moglo biti utvrđeno sa sigurnošću je li neposredno prije naleta lijeva prometna traka bila slobodna kao ni je li postojala mogućnost uporabe dugih svjetala, s tim da se prema čl.106. st.1. ZOSP u pravilu upotrebljavaju duga svjetla, a kratka iznimno (prilikom mimoilaženja s drugim vozilima, prilikom vožnje iza drugog vozila na udaljenosti na kojoj bi mogao zasljepljivati vozača tog vozila itd.; čl.106. st.2. ZOSP),

- budući da je vožnja uz uporabu dugih svjetala pravilo i da izvedeni dokazi nisu upućivali na zaključak da bi u konkretnom slučaju vozač teretnog vozila imao uključena kratka svjetla iz nekog od razloga propisanih u čl.106. st.2. ZOSP, zaključeno je da je neposredno prije naleta na osobno vozilo imao uključena duga svjetla, što nadalje implicira da je imao mogućnost pravovremeno uočiti i kočenjem ili skretanjem izbjeći nalet na osobni automobil.

14.2. Odgovornost za naknadu štete:

14.2.1. S obzirom na izložene okolnosti pod kojima je došlo do prometne nesreće sud ocjenjuje je da je ona u uzročno-posljedičnoj vezi s propustima oba vozača, i to:

- prvenstveno i u dominantnoj mjeri ona je posljedica propusta vozača osobnog vozila da svoje vozilo ukloni s prometne trake i zaustavi na zaustavnoj traci autoceste te ga označi sigurnosnim trokutom,

- riječ je o iznimno grubom i opasnom propustu koji je u konkretnim uvjetima vidljivosti na autocesti (mrak, noćni uvjeti) s visokim stupnjem vjerojatnosti vodio situaciji u kojoj vozač nekog od nadolazećih vozila neće biti u mogućnosti pravovremeno reagirati i izbjeći nalet, s tim da se u konkretnom slučaju dogodio nalet teretnog vozila, međutim, mogao se eventualno dogoditi i nalet osobnog vozila za koje važi ograničenje brzine na autocesti od 130 km/h, pa bi mogućnost izbjegavanja naleta u takvom slučaju bila još znatno manja,

- prometna nesreća je u uzročno-posljedičnoj vezi i sa zakašnjelom reakcijom vozača kamiona koji je uz uporabu dugih svjetala imao mogućnost pravovremeno uočiti osobni automobil i reagirati kočenjem ili skretanjem te time izbjeći nalet.

14.2.2. Na odgovornost za štete izazvane motornim vozilom u pogonu primjenjuju se sljedeće odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO):

"Motorno vozilo

Članak 1068.

(1) Motorno vozilo je vozilo koje je namijenjeno da se snagom vlastitog motora kreće po površini zemlje, na tračnicama ili bez njih.

(2) Sastavnim dijelom motornog vozila smatra se i s njime povezana prikolica. (3) Motorno vozilo je u pogonu kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno bez obzira radi li pri tome motor koji služi za njegovo kretanje.

Odgovornost za štetu trećima

Članak 1069.

(1) Za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik.

(2) Suvlasnici, odnosno zajednički vlasnici motornog vozila odgovaraju za štetu solidarno.

(3) Za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila odgovaraju njihovi vlasnici trećim osobama solidarno.

(4) Trećom osobom smatra se oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornog vozila, niti osoba zadužena u vezi s pogonom motornog vozila. Odgovornost prema trećoj osobi koja se prevozi motornim vozilom

Članak 1071.

(1) Odštetna odgovornost vlasnika odnosi se na štete koje pretrpi treća osoba koja se prevozi motornim vozilom, a glede stvari samo onih koje takva osoba nosi na sebi ili sa sobom.

(2) Ništetna je svaka ugovorna odredba kojom bi se unaprijed isključila ili ograničila odgovornost iz stavka 1. ovoga članka.

Međusobni odštetni zahtjevi vlasnika motornih vozila

Članak 1072.

(1) Kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj.

(2) Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

(3) Ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo.

(4) Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on poslužio prilikom nastanka štetnog događaja ili kojoj je vozilo povjerio."

14.2.3. Nakon podvođenja utvrđenih činjenica pod citirane zakonske odredbe, napose pod odredbe čl.1072. ZOO, zaključeno je da na strani vozača oba vozila postoji krivnja za predmetnu prometnu nesreću, s tim da je stupanj krivnje višestruko veći na strani vozača osobnog vozila. Omjer podijeljene odgovornosti za štetu ocijenjen je s 20% na strani vozača kamiona / osiguranika tuženika i 80% na strani vozača osobnog automobila. Slijedom toga tuženik je, kao osiguratelj teretnog vozila od auto odgovornosti, dužan tužiteljima naknaditi štetu plaćanjem novčane naknade u visini 20% pretrpljene neimovinske i imovinske štete.

