Republika Hrvatska

Trgovački sud u Rijeci

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P-638/2023-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Tamari Jugo Smoljanović, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, Pisarnica Rijeka, Riva 8 protiv tuženika GRAD GOSPIĆ, Budačka 55, OIB: 22538763965, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Krpan & partneri d.o.o. Zagreb, Boškovićeva 16, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. svibnja 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, objavljene 26. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GRAD GOSPIĆ, Gospić, Budačka 55, OIB: 22538763965 isplatiti tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 iznos od 3.906,51 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 19. ožujka 2021. po stopi od 5,75% godišnje do 30. lipnja 2021., od 1. srpnja 2021. po stopi od 5,61% godišnje do 31. prosinca 2021., od 1. siječnja 2022. po stopi od 5,49% godišnje do 30. lipnja 2022., od 1. srpnja 2022. po stopi od 5,31% godišnje do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. po stopi od 5,50% godišnje do 30. lipnja 2023., od 1. srpnja 2023. po stopi od 7,00% godišnje do 31. prosinca 2023., od 1. siječnja 2024. po stopi od 7,50% godišnje do 30. lipnja 2024., od 1. srpnja 2024. po stopi od 7,25% godišnje do 31. prosinca 2024., a od 1. siječnja 2025. po stopi od 6,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena sve u roku od 15 (petnaest) dana II. Nalaže se tuženiku GRAD GOSPIĆ, Gospić, Budačka 55, OIB: 22538763965 isplatiti tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 troškove parničnog postupka u iznosu od 2.098,79 EUR sa zateznom kamatom od 26. svibnja 2025. (dana donošenja presude) do isplate po stopi od 6,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 15. prosinca 2023. podnio tužbu ovome sudu protiv tuženika radi naknade štete od 3.906,51 EUR s kamatom. Obrazlaže da se 17. prosinca 2020. oko 11:45 sati u mjestu [adresa] dogodila prometna nezgoda na način da je vozač CF upravljao vozilom marke i tip Volkswagen Golf registarske oznake [registarska oznaka], kada mu je na prometnicu iskočio pas lutalica kojeg nije mogao izbjeći uslijed čega je došlo do udara automobila u životinju. Na vozilu Volkswagen Golf registarske oznake [registarska oznaka] je nastala materijalna šteta, a o događaju je obaviještena policija koja je izašla na lice mjesta radi utvrđivanja činjenica. Kod vozača nije utvrđena prisutnost alkohola u krvi, niti je pokrenut prekršajni postupak radi povrede odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Vozilo Volkswagen Golf registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao CF bilo je u vrijeme prometne nezgode osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja br. 03068200024091 te je tužitelj, nakon izvršenog izvida štete te popravka vozila temeljem kojeg je izdan račun popravka oštećeniku nadoknadio nastalu štetu u iznosu od 29.433,59 kuna. U pogledu odgovornosti tuženika, tužitelj ukazuje kako je očevidom i postupanjem komunalnog redara i policije utvrđeno kako predmetni pas nije označen mikročipom i nije prijavljen njegov nestanak te je upravo komunalni redar preuzeo brigu o životinji. Odredbama Zakona o zaštiti životinja (čl. 62.-čl. 71.) je određeno kako poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih organizira i financira jedinica lokalne samouprave, ovdje tuženik, i to osnivanjem skloništa. Nadalje, poziva se na odredbe čl. 16., 21. i 24. Službenog vjesnika Grada Gospića br. 04/18. Odredbama Zakona o dobrobiti životinja je određeno kako se napuštene životinje imaju držati u skloništima koja temeljem odredaba Zakona o zaštiti životinja osnivaju i/ili financiraju jedinice lokalne samouprave, dakle upravo tuženik. Tužitelj se obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom, međutim tuženik nije postupio po zahtjevu. Stoga predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Tuženik je na dan štetnog događaja 17. prosinca 2020. imao sklopljen ugovor s trgovačkim društvom As – eko d.o.o., a temeljem kojeg se navedeno trgovačko društvo obvezalo hvatati i zbrinjavati pse bez nadzora vlasnika na području tuženika te ih nadalje zbrinjavati u skloništu te je isto odgovorno za navedeno postupanje. Slijedom navedenog, sve da su svi navodi iz tužbe i točni, a što tuženik u cijelosti osporava, tuženik ne može biti odgovoran za štetu koja je tužitelju navodno nastala naletom na napuštenog ili izgubljenog psa na području tuženika, obzirom na sklopljeni ugovor. Tuženik nadalje osporava da se radilo o domaćoj životinji – psu, već o divljoj životinji – divljem psu ili čaglju. Podredno, sve da se i radilo o psu, tužitelj ističe da nije napušten ili izgubljen, već se radi o psu koji je vlasništvo stanovnika mjesta [adresa] ili kojeg obližnjeg mjesta. Poziva se na odredbu čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te ističe da je vozač bio dužan, a nije, voziti prilagođenom brzinom. Stoga ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. Tuženik prigovara i visini postavljenog tužbenog zahtjeva obzirom da tužitelj za svoje navode o visini štete nije priložio odgovarajuće dokaze te tuženiku nije dana mogućnost da sudjeluje u postupku utvrđivanja visine štete. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Sud je izveo dokazni postupak pregledom i čitanjem dokumentacije koja je priložena spisu koja je navedena kasnije u obrazloženju te saslušanjem svjedoka CF (iskaz na stranici 113 spisa) te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet Albertu Grabovcu iz Zagreba, Savska Opatovina 32 (Nalaz i mišljenje na stranici 124-135 spisa) utvrđujući odlučne činjenice savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.).

