P-1924/2024-87
REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jasenki Rundek, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Bojana Petraša, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojega zastupa punomoćnik dr. sc. Davor Bubalo, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete u iznosu od 9.917,89 EUR, nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 2. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja BŠ i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 23. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 9.917,89 EUR / 74.726,34 kn sa zateznim kamatama koje:
- na iznos od 5.642,81 EUR / 42.515,73 kn teku od 27. veljače 2016. do isplate,
- na iznos od 4.275,08 EUR / 32.210,61 kn teku od 13. siječnja 2018. do isplate,
po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.‟
II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 5.705,06 EUR (slovima: pet tisuća sedamsto pet eura šest centi) sa zateznim kamatama koje teku od 23. svibnja 2025. do isplate po stopi od 6,15 % godišnje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom ovog suda je u točki I. izreke naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 7.084,21 EUR / 53.375,96 kn zajedno sa zatraženim zateznim kamatama pobliže opisanima u istoj točki izreke, dok je u točki II. izreke odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev da se naloži tuženiku isplatiti iznos od daljnjih 7.084,21 EUR / 53.375,96 kn, također s pripadajućim zateznim kamatama pobliže opisanima u točki II. izreke. Točkom III. odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
2. Drugostupanjskom presudom je odbijena tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđena presuda ovog suda poslovni broj P-1291/2016 od 21. svibnja 2021. u točkama I. i III. njene izreke, odbijena je tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđena presuda ovog suda poslovni broj P-1291/2016 od 21. svibnja 2021. u dijelu točke II. njene izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 32.025,58 kn s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na iznos od 18.221,03 kn od 13. siječnja 2018. do isplate, te zateznu kamatu na iznos od 23.007,58 kn od 28. prosinca 2017. do 12. siječnja 2018., te je preinačena presuda ovog suda poslovni broj P-1291/2016 od 21. svibnja 2021. u dijelu točke II. njene izreke za iznos od 21.350,38 kn, te je tuženiku naloženo u roku od 15 dana platiti tužitelju iznos od 21.350,38 kn s pripadajućim zateznim kamatama.
3. Povodom revizije tuženika protiv drugostupanjske presude, Vrhovni sud RH je rješenjem, poslovni broj Rev-420/2023-2 od 10. srpnja 2024. ukinuo presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3924/2021-2 od 21. veljače 2022. u toč. I. i III. i presudu ovog suda poslovni broj P-1291/2016 od 21. svibnja 2021. - osim u dijelu točke II. njene izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 4.250,52 EUR / 32.025,58 kn s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na iznos od 2.418,35 EUR / 18.221,03 kn od 13. siječnja 2018. do isplate, te zateznim kamatama na iznos od 3.053,63 EUR / 23.007,58 kn od 28. prosinca 2017. do 12. siječnja 2018. te predmet u tom dijelu vratio na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu, zajedno sa zahtjevom za naknadu troškova revizijskog postupka. Uputa revizijskog suda za nastavak ovog postupka bila je utvrditi visinu mirovine koja bi bila isplaćena osiguraniku tužitelja u smislu odredbe članka 27. stavka 3. ZOOP-a, tj. utvrditi postoji li razlika u odnosu na iznose koji se isplaćuju.
4. Tijekom ponovnog suđenja sud je pročitao zapisnik o očevidu, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, otpusno pismo, presudu ovog suda poslovni broj P- 3088/2013, nalaz i mišljenje o invalidnosti, mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju, rješenje broj 701128 od 3. srpnja 2009., potvrdu o izvršenom plaćanju, presudu prekršajnog suda u Krapini, Stalne službe u Pregradi poslovni broj PpIII-p- 161/10, izvode iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja, dopis tužitelja od 3. veljače 2016., dopis tuženika od 29. veljače 2016. i 14. 3. 2016., rješenje HANFE od 16. listopada 2015., iskaz svjedoka ČŠ na glavnoj raspravi 24. siječnja 2020., te nalaz i mišljenje sudskog vještaka za cestovni promet Igora Jakoplića i sudske vještakinje za sudsku medicinu, dr.sc. FŠ.