14.3. Neimovinska šteta:

14.3.1. 1. tužiteljica FH, kao supruga sada pok. ĐH i majka sada pok. UH, temeljem odredbe čl.1101. st.1. ZOO ima pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog smrti članova uže obitelji. Prema u sudskoj praksi općeprihvaćenim orijentacijskim kriterijima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete ocijenjeno je da joj pripada pravična novčana naknada štete u iznosima od po 43.798,53 EUR za svakog izgubljenog člana uže obitelji odnosno ukupno 87.597,06 EUR.

14.3.2. 2. tužitelj OH, kao sin pok. ĐH, temeljem odredbe čl.1101. st.1. ZOO ima pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog smrti oca kao člana uže obitelji, i to u visini od 29.862,63 EUR. Iz prihvaćenih iskaza tužitelja utvrđeno je da, iako 2. tužitelj i njegov brat TH nisu živjeli u istom kućanstvu u vrijeme Goranove smrti, između njih je postojala bliska emocionalna veza te su si međusobno pomagali i posjećivali se. Prema odredbi čl.1201. st.2. ZOO uvjet za dosuđenje pravične novčane naknade zbog smrti brata je "trajnija zajednica života". Taj se pravni standard u praksi sudova i u pravnoj znanosti (primjerice u radu autora GH: "Naknada neimovinske štete zbog smrti ili osobito teškog invaliditeta bliske osobe") ne tumači isključivo kao zajednica života u smislu stanovanja u istom kućanstvu, već šire, kao trajna emocionalna povezanost, međusobna upućenost jednih na druge, pomaganje, bliskost i sl. U tom smislu između 2. tužitelja i njegovog pok. brata postojala je trajnija zajednica života, pa 2. tužitelju pripada pravična novčana naknada neimovinske štete zbog smrti brata u visini od 14.931,32 EUR.

14.3.3. Jednako tako iz prihvaćenih iskaza tužitelja utvrđeno je da, iako 3. tužitelj i njegov brat DH nisu živjeli u istom kućanstvu, i između njih je postojala bliska emocionalna veza, DH je posjećivao 3. tužitelja i pomagao mu, potreba za čime je postojala naročito zbog 3. tužiteljeve invalidnosti (defekt lijeve noge i otežano kretanje). I između njih je postojala trajnija zajednica života, pa i 3. tužitelju pripada pravična novčana naknada neimovinske štete zbog smrti brata u visini od 14.931,32 EUR.

14.4. Imovinska šteta zbog troškova pogreba:

14.4.1. 1. tužiteljica FH je zatražila naknadu imovinske štete za izgradnju nadgrobnog spomenika za supruga i sina (29.000,00 Kn / 3.848,96 EUR), kao i za troškove sahrane, karmina, crnine i vijenca (25.000,00 Kn / 3.318,07 EUR). Prema odredbi čl.1093. st.1. ZOO tko prouzroči nečiju smrt dužan je naknaditi uobičajene troškove njegovog pogreba. Iz računa broj 30/01/83 trgovačkog društva Trim-Projekt d.o.o. iz Lipika od 4. studenog 2016. izdanog 1. tužiteljici FH proizlazi da cijena izrade nadgrobnog spomenika na mjesnom groblju [adresa] za pok. ĐH i UH iznosila 29.000,00 Kn i da su na dan 4. studenog 2016. podmirene dospjele obveze (oznaka načina plaćanja: novčanice), pa sud prihvaća da je 1. tužiteljici nastao trošak izgradnje nadgrobnog spomenika u tom iznosu (3.848,96 EUR). U odnosu na troškove sahrane, karmina, crnine i vijenca sud iz raspoloživih dokaza nije mogao sa sigurnošću utvrditi njihovu visinu. Prema odredbi čl.223. st.2. ZPP ako je potpuno razjašnjenje okolnosti o kojima ovisi odluka o nekim od više u istoj tužbi istaknutih zahtjeva koji su beznačajni u odnosu prema ukupnom iznosu svih istaknutih zahtjeva povezano s teškoćama koje su nerazmjerne s važnošću tih zahtjeva, sud može o njima odlučiti po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir već razjašnjene okolnosti slučaja i prikupljene dokaze, a osobito isprave koje su stranke priložile te njihove iskaze ako ih je sud saslušao. Primjenom citirane odredbe ocijenjeno je da je 1. tužiteljica imala troškove sahrane, karmina, crnine i vijenca u visini od 2.500,00 EUR.

