Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Glini

Pp-216/2022-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Glini, po sutkinji Drenki Kreštelica-Pavletić, uz sudjelovanje Mirele Crepar kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika pravne osobe TORNADO RAZMINIRANJE d.o.o., radi djela prekršaja iz članka 136. stavak 1. podstavak 20. Zakona o protuminskom djelovanju („Narodne novine“, broj: 110/15, 118/18 i 98/19; nastavno: ZPD) u povodu optužnog akta Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Sektora za inspekcijske poslove, Klasa: 214-05/21-07/79, Ur. broj: 511-01-206-21-1 od 14. prosinca 2021., dana 23. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točka 1. i 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22; nastavno: PZ)

okrivljena pravna osoba trgovačko društvo TORNDAO RAZMINIRANJE d.o.o., MBS 070123658, OIB 95051040030 sa sjedištem u [adresa],

o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e

II. da:

na radilištu razminiranja "Zapuštene poljoprivredne površine u naselju Gornje Jame, 2. dio", oznake plana PR-SMGLI - 005-06-20 u Sisačko-moslavačkoj županiji, prilikom obavljanja poslova razminiranja, od trenutka pronalaska 270 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu: NUS), nije provela uništavanje navedenih sredstava, najkasnije u roku od 96 sati od trenutka pronalaska, odnosno do dana 20. srpnja 2021. godine

pa da bi time počinio prekršaj iz članka 63. stavak 4. ZPD, kažnjivo po članku 136. stavak 1. podstavak 20. istog Zakona,

III. da tijekom obavljanja poslova razminiranja na radilištu razminiranja navedeno u točki II. imenovana pravna osoba nije izradila i vodila dokumentaciju sukladno odredbama ZPD i propisu kojim se propisuje izrada, sadržaj i vođenje dokumentacije u protuminskom djelovanju,

pa da bi time počinio prekršaj iz članka 20. stavak 3. ZPD, kažnjivo po članku 136. stavak 1. podstavak 5. istog Zakona,

IV. Na temelju članka 140. stavak 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, Sektor za inspekcijske poslove, Klasa: 214-05/21-07/79, Ur. broj: 511-01-206-21-1 od 14. prosinca 2021. optužnim aktom okrivljenoj pravnoj osobi je stavljeno na teret počinjenje prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Temeljem članka 229., 233. i 234. PZ, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, Sektor za inspekcijske poslove izdalo je prekršajni nalog kao posebnu odluku o prekršaju protiv kojeg je okrivljena pravna osoba pravodobno podnijela prigovor povodom kojeg je prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je redovni prekršajni postupak.

3. Kod zamoljenog Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu, predstavnik pravne osobe Tornado razminiranje, prokurist CĆ je iskazao da u cijelosti ostaje kod prigovora kojeg je dao na prekršajni nalog od 23. prosinca 2021. U prigovoru je navedeno da su vršeći poslove razminiranja na navedenom projektu naišli na veliku količinu, cca 3,3 tone napuštenih ubojitih sredstava većeg kalibra pa se pojavio problem oko uništavanja tako velike količine sredstava na toj lokaciji, a idejnim planom razminiranja nije bila vjerojatnost nailaska na tako velike količine. Problem kod uništavanja je nastao iz razloga što je zakonodavac predvidio u članku 63. stavak 4. ZPD rok od 96 sati za uništavanje od vremena pronalaska, što je u pravilu moguće poštivati na projektu razminiranja kad na dnevno razminiranoj površini pronađete sredstva koja u pravilu nikad nisu u tako velikim količinama. S obzirom na pronađene količine sredstava za uništavanje i način na koji se uništavaju pronađene količine NUS-a nije bilo moguće fizički odraditi uništavanje tako velike količine sredstava u roku od 96 sati od trenutka pronalaska. Ne smatraju se krivim po prekršajnom nalogu iz razloga što su pokušali iz više načina ukazati na problematiku i specifičnost navedenog projekta, nudili rješenja koja je zakonodavac zakonom dozvolio tj. propisano (člankom 57. i 65. ZPD) ali nisu naišli na razumijevanje pojedinih osoba. Bili su prisiljeni odraditi taj posao uz prijetnje o primjeni kazni kao tvrtki zbog neispunjavanja ugovornih obaveza na ovome projektu od strane pojedinca iz nadležnih tijela, a ta ista tijela bila su upoznata sa situacijom na projektu tj. da stvarno stanje bitno odstupa od idejnog projekta i izvedbenog plana koji je napravljen po podacima iz idejnog projekta.

4. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci RĆ i JĆ, te je pročitana dokumentacija koja se nalazi u spisu.

5. Svjedokinja RĆ iskazala je da se sjeća kontrole koju je obavljala u srpnju 2021. kao nadzornik za kontrolu kvalitete obavljenog razminiranja i to na području radilišta pod nazivom "Zapuštene poljoprivredne površine u naselju Gornje Jame 2. dio" oznake plana PR-SMGLI-005-06-20 u Sisačko-moslavačkoj županiji. Na temelju pribavljene dokumentacije utvrdila je da je proces razminiranja obavljalo četiri tvrtke koje su za to ovlaštene među kojima je bilo trgovačko društvo Tornado razminiranje d.o.o. s time da je glavni nositelj projekta bila firma DOK ING razminiranje d.o.o. Utvrdila je da trgovačko društvo Tornado razminiranje doista nije u roku od najkasnije 96 sati od pronalaska neeksplodiranih ubojitih sredstava uništila ta sredstva, a što su trebali učiniti do 20. srpnja 2021. Napominje da se radi o doista velikoj količini neeksplodiranih ubojitih sredstava tzv. NUS i to od 270 komada i velikog kalibra, a što bi iznosilo oko 3,3 tone ubojitih sredstava. Takva sredstva se uništavaju u tzv. Fugasama kojih je moguće imati 5 i u svakoj se može uništavati do 50 kg eksplozivnih tvari s time da valja uzeti u obzir i činjenicu da osobe zaposlene na poslovima razminiranja mogu raditi neprekinuto maksimalno 5 sati slijedom čega navedena firma u praksi nije imala mogućnost ispoštovati zakon. Oni su od MUP-a tražili da se napravi novi projekt, a MUP ih je uputio na njihov odjel za protueksplozije. Sjeća se sa su tražili i da se spornih 100 kvadrata na kojima su bila ta NUS sredstva izuzmu iz prvobitnog plana upravo zbog tako velike količine ubojitih sredstava. Navela je i kako je trgovačko društvo došlo na ideju da se kontaktira pravna osoba za delaboraciju tih sredstava jer se iz njih može dalje koristiti dobivena sirovina za neku drugu uporabu, no to im nije bilo odobreno, već su bili prisiljeni obaviti uništavanje na mjestu pronalaska , a što je zapravo u neposrednoj blizini jedne napuštene kuće. što se tiče navoda da predmetno trgovačko društvo nije izradilo i vodilo dokumentaciju sukladno zakonu o protuminskom djelovanju i kako joj to nije poznato jer ona nije uočila nikakve nedostatke i ne zna zašto je MUP izdao nalog za taj prekršaj.

