REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 2, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-149/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Marini Smaić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tihani Rečić Vujčić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Rečić i Rečić Vujčić j.t.d. sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Euroherc osiguranje d. d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica u Osijeku, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 8. travnja 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužitelja, Hrvoja Soline odvjetnika u Slavonskom Brodu i punomoćnice tuženika, odvjetnice Ive Kaselj Šabić, nakon javne objave presude 23. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d. d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da isplati tužitelju RŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike naknade štete ukupan iznos od 1.621,06 eura (slovima: tisuću šest stotina dvadeset jedan euro šest centi) i to:

- na ime razlike neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 1.443,11 eura (slovima: tisuću četiri stotine četrdeset tri eura jedanaest centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 12. srpnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana,

- na ime razlike imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iznos od 177,95 eura (slovima: sto sedamdeset sedam eura devedeset pet centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude, 23. svibnja 2025. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d. d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju RŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu 1.850,00 eura (slovima: tisuću osam stotina pedeset eura) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude, 23. svibnja 2025. pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu 110,00 eura.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u cijelosti kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika 30. kolovoza 2023. podnio tužbu radi naknade štete. U tužbi u bitnome navodi da se dana 26. travnja 2023. u 06,50 sati dogodila prometna nezgoda u [adresa], na raskrižju [adresa], HŽ i ŽŽ, u kojoj je tužitelj kao putnik u osobnom automobilu marke Renault Megane registracijskih oznaka [registarska oznaka] zadobio tjelesne ozljede. Prometnu nezgodu skrivio je osiguranik tuženika.

1.1. Tužitelj navodi da je u prometnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede zbog kojih je pretrpio neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to zbog pretrpljenih bolova i pretrpljenog straha te imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege. Tužitelju je bila privremeno umanjena opća životna aktivnost 15- 20% za vrijeme trajanja liječenja, a zbog pretrpljenih ozljeda se nalazio na bolovanju od 26. travnja 2023. do 6. lipnja 2023.

1.2. Tužitelj svoj zahtjev na ime naknade štete specificira na način da s osnova pretrpljenih bolova potražuje iznos od 1.725,40 Eura, s osnova pretrpljenog straha 929,06 Eura i s osnova tuđe pomoći i njege 265,45 Eura, što ukupno iznosi 2.919,90 Eura.

1.3. Dalje navodi da je tuženiku uputio odštetni zahtjev na temelju kojeg je tuženik ponudio iznos koji nije primjeren šteti koju je tužitelj pretrpio, stoga predlaže sudu nakon provedenog postupka donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku da mu naknadi štetu i prouzročene troškove parničnog postupka.

1.4. Podneskom od 15. rujna 2023. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev nakon što je tuženik na ime naknade štete iz predmetnog štetnog događaja, nakon što je tužitelj podnio tužbu, izvršio uplatu iznosa od 1.298,84 eura. S obzirom da tuženik nije specificirao izvršenu uplatu, tužitelj smatra da je tuženik isplatio tuđu pomoć i njegu u cijelosti u utuženom iznosu od 265,45 eura i dio imovinske štete u iznosu 1.033,39 eura te potražuje razliku neimovinske štete u iznosu 1.621,06 eura.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje kao nespornu činjenicu da se dana 26. travnja 2023. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem članka 22. stavak 1) Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje: ZOOP/05) – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari. Nadalje, da nije sporno da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio laku tjelesnu ozljedu koja nije zahtijevala dugotrajnije liječenje te da kod tužitelja zbog posljedica prometne nezgode nije došlo do smanjenja životnih aktivnosti Tuženik ističe da bolovi nisu trajali 24 sata dnevno, već samo povremeno tijekom dana. Bolove valja promatrati uzimajući u obzir utjecaj analgetika (lijekovi koji uklanjaju bol), činjenica da osoba mora ponekad spavati a tada nema svjesni osjet boli.