4. Na temelju izvedenog dokaznog postupka sud utvrđuje slijedeće:

5. Predmet spora je isplata iznosa od 3.906,51 EUR s osnove regresnog zahtjeva koji iznos je tužitelj platio 18. ožujka 2021. (Sporazum i nalog za plaćanje na stranici 63-64 spisa) svom osiguraniku IMPULS LEASING d.o.o. Zagreb za popravak vozila sukladno Sporazumu o izvansudskoj nagodbi od 22. veljače 2021. na temelju Police kasko osiguranja cestovnih vozila broj 03068200024091 (stranica 18 spisa) s trajanjem od 1. listopada 2020. do 1. listopada 2021., a po osnovi nastale imovinske štete na vozilu marke Volkswagen Golf registarske oznake i broja [registarska oznaka], a koja se dogodila 17. prosinca 2020. uslijed naleta vozila na psa lutalicu. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Prije svega se ističe da je tužitelj u tužbi naveo da je došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovalo vozilo marke i tip Volkswagen Golf registarske oznake [registarska oznaka], koja je navedena i u zapisniku o očevidu (stranica 98 spisa), a da je u polici kasko osiguranja navedena ista marka i tip vozila, ali druga registarska oznaka [registarska oznaka] (polica na stranici 18 spisa). No, sud je utvrdio da je u polici kasko osiguranja naveden i broj šasije vozila: WVWZZZCDZLW016584, a koji broj šasije je naveden i u prijavi i zahtjevu za naknadu štete (stranica 10-13 spisa), prometnoj dozvoli broj [broj prometne dozvole], koji broj prometne dozvole je naveden i u potvrdi o nezgodi Policijske postaje Gospić (potvrda na stranici 6 spisa i prometna dozvola za predmetno vozilo na stranici 14-15 spisa). Isti broj šasije naveden je i u obračunu štete (stranica 48 spisa) te je vidljiv i na fotografijama oštećenog vozila (stranica 57 i 60 spisa), a također je naveden i u računu društva koje je obavilo popravak vozila (stranica 62 spisa). Budući da je broj šasije jedinstveni identifikacijski kod koji ima svako motorno vozilo i koje se ne mijenja tijekom životnog vijeka vozila, to sud utvrđuje da je riječ o istom vozilu.

7. Odredbom čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO-a, "Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. , 156/22., 145/23. i 155/23.) propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Stoga je tužitelj bio ovlašten podnijeti predmetnu tužbu protiv tuženika. Iz Police kasko osiguranja cestovnih vozila broj 03068200024091 (stranica 18 spisa) s trajanjem od 1. listopada 2020. do 1. listopada 2021., sud utvrđuje da je tužitelj po toj polici osiguranja bio osiguratelj za osobno vozilo marke Volkswagen Golf registarske oznake i broja [registarska oznaka], broj šasije: [broj šasije] te da je osiguranik IMPULS LEASING d.o.o. Zagreb, kojem je tužitelj isplatio naknadu sukladno Sporazumu o izvansudskoj nagodbi od 22. veljače 2021. Dakle, isplatom osigurnine osiguraniku kao oštećeniku nastupila je subrogacija na temelju zakona (čl. 963. st. 1. ZOO-a). Treća osoba, u ovom slučaju tuženik, ne može zbog činjenice što je provedeno osiguranje doći u gori pravni položaj pa osiguratelju može istaknuti sve prigovore koje je mogao istaknuti i osiguraniku do trenutka plaćanja naknade iz osiguranja.

