Broj: Ppž-8312/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. ŽĐ, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-16826/2023-20 od 15. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 23. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona  („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: PZ), okr. NĐ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da je:

dana 31. kolovoza 2023. u 7,00 sati u Zagrebu, Sjeverna Lozica 2, prekršila zaštitnu mjeru zabrane uznemiravanja izvanbračnog supruga HĐ u trajanju od tri mjeseca izrečenu pravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj Pp-10513/2023 od 21. srpnja 2023.

pa da bi time počinila prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

II. Uslijed odluke pod t. I. ove presude, žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, je u tom dijelu bespredmetna.

r i j e š i o  j e

Prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb i u povodu te žalbi, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda u dijelu u kojem je okr. NĐ oslobođena optužbe zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. NĐ je na temelju čl. 182. t. 3. PZ-a oslobođena optužbe zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. te čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanih u izreci pobijane presude te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti presudu i proglasiti okrivljenicu krivom zbog terećenog prekršaja.

3. Žalba je djelomično osnovana, a djelomično bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, a po žalbi tužitelja i činjenično stanje pogrešno utvrđeno u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, na što žalbom opravdano ukazuje žalitelj, dok je povrijeđena odredba materijalnog prekršajnog prava u odnosu na prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koju povredu je utvrdio ovaj sud po službenoj dužnosti.

5. Naime, okr. NĐ je u izreci pobijane presude proglašena krivom da je na način opisan u izreci „prekršila zaštitnu mjeru zabrane uznemiravanja izvanbračnog supruga HĐ u trajanju od tri mjeseca izrečenu pravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj Pp-10513/2023 od 21. srpnja 2023.“, dakle, da je počinila prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

5.1. Odredbom čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da će se kazniti počinitelj nasilja u obitelji koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, a odredbom čl. 16. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilje (koja je izrečena okrivljenici pravomoćnom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj Pp-10513/2023 od 21. srpnja 2023.) ne može biti kraća od jednog mjeseca niti dulja od dvije godine, jednako kao što to propisuje i odredba čl. 50. st. 3. PZ-a.

5.2. Dakle, prema citiranim zakonskim odredbama jasno je da je osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dužna postupati u skladu s naprijed navedenim odredbama odnosno ne približavati se, ne uznemiravati i ne uhoditi žrtvu nasilja za vrijeme trajanja izrečene zaštitne mjere, što znači da je vremenski period u kojem se zaštitna mjera primjenjuje, odnosno zabrana traje, jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

5.3. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, u činjeničnom opisu nije naznačen vremenski period u kojem je zaštitna mjera koja je izrečena okr. NĐ bila na snazi, odnosno, datum početka i kraja trajanja zaštitne mjere, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

5.4. Stoga, djelo iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koje se protiv okr. ŽĐ vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u tom dijelu na način da je okrivljenica za predmetno djelo prekršaja oslobođena optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

6. Nadalje, rješavajući o preostalom dijelu presude u odnosu na čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ovaj sud je prije svega po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

6.1. Naime, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud odluku o oslobađanju optužbe okr. ŽĐ, temeljio na iskazu svjedoka HĐ, izvanbračnog supruga okrivljenice, ispitanog na glavnoj raspravi 11. travnja 2024.

6.2. Međutim, iskaz navedenog svjedoka koji je dao na Zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka od 11. travnja 2024. nije zakonit dokaz sukladno odredbama o ispitivanju svjedoka iz čl. 173. PZ-a u vezi čl. 285. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17., 126019., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08). Odredba čl. 173. PZ-a propisuje da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz navedenog Zapisnika o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka nije vidljivo da je svjedok poučen o svojim pravima, odnosno, da je ispitan sukladno odredbama čl. 285. Zakona o kaznenom postupku.

6.3. Naime, odredbom čl. 285. st. 1. t. 1. ZKP/08 propisano je :"(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja: 1) osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici, dok čl. 285. st. 3. ZKP/08 propisuje: "(3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u st. 1. t. 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik." Nadalje, odredbom čl. 300. st. 1. ZKP/08. propisano je: “Iskaz svjedoka se, osim u slučajevima posebno propisanim  ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako: 3) upozorenje iz čl. 285. st. 3. ovoga Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik.“ Radi se o imperativnoj normi koja se odnosi na sve upozorenja sadržana u čl. 285. st. 3. ZKP-a i koja ne trpi druge izuzetke osim onog propisanog u čl. 285. st. 6. tog Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

6.4. Iz Zapisnika o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka od 11. travnja 2024. pred prvostupanjskim sudom vidljivo je da svjedok HĐ izvanbračni suprug okr. ŽĐ, nije upozoren niti je odgovorio u smislu čl. 285. st. 3. ZKP/08. da ne mora svjedočiti te da će se njegov iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njegovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz pa se na takvom iskazu ne može utemeljiti sudska odluka.