2.1. Tuženik navodi da su sastavni dio ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti Uvjeti za obvezno osiguranje od AO2 (dalje u tekstu: Uvjeti AO) u kojima se navodi: „Opseg pokrića - Članak 1. Osiguratelj je temeljem police osiguranja i propisa o odgovornosti u obvezi nadoknaditi štetu, ako je pri uporabi vozila došlo do: 1) tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja ili smrti neke osobe, 2) uništenja odnosno oštećenja stvari, osim ako je došlo do štete na stvarima koje je vlasnik vozila primio radi prijevoza. (…)“

2.2. Priznaje svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja, ali osporava visinu neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti koju tužitelj potražuje tužbom te navodi da je na ime nespornog dijela neimovinske štete, dana 31. kolovoza 2023., isplatio tužitelju iznos od 1.211,34 eura. Tuženik smatra da težina povrede i okolnosti slučaja ne opravdavaju dosude naknade koju tužitelj potražuje tužbom.

2.3. Osporava osnov i visinu potraživanja tužitelja na ime imovinske štete te ističe da je kao nesporno isplatio tužitelju na ime tuđe pomoći i njege iznos od 87,50 eura pa iznos preko navedenog u cijelosti osporava.

2.4. Predlaže odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom preko primjerenog iznosa te ga obvezati da tuženiku naknadi parnični trošak.

3. Tužitelj je nakon primitka odgovora na tužbu u kojemu je tuženik specificirao uplatu izvršenu nakon podnošenja tužbe, sukladno istoj specifikaciji dana 2. siječnja 2024. uredio tužbeni zahtjev tako da potražuje od tuženika ukupan iznos od 1.621,06 eura i to na ime razlike neimovinske štete iznos od 1.443,11 eura, a na ime razlike imovinske štete iznos od 177,95 eura.

3.1. Nakon provedenog vještačenja tužitelj je postavio konačni tužbeni zahtjev podneskom od 31. siječnja 2025., a koji zahtjev je istovjetan tužbenom zahtjevu iz podneska tužitelja od 2. siječnja 2024. (str. 33-34 i 72-73 spisa) kojim tužitelj potražuje od tuženika razliku naknade štete u ukupnom iznosu od 1.621,06 eura. Sve do provedenog vještačenja tužitelj ne može postaviti točno određeni zahtjev (novčani iznos) jer nema potrebna stručna znanja za isto što i sam tužitelj obrazlaže u tužbi kada navodi da će visinu tužbenog zahtjeva uskladiti s nalazom i mišljenjem vještaka.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je u skladu sa odredbom članka 220. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP), izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: potvrdu RH MUP PU brodsko-posavske, Postaje prometne policije Slavonski Brod od 27. lipnja 2023. (str.5-6), izvješće o privremenoj nesposobnosti tužitelja za rad (str. 7-10), odštetni zahtjev tužitelja (str. 11-12), medicinska dokumentacija (str.15-19), iskaznica fizikalne terapije (str. 20-21) i obrazložena ponuda tuženika (str.22), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Prof. prim. Marcela Marcikića, dr. med. od (str.) te iskaz vještaka prim. Marcela Marcikića, dr.med saslušanog na glavnoj raspravi 8. travnja 2025. (str.74-76).

4.1. Daljnje dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. ZPP kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

4.2. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno u smislu odredbe članka 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 26. travnja 2023. kada je došlo do prometne nezgode u kojoj je tužitelj pretrpio lake tjelesne ozljede.

5.1. Između stranaka nisu sporne činjenice i okolnosti nastanka štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika stoga iste nije potrebno posebno obrazložiti, a okolnosti nastanka prometne nezgode vidljiva su i iz spisu priložene potvrde Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje prometne policije Slavonski Brod od 27. lipnja 2023. (str.5-6).

5.2. Premda tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava visinu tužiteljeva zahtjeva kako s osnova imovinske tako i s osnova neimovinske štete, ipak nakon podnošenja tužbe vrši uplatu na ime naknade štete tužitelju pa proizlazi da je između stranaka sporna isključivo visina tražbine tužitelja u preostalom iznosu nakon isplate nespornog dijela štete.

5.3. Budući je između stranaka sporna osnova i visina štete, to je radi utvrđenja opsega i visine nastale štete tužitelju provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prim. Marcelu Marcikiću, dr. med. iz [adresa].