5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
6. Pravna osnova tužiteljevog zahtjeva je naknada štete koju je pretrpio isplatom invalidske mirovine svom osiguraniku ČŠ za razdoblje od 1. travnja 2013. do 30. studenoga 2017., u iznosu od ukupno 9.917,89 EUR / 74.726,34 kn, uslijed toga što je osiguraniku tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti, koja je nastala kao posljedica ozljede izvan rada, u omjeru od 100% - prometne nezgode koju je prouzročio osiguranik tuženika.
8. Prema pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odluci broj Rev- 420/2023-2 od 10. srpnja 2024., za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode).
9. Prema odredbi čl. 27. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine‟ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; u daljnjem tekstu: ZOOP), društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.
10. Stvarnom štetom u smislu odredbe stavka 1. toga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (stavak 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (stavak 3.). Prema citiranim zakonskim odredbama, tužitelj od tuženika kao društva za osiguranje ima pravo zahtijevati naknadu razmjernog iznosa isplaćene mirovine, ali samo u visini razlike između priznatog iznosa mirovine i iznosa koji bi bio priznat u slučaju ozljede na radu.
11. Tuženik je u daljnjem tijeku postupka ukazao kako tužitelj ne tvrdi da postoji razlika, niti istu razliku potkrjepljuje adekvatnim dokazima, dok je Vrhovni sud RH u svom rješenju jasno naveo na koji se način pravilno primjenjuje materijalno pravo.
12. Tužitelj nije predložio provođenje financijskog vještačenja te je na ročištu naveo kako smatra da se u ovoj pravnoj stvari imaju primijeniti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju.
13. U konkretnom slučaju teret dokazivanja odlučnih činjenica bio je na tužitelju, u skladu sa člankom 219. stavkom 1. ZPP-a, osobito visine pretrpljene štete. Unatoč postojanju više presuda Vrhovnog suda RH, poput presude poslovni broj Rev 3660/2018-2 od 12. siječnja 2022., kojim je i ovaj sud vezan sukladno odluci Ustavnog suda RH, poslovni broj U-III-3793/07 od 19. studenoga 2009., tužitelj nije predložio izvođenje odgovarajućeg dokaza kojim bi se mogao utvrditi razmjerni iznos invalidske mirovine iz članka 27. stavka 3. ZOOP-a.
14. S obzirom na to da je ovaj sud u odnosu na odlučno sporno pitanje treba li u konkretnom slučaju primijeniti odredbe ZOOP-a ili odredbe Zakona o mirovinskim osiguranju vezan pravnim shvaćanjem revizijskog suda, a tužitelj na okolnost visine stvarne štete nije predložio provođenje odgovarajućeg dokaza, iz dokumentacije u spisu sud nije mogao utvrditi postojanje razlike između invalidske mirovine osiguranika tužitelja utvrđene rješenjem tužitelja (list 12.-13. spisa) i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, pa je tužbeni zahtjev, primjenom odredbe čl. 221.a ZPP-a, ocijenio neosnovanim u cijelosti.
15. S obzirom na to da je tuženik uspio u ovom sporu, u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a, ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka. Tuženiku je tako priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /„Narodne novine‟ broj 138/23; u daljnjem tekstu: Tarifa/), trošak sastava podneska od 16. srpnja 2020. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima održanim 30. siječnja 2018., 24. siječnja 2020., 26. siječnja 2021., 26. ožujka 2021. i 28. travnja 2021. u iznosu od 500,00 EUR po svakom ročištu (Tbr. 9.1. Tarife), trošak sastava žalbe protiv presude u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 10.1. Tarife), trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije u iznosu od 300,00 EUR (Tbr. 10.5. Tarife), trošak sastava revizije od 20. siječnja 2023. u istom iznosu (Tbr. 10.5. Tarife), pripadajući PDV u iznosu od 1.012,50 EUR (Tbr. 42. Tarife), trošak provođenja medicinskog vještačenja u iznosu od 398,17 EUR, te trošak sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 117,33 EUR i sudske pristojbe za reviziju u iznosu od 127,06 EUR, u skladu s odredbom Tar. br. 3. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 53/2019 i 92/2021).
16. U skladu s odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a, tuženiku nisu dosuđeni troškovi sastava podnesaka od 24. listopada 2020. i 28. ožujka 2025. jer mu prema ocjeni suda, navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje parnice.
U Zagrebu 23. svibnja 2025.
SUDAC:
JASENKA RUNDEK
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik:
BOJAN PETRAŠ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ako uredno obaviještena stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
