REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp-17521/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom postupku protiv VG zbog prekršaja iz članka 115. stavka 1 toč. 7. i čl. 116. st. 1. toč. 2. i 7. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara) povodom prigovora protiv prekršajnog naloga Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Službe za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine (dalje Ministarstvo kulture i medija), klasa: UP/I-612-16/24-01/0063, urbroj: 532-05-02-20/7-24-1 od 10. listopada 2024. godine nakon provedene glavne rasprave dana 22. svibnja 2025. godine u izočnosti okrivljenika, branitelja i nazočnosti ovlaštenog tužitelja, dana 26. svibnja 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona

Okrivljenik:

IG, OIB: [osobni identifikacijski broj],  sin V, rođen **.**.1960. u [adresa],  s  prebivalištem  u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi dana 16. kolovoza 2024. godine Služba za inspekcijske poslove Ministarstva kulture i medija zaprimila Zahtjev za postupanje Konzervatorskog odjela u Splitu Klasa: 612-16/24-01/0133, Urbroj: 532-05-02-15/16-23-1 od 19. srpnja 2024. godine nastavno na bespravne radove na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na nekretnini koja je u vlasništvu okrivljenika te se nalazi unutar cjeline Starogradskog polja, kulturnog dobra zaštićenog rješenjem Ministarstva kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine Klasa: UP/I-612-08/22-01/0228, uRBROJ: 532-05-02-15/16-22-1 od 01. kolovoza 2022. godine prema kojem je sukladno izdanim mjerama zaštite bio dužan izvršiti povrat u prvotno stanje nekretnine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u roku od 90 dana, te je naknadnim konzervatorskim očevidom izvršenim dana 28. srpnja 2024. godine utvrđeno da nije postupio po navedenom rješenju,

dakle, upotrebljavao ili postupao s kulturnim dobrom na način da ga dovodi u izravnu opasnost od oštećenja ili uništenja (članak 31. stavak 1. i članak 74. stavak 1.), obavljao radnje na kulturnom dobru bez prethodnog odobrenja ili suprotno prethodnom odobrenju (članak 62. stavak 1.) te nije čuvao ili nije održavao kulturno dobro ili u ostavljenom roku nije izvršio određene mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra (članak 20. podstavci 1. i 2.),

čime bi počinio prekršaje iz članka 115. stavak 1. toč. 1. i 7. te članka 116. stavak 1. toč. 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi vođenja ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

O b r a z l o ž e n j e

1. Ministarstvo kulture i medija izdao je pod gore navedenim poslovnim oznakama prekršajni nalog protiv okrivljenika VG zbog prekršaja činjenično i pravno označenih u izreci presude; na koji nalog je okrivljenik pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio kako je podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan pravne snage, nakon čega je na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona održao glavnu raspravu.

3. Glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika i njegovog branitelja, koji su pisanim putem opravdali svoj izostanak i dostavili pisanu obranu, te je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana a naknadno nije bilo drugih dokaza u čijem izvođenju bi okrivljenik mogao eventualno sudjelovati; zbog čega nije bilo potrebe za njegovim neposrednim ispitivanjem na ročištu pred sudom.

4. Okrivljenik je u pisanoj obrani, kao i u prigovoru na prekršajni nalog, negirao počinjenje predmetnog prekršaja. U bitnome je naveo da je predmetni prekršajni nalog nerazumljiv i neutemeljen te time i nepodoban za daljnje postupanje. Ujedno je naveo da nije imao saznanja da je njegovo zemljište kulturno dobro jer to nije upisano u zemljišne knjige niti u katastar, niti ga je itko na to upozorio. Nadalje nije u mogućnosti dovesti predmetni suhozid u izvorno stanje bez da se ugrozi sigurnost prolaznika, a od strane upravnog tijela mu nije dana uputa niti savjet na koji način bi uopće navedeno izvršio. Također je naveo da je u međuvremenu uklonio predmetni montažni objekt- kontejner.

5. Tijekom dokaznog postupka pročitani su prigovor okrivljenika na prekršajni nalog od 22. listopada 2024. godine sa prilozima, podnesak okrivljenika od 19. svibnja 2025. godine sa pisanom obranom i prilozima, zapisnici o očevidu od 15. srpnja 2024 i 01. kolovoza 2022 sa fotografijama te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje proizlazi da je okrivljenik prekršajno nekažnjavan.

6. Na temelju uvida u predmetni optužni akt sud smatra kako se djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret po propisu nije prekršaj zbog nedostatka zakonskih obilježja djela (čl. 182. st.1. toč. 1. Prekršajnog zakona).

7. Odredbom članka 115. stavka 1. toč. 1. i 7. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja upotrebljava ili postupa s kulturnim dobrom na način da ga dovodi u izravnu opasnost od oštećenja ili uništenja (članak 31. stavak 1. i članak 74. stavak 1.) te obavlja radnje na kulturnom dobru bez prethodnog odobrenja ili suprotno prethodnom odobrenju (članak 62. stavak 1.).

7.1. Članak 31. stavak 1. i članak 74. stavak 1. istog zakona određuje da kad nadležno tijelo utvrdi da vlasnik ne postupa sukladno odredbama ovoga Zakona ili ne postupa s dužnom pažnjom, te prijeti opasnost od oštećivanja ili uništenja kulturnoga dobra, gradonačelnik Grada Zagreba, gradonačelnik ili općinski načelnik na čijem se području kulturno dobro nalazi na prijedlog nadležnog tijela dužno je imenovati kulturnom dobru privremenog skrbnika. Kad vlasnik kulturnoga dobra ili bilo koja osoba, postupajući protivno odredbama ovoga Zakona, nanosi štetu kulturnom dobru ili ga dovodi u izravnu opasnost, nadležno će tijelo bez odgađanja zatražiti od nadležnih upravnih tijela poduzimanje mjera iz njihova djelokruga. Članak 62. stavak 1. istog Zakona određuje da radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na pokretnom kulturnom dobru ili na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnoga dobra koje se prema posebnom propisu ne smatraju građenjem, izuzev onih iz članka 61.b stavka 3. ovoga Zakona koje se poduzimaju na temelju glavnog projekta, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Nadležno tijelo ovlašteno je prije izdavanja prethodnog odobrenja prema potrebi utvrditi posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.

7.2. Odredbom članka 116. stavka 1. toč. 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara određeno je da će se novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne čuva ili ne održava kulturno dobro ili u ostavljenom roku ne izvrši određene mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra (članak 20. podstavci 1. i 2.).

7.3. Članak 20. podstavci 1. i 2. istog zakona propisuju da vlasnik kulturnoga dobra obvezan je postupati s kulturnim dobrom s dužnom pažnjom, a osobito ga čuvati i redovito održavati te provoditi mjere zaštite utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.

8. Analizirajući sadržaj predmetnog optužnog akta utvrđeno je da iz činjeničnog opisa djela u optužnom aktu ne proizlaze sva njihova zakonom propisana obilježja odnosno ovlašteni tužitelj nije pobliže opisao (konkretizirao) radnje kojim bi okrivljenik počinio predmetne prekršaje. Naime u činjeničnom opisu je navedeno da se okrivljenik tereti da je dana 16. kolovoza 2024. godine Služba za inspekcijske poslove Ministarstva kulture i medija zaprimila zahtjev za postupanje Konzervatorskog odjela kojim je utvrđeno da okrivljenik ne bi postupio prema rješenjima Konzervatorskog odjela, međutim opisano ponašanje ne predstavlja ispunjenje bića niti jednog prekršaja. Ovlašteni tužitelj je propustio točno opisati radnje kojim bi eventualno okrivljenik postupio po navedenim rješenjima te na taj način upotrebljavao ili postupao s kulturnim dobrom na način da ga dovodi u izravnu opasnost od oštećenja ili uništenja, obavljao radnje na kulturnom dobru bez prethodnog odobrenja ili suprotno prethodnom o dobrenju ili nije čuvao ili nije održavao kulturno dobro ili u ostavljenom roku nije izvršio određene mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra ( a kako se to navodi u zakonskom opisu predmetnih prekršaja). Također se ističe da iz pravne kvalifikacije prekršaja (i prijedloga kazne), proizlazi da se okrivljenik tereti za prekršaje koje po zakonskom tekstu mogu počiniti samo pravne osobe, stoga nije jasno za koje se prekršaje zapravo okrivljenik tereti. Ističe se kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Naglašava se da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, ovaj sud ne može promijeniti činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja.

10. Slijedom svega gore navedenog, sud je na temelju članka 182. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, kako je i odlučeno u izreci presude.

11. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako je vođenje postupka rezultiralo oslobađanjem od optužbe, troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Hvar, 26. svibnja 2025. godine

Zapisničar

Sutkinja

Olivera Dedić,v.r.

Lara Menđušić,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.

Presuda se dostavlja:

- okrivljeniku,

- branitelju,

- ovlaštenom tužitelju

- u spis