6. Stalni sudski vještak prim.Marcel Marcikić, dr. med. u nalazu i mišljenju navodi da iz spisu priložene medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelj nastradao kao putnik na stražnjem desnom sjedištu u automobilu pri naletu drugog automobila s desne bočne strane kojom prilikom je zadobio sljedeće ozljede: natučenje glave, trzajnu ozljedu vrata i natučenje prsne i slabinske kralješnice. Nakon nesreće pregledan je u ambulanti Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (dalje: OHBP) bolnice u [adresa], a dežurni liječnik je evidentirao natučenje glave te opisuje bolnost duž muskulature uz prsnu kralješnicu. Učinjene RTG snimke su isključile prijelome ozlijeđenih regija. Nakon pregleda je opušten na kućnu njegu uz preporuke za mirovanje, analgetike i kontrolu nadležnog liječnika. Tužitelj se 27. travnja 2023. javio na pregled kirurgu koji opisuje njegove tegobe u vidu bolova u zatiljku i vratu, napetu muskulaturu vrata, te preporučuje postaviti Schanzov ovratnik, mirovanje i analgetike te kontrolu za 7 - 14 dana. Na sljedećoj kontroli 11. svibnja 2023. kirurg navodi tegobe u vidu bolova u vratu i zatiljku, ograničene rotacije vratom te napetu muskulaturu vratne i prsne kralješnice, a preporučuje iste mjere i terapiju te pregled fizijatra. Dana 24. svibnja 2023. javio se na pregled fizijatru koji opisuje tegobe u vidu bolova u vratu naročito pri savijanju glave obostrano lateralno (laterofleksija), bolove u slabinskom dijelu kralješnice pri rotaciji trupa, a pritiskom na trnaste nastavke uočio je bol u regiji C4-C5, TH6- Th7 i L3-L4. Muskulatura je bila uredne napetosti. Fizijatar je preporučio 10 fizikalnih terapija. Tijekom provođenja fizikalnih procedura, 2. lipnja 2023. je izgubio svijest pa je pregledan po fizijatru i upućen neurologu. Nastavio je kasnije fizikalnu terapiju do 13. lipnja 2023.. Tužitelj se nakon provedene fizikalne terapije dana 20. lipnja 2023. javio na kontrolni pregled kirurgu koji zaključuje o poboljšanju s povremenim bolovima u vratu u vidu zatezanja te završava liječenje i preporučuje nastaviti vježbe za vrat. Liječenje tužitelja je provedeno prema pravilima medicinske struke i shodno tegobama tužitelja, a trajalo je mjesec i pol dana. Nakon završenog liječenja nisu zaostale trajne posljedice. Vještak navodi da se navedene ozljede koje je tužitelj zadobio mogu uzročno-posljedično povezati sa predmetnom prometnom nesrećom.

6.1. Iz provedenog medicinskog vještačenja proizlazi da su tijekom liječenja tužitelja, nakon ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći od 26. travnja 2023. kod tužitelja utvrđene ozljede koje se kvalificiraju kao laka tjelesna ozljeda.

6.2. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta do 3 dana nakon nesreće, bolove srednjeg intenziteta oko 10 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 6 tjedana. Povremene bolove je mogao trpjeti još mjesec dana.

6.3. Tužitelj je pretrpio primarni strah jakog intenziteta u trenutku prije naleta vozila s desne strane, sekundarni strah jakog intenziteta do 24 sata nakon nesreće, srednjeg intenziteta do 7 dana te slabog intenziteta do 4 tjedna u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje te moguće komplikacije na koje je upozoren.

6.4. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć 2 sata dnevno kroz 30 dana, a odnosi se na pomoć pri oblačenju i obuvanju, održavanju higijene, pribavljanju osnovnih životnih potrepština i obavljanju uobičajenih obaveza u kući u fazi kada je trpio kontinuirane bolove, morao mirovati i nositi ortozu.

7. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj nije imao primjedbi te je u skladu s istim uredio tužbeni zahtjev podneskom od 31. siječnja 2025., ali predlaže pozvati vještaka da se očituje je li kod tužitelja postojalo privremeno umanjenje opće životne aktivnosti. Tuženik se na nalaz i mišljenje vještaka nije pisano očitovao.