8. Tuženik nije osporio da je predmetno vozilo bilo osigurano kod tužitelja po Polici kasko osiguranja cestovnih vozila broj 03068200024091 (stranica 18 spisa) te da je tužitelj svom osiguraniku IMPULS LEASING d.o.o. Zagreb naknadio imovinsku štetu na predmetnom vozilu u iznosu od ukupno 3.906,51 EUR 18. ožujka 2021. Budući da navedene činjenice među strankama nisu sporne, ne treba ih dokazivati sukladno odredbi čl. 221. st. 1. ZPP-a.

9. Sporno jest je li tuženik odgovoran za nastalu štetu, odnosno je li dužan platiti utuženi iznos. Tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je na dan štetnog događaja 17. prosinca 2020. imao sklopljen ugovor s trgovačkim društvom As – eko d.o.o., a temeljem kojeg se navedeno trgovačko društvo obvezalo hvatati i zbrinjavati pse bez nadzora vlasnika na području tuženika. Osporio je da se radilo o domaćoj životinji – psu, već o divljoj životinji – divljem psu ili čaglju te je dodao da je riječ o psu koji je vlasništvo stanovnika mjesta [adresa] ili kojeg obližnjeg mjesta. Također je istaknuo prigovor isključive, podredno podijeljene odgovornosti vozača. Osporio je i visinu nastale štete.

10. Odredbama čl. 62.-71. Zakona o zaštiti životinja ("Narodne novine" broj 102/17., 32/19. i 78/24.) određeno je da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organizira i financira jedinica lokalne samouprave i to osnivanjem skloništa. Nadalje, odredba čl. 16. st. 1. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama Grada Gospića, koja je objavljena u Službenom vjesniku Grada Gospića br. 04/18. propisuje da će se pas koji se zatekne na javnoj površini i koji nije propisno označen smatrati napuštenim/izgubljenim psom i bit će smješten u sklonište, trajno steriliziran i označen, u skladu s člankom 18. ove Odluke. Odredba čl. 21. st. 1. i 2. propisuju da se u sklonište se smještaju životinje sukladno propisima o zaštiti životinja i veterinarstvu, i to: izgubljene životinje do vraćanja posjedniku, napuštene životinje kojima se ne može utvrditi posjednik u roku od 14 dana od prvoga dana smještanja u sklonište, životinje koje se kreću javnim površinama bez nadzora posjednika do vraćanja posjedniku, životinje kojima posjednik ne može osigurati uvjete držanja u skladu s njihovim potrebama. Troškove hvatanja i smještanja životinja iz stavka 1. alineja 1., 3. i 4. ovoga članka snosi posjednik životinje, a troškovi hvatanja i smještanja životinja iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka podmiruju se iz proračuna Grada Gospića, osim ako se naknadno utvrdi posjednik (st. 2.). Odredba čl. 24. st. 1. propisuje da nadzor nad provedbom ove Odluke provodi komunalno redarstvo Grada Gospića, osim kada je zakonom ili posebnim propisima određeno postupanje veterinarskog, odnosno stočarskog inspektora.

10.1. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je obaveza jedinica lokalne samouprave, odnosno tuženika da temeljem Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s izgubljenim i napuštenim životinjama te divljim životinjama na području Grada Gospića, kao i temeljem Zakona o zaštiti životinja zbrinjavati životinje kao što su psi lutalice. Iz iznijetih odredbi također jasno proizlazi kako je nužna pretpostavka za odgovornost tuženika utvrđenje činjenice da je štetu uzrokovala napuštena ili izgubljena životinja.