6.5. Budući da prvostupanjski sud odluku o krivnji okr. ŽĐ, temelji na iskazu svjedoka ispitanog na opisani način pred sudom, dakle na nezakonitom dokazu iz čl. 90. st. 2. t. 2. PZ-a, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti.

7. Iako je prvostupanjsku presudu u odnosu na odluku o oslobađanju okr. ŽĐ zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, već sad je potrebno ukazati na nepravilnost utvrđenog činjeničnog stanja koju pravilno ističe tužitelj.

7.1. Naime, iz obrazloženja iste je vidljivo da je prvostupanjski je sud donio presudu kojom se okr. OĐ u nedostatku dokaza oslobađa optužbe za predmetno djelo koje joj je stavljeno na teret, budući da okrivljenica negira prekršaj, a svjedok, njen izvanbračni partner HĐ ju u iskazu pred sudom nije teretio pa sud, a s obzirom da ne postoje drugi zakoniti dokazi u spisu, nije mogao sa sigurnošću utvrditi da bi okrivljenica počinila terećeni prekršaj.

7.2. Međutim, uzimajući u obzir iskaz HĐ u policiji (Zapisnik o ispitivanju svjedoka) koji je dao neposredno nakon predmetnog događaja i u kojem je jasno teretio da ga je supruga i predmetne zgode omalovažavala i vrijeđala šaljući mu tekstualne poruke putem mobitela da je glupan i idiot, ne može se prihvatiti pravilnim zaključak suda o nedostatku dokaza koji govore u korist krivnje okrivljenice. Naime, njegovo opravdanje da se „ne sjeća da bi on bilo što izjavljivao policiji“ i da „ne zna što je potpisao“ u policijskoj postaji, prvostupanjski je sud trebao na primjereni način otkloniti ispitivanjem policijskog službenika koji je sastavio taj Zapisnik, a na okolnost istinitosti upisanog sadržaja. Osim toga, svjedok HĐ je pred sudom iskazao da ga je i socijalna radnica u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Dubrava, koja je prijavila sumnju u prekršaj policiji, pogrešno shvatila da ga je supruga vrijeđala te je izvukla iz konteksta te riječi, što sve upućuje na visoki stupanj sumnje u istinitost njegovog iskazivanja pred sudom. Uzimajući u obzir ovakvo stanje stvari u kojem je žrtva nasilja kasnije pred sudom promijenila svoj iskaz, negirajući da bi ga okrivljenica uznemirila i mu povrijedila dostojanstvo jer je to bila tada njihova uobičajena konverzacija, nužno je s više opreza ocijeniti takav iskaz, što prvostupanjski sud nije učinio jer uopće nije ocijenio koji je od ta dva iskaza žrtve vjerodostojniji i zašto.

7.3. Imajući u vidu ovakav iskaz svjedoka HĐ pred sudom i njegov bitno drugačiji iskaz pred policijom te izostanak brižne ocjene dokaza, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da nije bilo drugih zakonitih dokaza koji bi bez sumnje doveli do pravilne odluke o krivnji, slijedom čega je po ocjeni ovog suda činjenično stanje za sada nepravilno utvrđeno.

8. Iz navedenih razloga, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će otkloniti naprijed istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, ponovno ispitati okrivljenicu, kao svjedoke HĐ i policijskog službenika koji je sastavio Zapisnik o ispitivanju svjedoka, otkloniti možebitne kontradiktornosti u iskazima, ocijeniti iskaz svjedoka HĐ koji je dao na Zapisnik o ispitivanju svjedoka u policijskoj postaji, zatim po potrebi provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, nakon čega će pravilnom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

9. Slijedom iznesenog je na temelju čl. 207. PZ-a (presuda) i čl. 206. st. 1. PZ-a (rješenje) odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 23. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Presuda i rješenje se dostavljaju Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja, žrtvu i tužitelja.