7.1. Vještak je na ročištu za glavnu raspravu usmeno izložio nalaz i mišljenje. U odnosu na postojanje umanjenja opće životne aktivnosti kod tužitelja vještak je iskazao da je tužitelj u periodu od mjesec i pol dana minimalno ulagao pojačane napore u periodu kada je trpio bolove pa da se može zaključiti da je bio privremeno umanjenje opće životne aktivnosti u visini od 5 %. Upitan jesu li bolovi slabog intenziteta kod tužitelja trajali 24 dnevno kroz svih 6 tjedana, vještak je iskazao da bi oni trajali 24 sata dnevno da nisu korigirani analgeticima ili antireumaticima te da su upravo lijekovi razlog da ne trpimo bolove cijelo vrijeme ili da bolove ne liječimo mirovanjem koje bi onda trajalo puno duže nego s lijekovima. Drugim riječima, da lijekovi skraćuju tijek liječenja. Upitan ima li podataka u medicinskoj dokumentaciji da je tužitelj za to vrijeme slabih bolova koristio lijekove da bi kupirao tu bol, vještak je iskazao da se u spisu nalaze podatci o preporuci liječnika specijalista za uzimanje analgetika prema potrebi te da nitko ne može ocijeniti koliko bi u danu trajali bolovi uz korištenje analgetika niti se može očitovati na upit tuženika o tome koliko sati u danu bi trajali takvi bolovi uz korištenje analgetika, ovo stoga jer je svaka osoba individua za sebe i trpi bolove na različite načine, netko uzima terapiju redovito, a netko povremeno jer znamo da je bol subjektivni tj. afektivni osjećaj. Nadalje, vještak je iskazao da nije pregledao tužitelja iz razloga što se radi o lakoj tjelesnoj ozljedi iza koje ne zaostaju trajne posljedice te ih nije potrebno utvrđivati, a pregledom se ne može niti utvrditi boli li nekoga ili ne boli. Jednako tako pojasnio je da se pregledom tužitelja ne može utvrditi boli li tužitelja ili ne jer je pregled utvrđivanje posljedice kliničkog statusa tužitelja te da se to može utvrditi jedino razgovorom. Vještaku nije poznato kada se tužitelj vratio na posao, ali da je tužitelj mogao raditi 6.lipnja 2023., nakon 42 dana jer je u tom periodu čak išao i na fizikalnu terapiju sve do 13. lipnja 2023., ali uz korištenje praškova i lijekova protiv bolova.

7.2. Nadalje, vještak je pojasnio da su povremeni bolovi, koje je tužitelj po ocjeni vještaka trpio još 30 dana, takvi bolovi koji više ne zahtijevaju analgetike, ali ih je tužitelj obzirom na ozljedu cijele kralježnice ipak mogao osjećati, te da to isto navodi kirurg u zadnjem nalazu od 20. lipnja 2023. kada govori i o povremenim bolovima u vratu. U toj krajnjoj fazi povremenih bolova tužitelj bio mobilan uz povremene bolove. Upitan da specificira koliko sati u danu bi trajali ti povremeni bolovi, vještak je iskazao maksimalno dva sata tijekom mjesec dana, prvih dana možda tri sata, a zadnjih jedan dan sat, što bi značilo da je nekakav prosjek dva sata.

7.3. Primjedbe tuženika na nalaz i mišljenje vještaka sud je ocijenio neosnovanima te je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio kao stručno, jasno i nepristrano.

7.4. Naime, zadatak vještaka bio je utvrditi činjenice za koje sud pa tako niti tuženik nemaju potrebno stručno znanje, a koje su odlučne za primjenu prava u ovoj pravnoj stvari.

7.5. Ocjena jačine i trajanja bolova kod svakog čovjeka ne može biti ista s obzirom na dob, spol ili pak fizičku spremnost pa se ova činjenica ne može utvrđivati pukim pozivanjem na sudsku praksu.

7.6. Nije životno niti logično svakom čovjeku, bilo da se radi o muškarcu, ženi, osobi starije ili mlađe životne dobi, utvrditi jednaku dužinu trajanja bolova bilo da se radi o bolovima jakog, srednjeg ili slabog intenziteta.

7.7. Jednako tako, vještak je jasno obrazložio kakav je utjecaj analgetika ili antireumatika te kako oni djeluju na bolove, naravno uvažavajući činjenicu da svakoga čovjeka treba odvojeno promatrati i donijeti ocjenu dužine trajanja i jačine bolova koje trpi. Svoju ocjenu duljine trajanja bolova vještak je donio analizirajući medicinsku dokumentaciju tužitelja, posebno nalaze liječnika specijalista te je odgovorio na sva pitanja tuženika i otklonio je sve nejasnoće.