11. Uvidom u zapisnik o očevidu Policijske postaje Gospić od 8. siječnja 2021. utvrđeno je da se 17. prosinca 2020., oko 11:45 sati u mjestu [adresa] dogodila prometna nezgoda na način da je vozač CF upravljao vozilom marke i tip Volkswagen Golf registarske oznake [registarska oznaka] te da je po navodima vozača na prometnicu iskočio pas lutalica kojeg nije mogao izbjeći uslijed čega je došlo do udara automobila u životinju. Cesta je na tome mjestu bila ravna, kolnik mokar, ograničenje brzine 70 km/h te je bio dan i promet rijedak. Iz zapisnika nadalje proizlazi da je pas na mjestu događaja uginuo te da životinja nije označena mikro čipom (zapisnik o očevidu Policijske postaje Gospić od 8. siječnja 2021. s prilozima na stranici 96-109 spisa). Nadalje, iz Potvrde Policijske postaje Gospić od 11. siječnja 2021. sud utvrđuje da je komunalni redar tuženika skenirao predmetnu životinju (psa) kojom prilikom je utvrđeno da nije označen mikročipom te je preuzeo brigu o uginuloj životinji (Potvrda na stranici 6-7 spisa). Prema Pravilniku o označavanju pasa ("Narodne novine" broj 72/10., 82/13. i 152/22.) zakonodavac je propisao da su svi psi u Republici Hrvatskoj morali biti označeni mikročipom najkasnije do 13. lipnja 2011., a štenci moraju biti označeni mikročipom najkasnije 90 dana po štenjenju.

11. Budući da je u ovom postupku utvrđeno da pas nije propisno označen mikročipom, to se smatra da je riječ o napuštenom/izgubljenom psu sukladno citiranoj odredbi čl. 16. st. 1. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama Grada Gospića. Slijedom toga, sud utvrđuje da je štetu uzrokovao napušteni/izgubljeni pas te da je za nastalu štetu odgovoran tuženik kao jedinica lokalne samouprave.

12. Nadalje, u odnosu na tuženikov prigovor da je u konkretnom slučaju riječ o divljem psu ili čaglju ističe se da iz iskaza svjedoka-vozača oštećenog vozila CF sud utvrđuje da mu je na izlazu iz [adresa] pod vozilo izletio pas te da nije mogao izbjeći sudar. Nazvao je policiju koja je došla na lice mjesta te je fotografirala psa (fotografija psa na stranici 107 spisa). Ne sjeća se kojom je brzinom vozio, ali je bilo u okviru ograničenja posebno jer nije znao taj put kojim se kretao budući da je prvi puta bio u [adresa]. Iz njegovog iskaza sud dalje utvrđuje da je vozilo popravljeno u ovlaštenom servisu. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka posebno uzimajući u obzir da sud ocjenjuje da svjedok nije zainteresiran za ishod ovog spora jer je štetu na svom vozilu namirio. Stoga je sud na temelju iskaza svjedoka utvrdio da je vozilo naletjelo na psa te i na temelju iskaza svjedoka utvrđuje neosnovanim tuženikov prigovor da je u konkretnom slučaju riječ o divljem psu ili čaglju.

12.1. S obzirom na navedena utvrđenja, sud utvrđuje neosnovanim tuženikov prigovor da se radi o psu koji je vlasništvo stanovnika mjesta [adresa] ili kojeg obližnjeg mjesta, odnosno da je riječ o divljem psu ili čaglju budući da suprotno proizlazi iz potvrde Policijske postaje Gospić od 11. siječnja 2021. i iskaza svjedoka- vozača vozila. Osim toga, tuženik ničim nije dokazao te svoje navode, što je bio dužan učiniti sukladno odredbi čl. 219. st. 1. i čl. 7. st. 1. ZPP-a.

13. Nadalje, tuženik je istaknuo i prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je na dan štetnog događaja 17. prosinca 2020. imao sklopljen ugovor s trgovačkim društvom As – eko d.o.o., a temeljem kojeg se navedeno trgovačko društvo obvezalo hvatati i zbrinjavati pse bez nadzora vlasnika na području tuženika te ih nadalje zbrinjavati u skloništu te da je navedeno društvo odgovorno za navedeno postupanje. Taj tuženikov prigovor sud utvrđuje neosnovanim.

13.1. Činjenica da je tuženik sklopio Ugovor o nabavi usluge sakupljanja i zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja s društvom As – eko d.o.o. Šibenik 16. ožujka 2020. (Ugovor na stranici 84-88 spisa) nije relevantna za odluku u ovoj pravnoj stvari. Naime, prema odredbi čl. 62. st. 4. Zakona o zaštiti životinja obavljanje poslova sakupljanja i zbrinjavanja napuštenih životinja jedinica lokalne samouprave može sama organizirati ili ih ugovorom povjeriti nekoj drugoj pravnoj osobi, ali time ne može isključiti svoju odgovornost za štetu koja bi proistekla iz propusta u obavljanju tih poslova (tako i sudska praksa ŽS Slavonski Brod Gž-588/22 od 15.4.24.). Stoga je sud utvrdio neosnovanim tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije.

14. Nadalje, odštetna odgovornost tuženika uređena je i općim propisima obveznog prava kojima je uređena odgovornost za štetu. Tuženik u konkretnom slučaju odgovara po principu presumirane krivnje za štetu koju prouzrokuju psi lutalice sukladno čl. 1045. st. 1. i 2. ZOO-a. Odgovornost za štetu je obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna drugoj strani popraviti štetu, a druga je od prve ovlaštena zahtijevati popravljanje štete. Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, s time da se predmnijeva obična nepažnja (st. 2. istog članka). Dakle, odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete (oštećenik) i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Sve navedene pretpostavke moraju biti ispunjenje kumulativno (čl. 1045. ZOO-a). Stoga je tužitelj bio dužan dokazati sve naprijed navedene pretpostavke odgovornosti za štetu.

14.1. Iz citiranih zakonskih odredbi sud je utvrdio da je obavljanje poslova sakupljanja i zbrinjavanja napuštenih životinja u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, odnosno tuženika. U konkretnom slučaju nesporno je da se pas lutalica našao na javnoj površini pa je prema tome tuženik počinio protupravnu štetnu radnju jer nije zbrinuo predmetnog psa koji je izletio pred vozio i prouzročio štetu na vozilu osiguraniku tužitelja. Stoga je tužitelj dokazao sve pretpostavke odgovornosti za štetu tuženika propisane odredbom čl. 1045. ZOO-a.

15. Nadalje, tuženik je istaknuo prigovor isključive, podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj navodeći da nije vozio prilagođenom brzinom. Tuženik ničim nije dokazao te svoje navode, niti je predložio izvođenje dokaza radi utvrđenja činjenice da je vozač vozio većom brzinom od dopuštene, što je bio dužan učiniti sukladno odredbi čl. 219. st. 1. i čl. 7. st. 1. ZPP-a.

16. Iz Zapisnika o očevidu, kojeg su sastavili policijski službenici Policijske postaje Gospić 8. siječnja 2021. sud utvrđuje da prilikom očevida policijski službenici nisu utvrdili postojanje prekršaja u smislu neprilagođene brzine kretanja. Također iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola utvrđeno je da vozač nije bio pod utjecajem alkohola (stranica 100 spisa). Stoga iz Zapisnika ne proizlazi ništa što bi ukazivalo da je vozač povrijedio odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.). Teret dokaza da je šteta prouzročena krivnjom vozača je na tuženiku, a tuženik radi utvrđenja te činjenice nije predložio izvođenje niti jednog dokaza. Slijedom toga sud utvrđuje da tuženik nije dokazao da je vozač povrijedio odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

17. Budući da je tuženik osporio visinu nastale štete, sud je prihvatio tužiteljev prijedlog i odredio izvođenje dokaznog postupka vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet radi utvrđenja visine štete nastale na predmetnom vozilu. Stalni sudski vještak Albert Grabovac iz Zagreba, Savska Opatovina 32 je u svom Nalazu i mišljenju zaprimljenom kod suda 23. prosinca 2024. (stranica 124-135 spisa) ističe da izračun visine štete podrazumijeva zbroj vrijednosti potrebnih rezervnih dijelova, vrijednosti potrebnog rada uključujući trošak laka i potrošnog materijala. Dodaje da je za rezervne dijelove potrebno izdvojiti iznos od 8.027,58 EUR s PDV-om, dok troškovi rada, laka i potrošnog materijala iznose 366,52 EUR s PDV-om. Ukupna visina štete na vozilu Volkswagen Golf, prema informacijama u vrijeme izrade nalaza, iznosi 8.394,10 EUR s PDV-om. Vještak navodi da se u spisu nalazi račun Štasni d.o.o. Zagreb, ovlaštenog uvoznika i servisera vozila Volkswagen, na kojem se nalazi iznos potreban za popravak vozila Golf u iznosu od 4.883,14 EUR s PDV-om (36.791,99 kuna). Vještak zaključuje da je navedena visina štete u navedenom računu realna. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka budući da je logičan, objektivan, argumentiran i u skladu s dokumentacijom koja je priložena spisu, posebno uzimajući u obzir da tužitelj, niti tuženik nisu imali primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka.

18. Slijedom navedenog, na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je nalet psa lutalice na vozilo bio neočekivan i neizbježan te da vozač nije mogao izbjeći udarac u psa. Stoga sud zaključuje da vozač vozila nije postupao protivno prometnom pravilu, odnosno da nema njegove krivnje. Iz Zapisnika o očevidu proizlazi da nije podnesena prekršajna prijava, niti optužni prijedlog protiv osiguranika tužitelja radi postupanja vozača protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iz čega također proizlazi da je uzrok nastanka nezgode iznenadno istrčavanje psa lutalice na prometnicu. Stoga sud utvrđuje da je za naknadu štete odgovoran tuženik na temelju citiranih zakonskih odredbi.

19. Što se tiče visine nastale štete, sud utvrđuje da je došlo do umanjenja imovine osiguranika tuženika budući da mu je vozilo oštećeno (čl. 1046. ZOO-a). Sud je na temelju Nalaza i mišljenja vještaka utvrdio da je na predmetnom vozilu nastala imovinska šteta, prema informacijama u vrijeme izrade nalaza od 8.394,10 EUR s PDV-om, kao i da je navedena visina štete u navedenom računu realna. Kraj nesporne činjenice da je tužitelj svom osiguraniku isplatio manji iznos od onog kojeg je utvrdio vještak, odnosno utuženi iznos od 3.906,51 EUR, to sud utvrđuje osnovanim tužbeni zahtjev u cijelosti. Stoga je sud prihvatio tužbeni zahtjev u utuženom iznosu i donio odluku kao u t. I. izreke presude.

20. Za tužitelja je šteta nastala 18. ožujka 2021., kada je za svog osiguranika platio utuženi iznos (nalog za plaćanje na stranici 63-64 spisa). Stoga je sud u t. I. izreke presude naložio tuženiku naknaditi štetu tužitelju u utuženom iznosu. Na temelju odredbe čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom trenutka nastanka štete, pa je stoga sud tužitelju dosudio zakonske zatezne kamate od 19. ožujka 2021. od kojeg datuma ih je tužitelj i tražio, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP- a. Budući da je tuženik u cijelosti izgubio parnicu, dužan je tužitelju nadoknaditi parnične troškove. Stoga je sud tužitelju, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 3.906,51 EUR, priznao parnični trošak u iznosu od 2.098,79 EUR (t. II. izreke presude). Tužitelj ima pravo na naknadu parničnog troška koji se odnosi na trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 98,79 EUR sukladno Tar. br. 1/1 Tarife sudskih pristojbi, sve sukladno Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) te na trošak zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa, "Narodne novine" broj 138/23.) budući da je tužitelja zastupao odvjetnik, koji se sastoji od troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 7/1, troška zastupanja na ročištima 13. lipnja 2024., 19. rujna 2024., 20. ožujka 2025. i 20. svibnja 2025. u iznosu od po 200,00 EUR (ukupno 800,00 EUR) sukladno Tbr. 9/1, troška sastava podneska od 20. siječnja 2025., kojim se očituje na Nalaz i mišljenje vještaka u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8/1, što ukupno iznosi 1.200,00 EUR uvećano za PDV u iznosu od 300,00 EUR sukladno Tbr. 42, sve uvećano za trošak vještačenja od ukupno 500,00 EUR.

21.1. Odredba čl. 151. st. 3. ZPP-a propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke. Budući da je takav zahtjev tužitelj postavio u zahtjevu za naknadu parničnog troška, to je sud odlučio kao u točki II. izreke presude.

Rijeka, 26. svibnja 2025.

Sutkinja

Tamara Jugo Smoljanović

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave na e-oglasnoj ploči, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu (čl. 348. st. 1. ZPP-a). U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).

Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10 i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).

Žalba protiv ove presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a u vezi s čl. 502. st. 1. ZPP-a).