14.4.2. 2. tužitelj OH je zatražio naknadu imovinske štete za troškove sahrane, karmina, crnine i vijenca (5.000,00 Kn / 663,61 EUR), a primjenom odredbe čl.223. st.2. ZPP ocijenjeno je da je su mu nastali troškovi u visini od 400,00 EUR.

14.4.3. 3. tužitelj OH je zatražio naknadu imovinske štete za troškove sahrane, karmina, crnine i vijenca u istom iznosu, a ocijenjeno je da su mu ti troškovi također nastali u visini od 400,00 EUR.

14.5. Imovinska šteta zbog izgubljenog uzdržavanja:

14.5.1. 1. tužiteljica FH zatražila je naknadu imovinske štete zbog izgubljenog uzdržavanja od poginulih supruga ĐH i sina UH.

14.5.2. Naknada te vrste štete 1. tužiteljici pripada prema odredbama čl.1094. ZOO ("1/ Osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovito pomagao, a i ona koja je po zakonu imala pravo zahtijevati uzdržavanje od poginulog, ima pravo na naknadu štete koju trpi gubitkom uzdržavanja, odnosno pomaganja.

2/ Ta se šteta naknađuje plaćanjem novčane rente čiji se iznos odmjerava s obzirom na sve okolnosti slučaja, a koji ne može biti viši od onoga koji bi oštećenik dobivao od poginulog da je ostao u životu.")

14.5.3. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je 1. tužiteljica i u vrijeme štetnog događaja, a i nakon toga sve do danas, nezaposlena osoba / domaćica, da ona nije imala primanja i sve su njihove životne potrebe podmirivane iz primanja njezinog supruga, a u mjeri u kojoj je mogao pomagao je i sin TH koji je radio preko studentskog servisa, te da je u studenom 2020. s navršenih 55 godina ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu koja iznosi nešto više od 800,00 EUR mjesečno (op. iz potvrde HZMO, Područni ured u Požegi, od 18. travnja 2025. proizlazi da 1. tužiteljica nije evidentirana kao osiguranik i nije korisnik mirovine; očito je u navedenoj potvrdi izostavljen podatak o obiteljskoj mirovini).

14.5.4. Iz potvrde o plaći ĐH od 22. ožujka 2016. proizlazi da mu je poslodavac CGP-Gradnje d.o.o. Novo mesto za prosinac 2015. isplatio neto plaću od 1.342,95 EUR, a za siječanj 2016. 1.367,88 EUR, prosječno 1.355,42 EUR. Iz potvrde od **.**.2016. UH proizlazi da je njegova prosječna neto plaća kod poslodavca PICARDO d.o.o. Zagreb iznosila 3.004,48 Kn u periodu od 1. studenog 2015. do 31. siječnja 2016.

14.5.5. Sama 1. tužiteljica je iskazala da je novčano pridonosio i sin TH, koji je radio preko studentskog servisa, u mjeri u kojoj je mogao. S obzirom na visinu njegove plaće i studentski status i s tim povezane potrebe i troškove, očito je da nije mogao pridonositi za uzdržavanje majke redovito ni u značajnijoj mjeri, te je upitno je li njegovom smrću 1. tužiteljica uopće pretrpjela imovinsku štetu zbog gubitka uzdržavanja. Budući da za to nije bilo čvrstih dokaza, sud je sukladno odredbama čl.219. st.1. i čl.221.a ZPP (pravilu o teretu dokazivanja) zaključio da to nije slučaj.

14.5.6. S druge strane, zbog smrti supruga 1. tužiteljica je nesumnjivo pretrpjela štetu zbog izgubljenog uzdržavanja. Primjenom odredbe čl.223. st.2. ZPP ocijenjeno je da ta šteta odgovara visini 1/3 dijela prosječne plaće supruga (1.355,42 EUR), odnosno iznosu od 451,81 EUR mjesečno. Taj iznos naknade štete pripada tužiteljici za razdoblje od smrti supruga odnosno od ožujka 2016. pa do studenog 2020., kada je ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu koja iznosi nešto više od 800,00 EUR mjesečno. Od tog trenutka više ne trpi ovu vrstu imovinske štete i nema pravo na rentu ubuduće (op. tako i u praksi sudova, npr. u odluci Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž-1061/10-2 od 17. veljače 2011.).

14.5.7. Dakle, 1. tužiteljici na ime dospjele naknade štete - rente pripada iznos od 5.873,53 EUR (451,81 EUR × 13 mjeseci) za razdoblje od ožujka 2016. do podnošenja tužbe (ožujka 2017.) te potom u mjesečnom iznosu od 451,81 EUR za razdoblje od travnja 2017. do listopada 2020. godine.

14.6. S obzirom na omjer odštetne odgovornosti naveden pod 14.2.3. tužiteljima pripada razmjeran dio naknade štete (20%).