7.8. Konačno, za istaknuti je da tuženik nije predlagao provođenje novog vještačenja po drugom vještaku što je mogao s obzirom na činjenicu da niti nakon očitovanja vještaka na primjedbe na nalaz i mišljenje tuženik isto vještačenje u osporenom dijelu ne prihvaća.

8. Sukladno nalazu i mišljenju liječnika vještaka, uzevši u obzir Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, trajanje i intenzitet liječenja, tužitelj navodi da od tuženika potražuje s osnova naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 2.654,46 eura, od čega na ime pretrpljenih bolova potražuje iznos od 1.725,40 eura, na ime pretrpljenog straha potražuje iznos od 929,06 eura te s osnova imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 265,45 eura, što ukupno iznosi 2.929,91 eura.

8.1. S obzirom da je tuženik nakon pokretanja ovog postupka isplatio tužitelju na ime naknade štete iznos od 1.298,84 eura, tužitelj potražuje razliku neimovinske štete u iznosu od 1.443,11 eura i razliku imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 177,95 eura.

8.2. Tužitelj specificira imovinsku štetu zbog tuđe pomoći njege na način da u skladu sa nalazom vještaka i Orijentacijskim kriterijima VSRH potražuje ukupan iznos od 265,45 eura što znači da je tužitelj obračunao vrijednost sata tuđe pomoći i njege u iznosu 4,42 eura, a koji iznos i ovaj sud smatra primjerenim za ovaj vid štete. S osnova pretrpljenih bolova potražuje iznos od 1.725,40 eura, što ovaj sud također nalazi primjerenim s obzirom na trajanje i intenzitet bolova (3 dana jakih bolova, 10 dana bolova srednjeg intenziteta, 6 tjedana bolova slabog intenziteta i povremenih bolova još 30 dana). S obzirom na pretrpljeni strah (primarni strah jakog intenziteta u trenutku prije naleta vozila s desne strane, sekundarni strah jakog intenziteta do 24 h nakon nesreće, srednjeg intenziteta do 7 dana te slabog intenziteta do 4 tjedna) sud nalazi i ovaj dio zahtjeva tužitelja osnovanim jer je primjeren posljedicama utvrđenih od strane liječnika vještaka.

9. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 12. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., dalje: ZOOP) i članaka 19., 1046., 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1095., 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO). Odluka o zakonskim zateznim kamatama temelji se na odredbama članka 29., 1103. i 1089. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO) te članka 12. ZOOP-a.

9.1. S obzirom na utvrđenje liječnika vještaka da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi pretrpio lake tjelesne ozljede, koje ozljede su u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, sud utvrđuje da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime je za tužitelja nastala neimovinska šteta sukladno odredbi članka 19. stavka 2. u svezi sa člankom 1046. ZOO.

9.2. Prema mišljenju suda, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu po članku 1100. stavku 1. ZOO-a, a kako se u konkretnom slučaju radi o kumulaciji više povreda prava osobnosti, kao što je pravo na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za utužene oblike neimovinske štete.

9.3. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući u vidu nalaz vještaka i tužbeni zahtjev tužitelja, nove Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske i novu Odluku Ustavnog suda broj: U-III-4474/2019 od 29. ožujka 2022.

9.4. Sud mora imati u vidu okolnosti konkretnog slučaja i ne smije se striktno držati bilo kakvih matematičkih kriterija jer se ne radi o isplati svote osiguranja prema ugovoru o osiguranju i tablicama invaliditeta, već sud ocjenjuje sve okolnosti relevantne za ocjenu visine naknade štete.

9.5. U sentenci Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke broj: Rev-1613/10-2 od 18. veljače 2015. jasno se navodi da Orijentacijski kriteriji ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već da sudovi svaki pojedini slučaj trebaju individualizirati prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, zbog čega, ali samo u numeričkom smislu, može doći do razlika glede visine dosuđenih naknada.

9.6. Odlučujući o kamati na dosuđeni iznos neimovinske štete, imajući u vidu da je odštetni zahtjev podnesen dana 11. srpnja 2023., sud ističe da se na konkretni slučaj, a u odnosu na dospijeće obveze tuženika, kao odgovornog osiguratelja, ima primijeniti odredba članka 12. ZOOP.

9.7. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, time da se ova odredba, naravno, odnosi samo na tijek kamata na neimovinsku štetu. U smislu odredaba čl.1103. ZOO, kao opće odredbe o dospijeću neimovinske štete, ta šteta načelno dospijeva onog dana kada oštećenik osobi odgovornoj za štetu (štetniku ili odgovornom osiguratelju) podnese pisani odštetni zahtjev ili tužbu, pri čemu jedinu iznimku predstavlja situacija kada se zahtijeva naknada neimovinske štete koja je nastala kasnije.

9.8. Odredbama članka 12. ZOOP-a i članka 1103. ZOO-a na različit način je uređeno dospijeće naknade neimovinske štete pa s tim u svezi i tijek zateznih kamata.

9.9. Naime, odredba članka 1103. ZOO-a, za razliku od ZOOP-a, predviđa iznimku u slučajevima kada je neimovinska šteta nastupila naknadno, što dovodi do pravne situacije u kojoj je moguće da jedna šteta prema ZOO-u ili ZOOP-u ima posve drugačiji trenutak dospijeća obveze naknade štete, a time i početak tijeka zateznih kamata koje u slučaju zakašnjenja isplate pripadaju oštećeniku.

9.10. Pitanje dospijeća obveze osiguratelja na isplatu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu potrebno je promatrati sa aspekta odredbe članka 12. st. 4. i 6. ZOOP-a, a ne članka 1103. ZOO-a, jer je ZOOP lex specialis u odnosu na ZOO u svim pitanjima kojima se uređuje odgovornost osiguratelja u sporovima u kojima ovaj odgovara temeljem police obveznog osiguranja od odgovornosti za štete nastale uporabom motornog vozila. Obvezu po članku 12. ZOOP-a osiguratelj ne može niti odgoditi, nego je dužan u propisanom roku donijeti odluku o odštetnom zahtjevu i o toj odluci u formi obrazložene ponude, odnosno utemeljenog odgovora pisano obavijestiti oštećenu osobu.

9.10. Stoga tužitelju, u skladu s citiranom odredbom članka 12. stavka 6. ZOOP-a, pripada pravo na isplatu zatezne kamate od dana podnošenja zahtijeva za isplatu te štete, dakle od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, uz kamatnu stopu iz članka 29. stavka 2. ZOO-a. Odštetni zahtjev podnesen je 11. srpnja 2023. vidljivo iz odštetnog zahtjeva na str. 11-12 spisa i obrazložene ponude tuženika od 21. kolovoza 2023. na stranici 22 spisa predmeta.

10. Visina imovinske štete određena je sukladno članku 1095. stavka 1. ZOO-a, uz primjenu odredbe članka 223. ZPP-a.

10.1. Način popravljanja imovinske štete propisuje odredba članka 1085. ZOO. Prema odredbi stavka 1. članka 1085. ZOO-a, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala, a prema odredbi stavka 3. istoga članka ZOO, ako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Prema odredbi stavka 4. istoga članka ZOO, naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

10.2. Temeljem odredbe članka 1085. ZOO tužitelju je s osnova imovinske štete dosuđen iznos od 177,95 eura, budući je tuženik s tog osnova ranije isplatio tužitelju iznos od 87,50 eura (tužitelj je potraživao naknadu imovinske štete u iznosu 265,45 eura, što umanjeno za isplaćeni dio u iznosu 87,50 eura daje razliku u iznosu 177,95 eura). Na dosuđeni iznos imovinske štete tužitelju pripada zakonska zatezna kamata u skladu sa odredbom članka 29. stavka 1. ZOO

10.3. Sud je tužitelju dosudio zakonsku zateznu kamatu od presuđenja, 23. svibnja 2025. do isplate sukladno odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO.

11. Obje parnične stranke su postavile zahtjev za naknadu troškova postupka (str.79/80). Tužitelj zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika popisao je trošak u ukupnom iznosu od 1.960,00 eura (str.79). Tuženik također zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika popisao je trošak u iznosu od 938,49 eura (str.80).

11.1. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 5. ZPP u vezi s odredbom članka 155. ZPP i odredbom članka 2. stavka 1. ZPP, a trošak postupka je odmjeren u skladu sa vrijednosti predmeta spora i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. dalje: Tarifa) u skladu sa odredbom Tbr. 52. toč. 3. Tarife vodeći računa o odredbi članka 155. ZPP. Vrijednost boda utvrđena je primjenom odredbe Tbr. 54. Tarife (1bod=2eura). Visina troškova postupka odmjerena je prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine procesne radnje.