6. Svjedok JĆ iskazao je da je zaposlen u MUP-u, Ravnateljstvo civilne zaštite na poslovima kontrole kvalitete poslova razminiranja. U svom iskazu istaknuo je kako postoje dvije vrste kontrole kvaliteta i to kontrola koja je u tijeku poslova, te završna kontrola kvalitete nakon obavljenih poslova. U konkretnom slučaju prvu vrstu kontrole obavljala je ŠĆ, a on i još jedan inspektor MUP-a činili su povjerenstvo i obavljali završnu kontrolu nakon obavljenih poslova. Naveo je kako u 99% slučajeva nema primjedbi na sastavljeno izvješće svojih kolega, no u konkretnom slučaju je uočio neke nedostatke u pisanom izvješću, kao npr. nije bila navedena ukupna količina sredstava, nedostajali su potpisi tvrtke na nekim dokumentima, nesukladnost između kazala i prikaza na zemljovidu, nedostajao je dnevnik za jedan dan i sl., no ti nedostaci su naknadno otklonjeni. Iskazao je i kako je kolegica ŠĆ sudjelovala u nadzoru u tijeku i kako misli da ona ima bolja saznanja u pogledu obavljanja poslova razminiranja kvalitete u tijeku. Napomenuo je da oni kao ravnateljstvo civilne zaštite vrše samo kontrolu kvalitete nakon obavljenog razminiranja na način da uđu u prostor i utvrđuju je li vegetacija uklonjena, je li ostalo metalnih predmeta NUS-a, dakle kontroliraju zagađenost tla. Naveo je kako misli da niti on, niti kolegica ŠĆ ne mogu točno utvrditi kada je nešto pronađeno, a samim time ni kada se pronađeno može uništiti, te da je voditelj radilišta ključna osoba koja treba raspolagati informacijama kada je nešto pronađeno i u pogledu uništavanja istog.

7. Nakon ovako provedenog postupka sud je utvrdio da djelo opisano pod točkom II. izreke za koje se okrivljenik pravna osoba optužuje po propisu nije prekršaj.

8. Bitno obilježje predmetnog prekršaja je činjenica da voditelj radilišta ako ne provede uništavanje u rokovima od 24 i 96 sati od trenutka pronalaska eksplozivnih tvari NUS-a i njihovih dijelova čini prekršaj.

9. Nadalje, odredbom članka 160. stavak 2. točka 5. i 6. PZ, propisano je da optužni prijedlog (prekršajni nalog tužitelja po pravodobnom izjavljenom prigovoru postaje optužni prijedlog) sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, sredstvo kojim je počinjen prekršaj, te ostale bitne okolnosti za točno određenje prekršaja.

10. U činjeničnom opisu inkriminiranog djela navedenog pod točkom II. izreke nedostaje bitno obilježje prekršaja, odnosno konstitutivni element inkriminiranog prekršaja odnosno trenutak pronalaska eksplozivnih tvari NUS-a i njihovih dijelova, a koji zapravo određuje vrijeme počinjenja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.

11. S obzirom na naprijed navedeno, postupanje okrivljenika na način kako je opisano u činjeničnom opisu u optužnom aktu po propisu nije prekršaj iz članka 136. stavak 1. podstavak 20. u vezi članka 63. stavak 4. ZDP, pa je na temelju članka 182. točka 1. PZ okrivljenik oslobođen od optužbe.

12. Temeljem članka 182. stavak 3. PZ, pravna osoba TORNDAO RAZMINIRANJE d.o.o., oslobađa se od optužbe jer nije dokazano da je počinila prekršaj iz članka 136. stavak 1. podstavak 5. u vezi članka 20. stavak 3. ZDP opisan pod točkom III. izreke. Ovo stoga jer iz izjave svjedoka RĆ koja u svome iskazu navodi da prilikom obavljanja nadzora kontrole obavljenog razminiranja nije uočila nikakve nedostatke i da joj nije jasno zašto je MUP izdao nalog za taj prekršaj dok svjedok SĆ koji je također kao zaposlenik MUP-a radio na poslovima kontrole kvalitete poslova razminiranja opovrgnuo iskaz svjedokinje VĆ navodeći da je tijekom kontrolu očito nekakve nedostatke za koje zna da su naknadno otklonjeni. Zbog iznesenih razloga primjenom načela "in dubio pro reo" temeljem članka 182. točka 3. PZ okrivljenik je oslobođen od optužbe.

13. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 140 stavak 1. i 2. PZ.

14. Slijedom izloženoga, presuđeno je kao u izreci.

U Glini 23. svibnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Mirela Crepar v.r.

Drenka Kreštelica-Pavletić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH, u roku od 8 dana po primitku presude, putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku