Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U RIJECI

    [adresa] K 5

    Poslovni broj: Us I-627/2024-9

    U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužiteljica 1. KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. VJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenica Sanja Borovnica, odvjetnica u Puli, Monte Serpo 12, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, 23. svibnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/160, URBROJ: 443-02-04-17-24-4 od 22. ožujka 2024.

    II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

    Obrazloženje

    1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/160, URBROJ: 443-02-04- 17-24-4 od 22. ožujka 2024. naređeno je vlasnicama KJ i VJ, ovdje tužiteljicama, da u roku od 90 dana uklone prizemnu zidanu građevinu tlocrtnih dimenzija 6,20 m x 5,00 m, betonskih temelja, s ugrađenom stolarijom, dvostrešnog krova pokrivenog trapeznim limom, visine sljemena 2,5 m; dograđenu nadstrešnicu metalne konstrukcije od koje je dio dimenzija 3,70 m x 4,50 m pokriven trapeznim limom, a dio dimenzija 2,50 m x 5,50 m pokriven plastičnim materijalom i prirodnim zelenilom, sve popločano kamenim pločama; te izbetoniranu podnu ploču dimenzija 4,0 m x 5,0 m uz istočnu stranu kuće, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne građevinske dozvole.

    2. Tužiteljice su protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnijele tužbu kojom osporavaju zakonitost navedenog rješenja. U tužbi ne osporavaju da su predmetni radovi izvedeni bez akta kojim se odobrava građenje, nego u bitnom navode da se radi o građevinama izgrađenim 80-tih godina, za koje su podnijele zahtjev za legalizaciju prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji da još nije riješen. Nadalje navode da u postupku nisu pozvane na očevid i da uopće nisu pozvane na sudjelovanje u postupku. Pozivaju se i na povredu ustavnih prava te povredu konvencijskog prava na mirno uživanje vlasništva. Predlažu da Sud provede dokazni postupak uvidom u spis predmeta upravnog postupka i uvidom u spis ozakonjenja, općenito saslušanjem svjedoka, stranaka i vještačenjem, te da Sud pribavi podatke o legaliziranim objektima u susjedstvu, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

    3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

    4. Sud je zakazao ročište za raspravu 16. svibnja 2025., na koje stranke nisu pristupile, a kako su uredno pozvane, ročište je održano u njihovom odsustvu.

    5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužiteljima pravilno naloženo uklanjanje predmetnih građevina.

    6. Sud je izveo dokaze uvidom u isprave koje se nalaze u spisu ovoga upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

    7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

    8. U prvom redu, prema odredbi članka 42. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) građevinski inspektor prekinuti će postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojim se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirane na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.

    8.1. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se postupak iz stavka 1. toga članka prekida na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011., odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.

    9. S tim u svezi, citiranim odredbama članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nije propisano da se u slučaju podnošenja zahtjeva za legalizaciju ne može narediti uklanjanje nezakonito izgrađene zgrade, već samo da će se pod određenim uvjetima izvršenje uklanjanja prekinuti.

    10. Stoga, budući da je predmet ovoga spora osporavanje rješenja kojim je naloženo uklanjanje, a ne izvršenja uklanjanja ili odluka o zahtjevu za prekidom izvršenja, a nesporeno da predmetne građevine izgrađene bez izvršne građevinske dozvole, tužbeni navodi su u tom dijelu neosnovani.

    11. Nadalje, prema shvaćanju Suda, inspekcijski pregled u građevinskom inspekcijskom postupku ne predstavlja očevid u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku, koje pravno shvaćanje je istaknuto i u više presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a osim toga ni jednom odredbom Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 117/21, 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) nije propisano da bi se inspekcijski pregled morao provesti uz prisustvo stranke, niti bi to s obzirom na prirodu inspekcijskog postupka koji zahtjeva brzo i efikasno provođenje mjera bilo svrsishodno, stoga su tužbeni navodi i u tom dijelu neosnovani.

    12. No i neovisno o tome, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tužiteljicama dopisom od 19. veljače 2024. dostavljen zapisnik o inspekcijskom pregledu od 16. veljače 2024., te da su pozvane da se izjasne o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješenje stvari, o čemu su se tužiteljice podneskom od 4. ožujka 2024. i očitovale, stoga su neosnovani tužbeni navodi da im nije omogućeno sudjelovanje u postupku i očitovanje o odlučnim činjenicama.

    13. Nadalje, u odnosu na povredu prava na mirno uživanje vlasništva iz članka 1. Prvog protokola Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje: Konvencija), u prvom redu valja ukazati da je Europski sud za ljudska prava u više odluka, a između ostalog i u odlukama Depalle protiv Francuske (presuda, 29. ožujka 2010., br. 34044/02) i Hamer protiv Belgije (presuda 27. studenog 2013., br. 21861/03), iznio pravno shvaćanje da u prostornom planiranju i očuvanju okoliša, gdje je opći interes zajednice najvažniji, države ugovornice uživaju slobodu prosudbe (engl: margin of appreciation) koja je veća nego kada su u pitanju isključivo privatna prava.

    13.1. Štoviše, u predmetu Hamer protiv Belgije (presuda 27. studenog 2013., br. 21861/03) istaknuo je da se financijskim imperativima, pa čak ni temeljnim pravima, kao što je pravo vlasništva, ne bi smjelo dati prednost pred brigom za okoliš.

    14. Nadalje, Europski sud za ljudska prava je kroz svoju praksu ustanovio test opravdanosti miješanja u pravo vlasništva, prema kojem je miješanje opravdano ukoliko je zakonito, ukoliko ima opravdani cilj i ukoliko se miješanjem postiže pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa i zaštite imovinskog prava pojedinca.

    14.1. S tim u svezi u prvom redu, prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, dok je odredbom članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18 i 117/21, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) propisano da će se građevine izgrađene bez izvršne građevinske dozvole ukloniti, stoga je miješenje u pravo vlasništva uklanjanjem nezakonite gradnje zakonito.

    14.2. Nadalje, prema shvaćanju Suda uklanjanje nezakonite gradnje ima legitiman cilj u osiguranju zdravog i održivog okoliša, usklađenom prostornom razvoju, razumnom i racionalnom korištenju zemljišta, zaštiti okoliša, zaštiti krajobraza i brojnim drugim ciljevima koje ne treba posebno isticati.

    14.3. I naposljetku, uklanjanjem nezakonite gradnje ostvaruju se svi u prethodnom stavku nabrojeni ciljevi od šireg društvenog interesa, dok u predmetu ovoga spora tužiteljice, osim povrede prava na mirno uživanje vlasništva, ne ističu povredu nekog pretežnijeg interesa, niti iz spisa predmeta ima naznaka da bi bilo koji takav interes tužiteljica bio ugrožen, iz čega je Sud zaključio da uklanjanjem predmetnih građevina koje su nezakonito izgrađene nije na štetu tužiteljica povrijeđena pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa i zaštite imovinskog prava pojedinca.

    15. Nadalje, Sud nije našao da bi u upravnom postupku bilo povrijeđeno neko od ustavnih prava tužiteljica, a tužiteljice uostalom niti ne navode o povredi kojih prava bi se konkretno radilo.

    16. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

    17. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razini izvjesnosti koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, ostali dokazni prijedlozi su odbijeni kao suvišni.

    18. Tužiteljice su postavile zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 1.375,00 eura, međutim, kako je odredbom članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev im je odbijen kao neosnovan.

    U Rijeci 23. svibnja 2025.

    S u d a c

    Antun Žagar

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

    Dostaviti:

    - opunomoćenici tužitelja, odvjetnici Sanji Borovnici, Pula, Monte Serpo 12

    - tuženiku Državnom inspektoratu, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.