11.2. Tijekom postupka mijenjala se visina predmeta spora, ali zbog promjene iste nije došlo do promjene tarifnog razreda troškova propisanog Tbr. 7.1. Tarife tako da je vrijednost poduzete radnje tijekom cijelog postupka bila ista.

11.3. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7 toč. 1 Tarife, 100 bodova), trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura (Tbr.28. u vezi sa Tbr. 7. 1. Tarife) i sastava obrazloženih podnesaka od 15. rujna 2023., 2. siječnja 2024. i 31. siječnja 2025. u iznosu 200,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8 toč. 1 Tarife u vezi sa Tbr.7., 100 bodova).

11.4. Nadalje, tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku na pripremnom ročištu 22. listopada 2024. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9 toč. 1 Tarife, 100 bodova) te zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 8. travnja 2025. u iznosu 200, 00 eura (Tbr. 9 toč. 1. Tarife) te trošak pristupa ročištu za objavu presude 23. svibnja 2025. u iznosu 100,00 eura (Tbr. 9. toč. 3 Tarife, 50% nagrade od 100 bodova, 50 bodova), što ukupno iznosi 1.500,00 eura.

11.5. Kad se navedenom trošku doda trošak plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu 300,00 eura (str. 49/51 i 53/56) i trošak pribavljanja isprava – potvrde RH MUP PU brodsko-posavske u iznosu 50,00 eura (Tbr. 36. toč. 3. Tarife, 25 bodova), dobije se iznos troškova od 1.850,00 eura.

11.6. Tužitelju nije priznat popisani trošak konferencije sa strankom u iznosu 100,00 eura jer nema dokaza da je isti nastao, zatim ostali/materijalni trošak u iznosu 10,00 eura jer nije jasno na što se isti odnosi i nema dokaza da bi isti nastao, a isti nisu bili niti potrebni za uspješnost ovog postupka u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP.

11.7. Trošak sudskih pristojbi nije priznat jer je tužitelj ovaj trošak popisao „prema određenju suda“ dok je prema odredbi članka 164. stavka 2. ZPP tužitelj u obvezi određeno navesti troškove za koje traži naknadu pa je u preostalom dijelu za iznos od eura zahtjev tužitelja odbijen kao previsoko odmjeren pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude. Za istaknuti je da tužitelj prilikom zbrajanja popisanih troškova bez iznosa sudskih pristojbi navodi da potražuje iznos od 1.960,00 eura koji iznos odgovara svim popisanim i nominalno navedenim troškovima dok iznos sudskih pristojbi nije uračunat u ukupan iznos troškova pa bi dosudom istih sud postupio protivno odredbi članka 2. stavka 1. ZPP-a.

11.8. Jednako tako, premda popisuje PDV na iznos troškova postupka, isti ne navodi određeno niti ga zbraja u zatraženi trošak od 1.960,00 eura pa sud nije obračunavao PDV na popisani trošak sve pozivom na odredbu članka 2. stavka 1. ZPP-a.

11.9. Slijedom navedenoga, u preostalom dijelu preko dosuđenog iznosa od 1.850,00 eura, odnosno za iznos od 110, 00 eura zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbijen je kao neosnovan pod točkom II. izreke presude.

11.10. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu (1.621,06 eura), vodeći računa o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva i uspjehu u odnosu na visinu zahtjeva. Tužitelj je i sa osnovom i sa visinom tužbenog zahtjeva uspio u cijelosti sa 100% pa je tuženiku primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP naloženo da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka koje je sud ocijenio osnovanima.

11.11. Zahtjev tuženika kao stranke koja nije uspjela u ovom sporu, sud je ocijenio neosnovanim i donio je odluku kao u točki IV. izreke presude.

12. Prema odredbi članka 151. stavka 3. ZPP na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka kamate teku od dana donošenja presude 23. svibnja 2025., a tužitelj je postavio zahtjev za zakonskim zateznim kamatama na trošak postupka.

13. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci presude.

Slavonski Brod, 23. svibnja 2025.

Sutkinja

Marina Smaić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

O tome obavijest:

1. Tužitelju po punomoćniku Tihani Rečić Vujčić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Rečić i Rečić Vujčić j.t.d., Slavonski Brod,

2. Tuženiku po punomoćniku Ivici Šimundiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica u Osijeku.