14.6.1. Naknada neimovinske štete zbog smrti članova uže obitelji koja pripada 1. tužiteljici FH određena je u iznosu od 87.597,06 EUR, a naknada imovinske štete u iznosima od 3.848,96 EUR za trošak izgradnje nadgrobnog spomenika 2.500,00 EUR za troškove sahrane, karmina, crnine i vijenca. Ukupno to iznosi 93.946,02 EUR, a razmjeran dio od 20% iznosi 18.789,20 EUR. Budući da je tuženik 1. tužiteljici nesporno platio po tim osnovama iznos od 387.000,00 Kn / 51.363,73 EUR, 1. tužiteljica nema pravo na daljnju isplatu. Budući da tuženik nije 1. tužiteljici platio ništa s naslova naknade štete zbog izgubljenog uzdržavanja, dužan joj je platiti 20% iznosa navedenih pod 14.5.7. Dakle, dužan joj je na ime naknade štete - rente platiti 1.174,70 EUR (20% od 5.873,53 EUR) za razdoblje od ožujka 2016. do podnošenja tužbe / ožujka 2017., te potom 90,36 EUR mjesečno (20% od 451,81 EUR) za razdoblje od travnja 2017. do listopada 2020. godine.

14.6.2. Naknada neimovinske štete zbog smrti članova uže obitelji koja pripada 2. tužitelju OH određena je u iznosu od ukupno 44.793,95 EUR (29.862,63 EUR + 14.931,32 EUR), a naknada imovinske štete u iznosu od 400,00 EUR za troškove sahrane, karmina, crnine i vijenca. Ukupno to iznosi 45.193,95 EUR, a razmjeran dio od 20% iznosi 9.038,79 EUR. Budući da je tuženik 2. tužitelju nesporno platio po tim osnovama iznos od 151.500,00 Kn / 20.107,51 EUR, 2. tužitelj nema pravo na daljnju isplatu.

14.6.3. Naknada neimovinske štete zbog smrti brata koja pripada 3. tužitelju KH određena je u iznosu od 14.931,32 EUR, a naknada imovinske štete u iznosu od 400,00 EUR za troškove sahrane, karmina, crnine i vijenca. Ukupno to iznosi 15.331,32 EUR, a razmjeran dio od 20% iznosi 3.066,26 EUR.

15.1. Dakle, tužbeni zahtjevi 1. tužiteljice FH i 2. tužitelja NH za naknadu neimovinske i imovinske štete nisu osnovani.

15.2. Djelomično je osnovan tužbeni zahtjev 3. tužitelja KH za naknadu neimovinske i imovinske štete, i to u iznosu od 3.066,26 EUR, zajedno sa zakonskim zateznima kamatama po stopi određenoj u čl.29. st.2., 8. i 9. ZOO. Sukladno odredbi čl.12. st.6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 51/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) te kamate teku od 25. travnja 2016., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguratelju (str. 43 u spisu), pa do isplate.

15.3. Također je djelomično osnovan tužbeni zahtjev 1. tužiteljice za naknadu štete zbog izgubljenog uzdržavanja, i to u iznosu od ukupno 1.174,70 EUR dospjelom do dana podnošenja tužbe (za razdoblje od ožujka 2016. do ožujka 2017.), te potom 90,36 EUR mjesečno za razdoblje od travnja 2017. do listopada 2020. godine, sve sa zakonskim zateznim kamatama na pojedinačne mjesečne iznose.

15.4. Zbog iznesenih razloga presuđeno je kao u točkama I. do V. izreke.

16. Parnični troškovi:

16.1. Stanke su djelomično uspjele u parnici. Tužitelji su uspjeli u pogledu osnove svojih zahtjeva, a u pogledu visine 2. tužitelj nije uopće uspio, za razliku od 1. i 3. tužitelja koji su uspjeli djelomično. Pretežan sumarni uspjeh u parnici na strani je tuženika.

16.2. S obzirom na pravna shvaćanja izražena u odlukama Europskog suda za ljudska prava o potrebi da parnični troškovi u svakom pojedinom slučaju budu razmjerni legitimnu cilju koji se nastoji postići predviđenim zakonskim ograničenjima i o potrebi da s time ne ugrozi bit prava na pristup sudu, te s obzirom na ocjenu ovog parničnog suda da tužitelji podnošenjem tužbe i određivanjem visine postavljenih tužbenih zahtjeva nisu zloupotrijebili pravo na pristup sudu, zaključeno je da obvezivanje tužitelja na plaćanje tuženiku parničnih troškova ovog postupka ne bi bilo opravdano.

16.3. Zbog toga je shodno odredbi čl. 154. st.4. ZPP presuđeno kao u točki VI. izreke.

U Pakracu, 26. svibnja 2024.

Sudac:

Matija Stokić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu.