Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Poslovni broj: Pn-34/2023-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Jasni Vehtersbah-Stojan, a na prijedlog više sudske savjetnice Irene Hoblaj, u pravnoj stvari tužitelja UČ, U, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Davorki Kovač, odvjetnici u Varaždinu, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., OIB: 69693144506, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 23. travnja 2025. u nazočnosti tužitelja osobno uz punomoćnicu tužitelja Davorku Kovač, odvjetnicu u Čakovcu, te punomoćnice tuženika, UČĐ, zaposlenice tuženika, 23. svibnja 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e:

I Nalaže se tuženiku Hrvatske šume d.o.o. OIB: 69693144506 iz Zagreba, Ulica kneza Branimira 1, da isplati tužitelju UČ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 1.620,92 eura (tisuću šesto dvadeset eura i devedeset dva centa) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 2.ožujka 2022. do 31.12.2022. po stopi koja sa određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 1.033,53 eura (tisuću trideset tri eura i pedeset tri centa) se odbija.

III Nalaže se tuženiku Hrvatske šume d.o.o. OIB: 69693144506 iz Zagreba, Ulica kneza Branimira 1 da tužitelju UČ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknadi parnični trošak u iznosu od 600,11 eura (šesto eura i jedanaest centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja, odnosno od 23. svibnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje :

1. Tužitelj je 06. rujna 2022. protiv tuženika Općinskom sudu u Varaždinu podnio tužbu u kojoj navodi kako je tužitelj vlasnik katastarske čestice broj [katastarska čestica] šuma Zahodna u Jaluši sa 702 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi zapadnije od čestice čkbr. [katastarska čestica] šuma Gmajna u Jablanah sa 5 jutra i 1030 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske. Između ova dvije parcele prostire se javni put čkbr. [katastarska čestica] šumski put u Jaluši sa 166 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], također u vlasništvu Republike Hrvatske. Navodi kako je tuženik u veljači ili ožujku 2022. vršio uklanjanje drvne mase sa čkbr. [katastarska čestica], te je prešao navedeni put i sa čestice tužitelja čkbr. [katastarska čestica] uklonio i otuđio drvnu masu - 12 stabala bukve i hrasta starosti preko 100 godina, čime je uzrokovao štetu u visini od svakako 2.654,46 eura. Tužitelj se odmah po saznanju za štetu putem punomoćnika obratio tuženiku, te je 13.svibnja 2022. u 10,00 sati održan očevid na licu mjesta na koji su pristupili tužitelj sa punomoćnikom, a ispred tuženika g. IČ, dipl.ing., mjernik tuženika i još tri osobe. Tom su prilikom identificirane nekretnine tužitelja čkbr. [katastarska čestica]., put čkbr. [katastarska čestica], te čkbr. [katastarska čestica]. Utvrđeno je da se uklonjena stabla zaista nalaze na čkbr. [katastarska čestica]. Međutim, s obzirom da tužitelj nije imao sređeno zemljišno knjižno stanje, tuženik je prije sklapanja sporazuma o naknadi štete, zatražio od tužitelja da sredi zemljišno knjižno stanje. Stoga je tužitelj to i učinio na način da je sa neistinito upisanim osobama MČ i BČ sklopio Ugovor o reguliranju vlasničko pravnih odnosa, koji ugovor je ZK odjel Općinskog suda u Varaždinu proveo svojim rješenjem od dana 02.lipnja 2022.godine, te tužitelja upisao kao vlasnika predmetne čestice. Nakon toga, tužitelj se ponovno obratio tuženiku dopisom od dana 15.lipnja 2022. obavijestivši ga da je zemljišno knjižno stanje sada regulirano, te mu dostavio novi zemljišnoknjižni izvadak i gornje rješenje zemljišnoknjižnog odjela od 02.lipnja 2022. i pozvao ga na sklapanje odgovarajućeg sporazuma radi naknade štete. Kako spor s tuženikom nije riješen mirnim putem, predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

2. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj Su-7/2023-5 od 18. siječnja 2023. predmet Općinskog suda u Varaždinu broj Pn-100/2022 ustupljen je ovome sudu na daljnje postupanje, gdje se vodi pod gornjim brojem.

3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan te se protivi kako osnovi tako i visini postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik ne osporava da je tužitelj vlasnik čkbr. [katastarska čestica] šuma Zahodna u Jaluši sa 720 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi zapadnije od čkbr. [katastarska čestica] šuma Gmajna u Jablanah sa 5 jutra i 1030 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A, a koja je u vlasništvu Republike Hrvatske. Čkbr. [katastarska čestica] šuma Gmajna u Jablanah sa 5 jutra i 1030 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A nalazi se u šumskogospodarskom području RH kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Tuženik ističe da od 1978. godine u cijelosti gospodari sa čkbr. [katastarska čestica], koja je upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske. S obzirom da se čkbr. [katastarska čestica] nalazi u Osnovi gospodarenja u GJ Vinica- Plitvica-Željeznica, tuženik je, tijekom 2022. godine, vršio uklanjanje drvne mase sa iste i to prema obilježenim granicama prema kojima su Hrvatske šume d.o.o., još od 1978., uživale navedeno područje, a koje se ne poklapaju u potpunosti sa katastarskim granicama. Stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Podneskom zaprimljenim 22. ožujka 2023. tužitelj ističe kako ne osporava da je tuženik vlasnik čkbr. [katastarska čestica], te da se ista nalazi u Osnovi gospodarenja u GJ Vinica- Plitvica-Željeznica, međutim primjećuje da je iz Izvoda iz osnova gospodarenja čkbr. [katastarska čestica] vidljivo kako predmetna površina sa koje je tuženik uklonio stabla ne ulazi u sastav čkbr. [katastarska čestica], već u čkbr. [katastarska čestica], da se između navedenih čestica proteže šumski put čkbr. [katastarska čestica] sa 166 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da navedeni put čini jasnu razdjelnicu u prostoru. Jasno je dakle da je tuženik porušio stabla sa dijela čestice tužitelja koji ne samo gruntovno i katastarski jasno predstavlja česticu tužitelja, nego to predstavlja i prema Izvodu iz osnove gospodarenja tuženika. Osim toga, na licu mjesta je jasno vidljiv predmetni šumski put koji dijeli čestice. Stoga predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Na pripremnom ročištu održanom 02. svibnja 2023. punomoćnik tužitelja ostao je kod tužbe i tužbenog zahtjeva, svih navoda i dokaznih prijedloga, dok je punomoćnik tužene ostao kod odgovora na tužbu, svih iznijetih navoda i dokaznih prijedloga, te je zaključen prethodni postupak.

6. U postupku je najprije provedeno mjerničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Hrvoju Ramušćaku iz Čakovca radi utvrđenja mjesta na kojem je od strane tuženika u veljači i ožujku 2022. izvršeno uklanjanje drvne mase – 12 stabala bukve i hrasta starosti preko 100 godina na području k. o. [katastarska općina] na nekretnini tužitelja, te šumarsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Krunoslavu Indiru iz Koprivnice, radi utvrđivanja količine i vrijednosti uklonjene drvne mase sa nekretnine tužitelja, te je održan očevid na licu mjesta 23. studenog 2023. Stalni sudski vještak Hrvoje Ramušćak dostavio je skicu izmjere 27. studenog 2023. na kojoj je označio granicu državne i privatne šume na čest.br. 1075/14 k. o. [katastarska općina], sukladno pokazivanju tuženika na očevidu 23. studenog 2023. Stalni sudski vještak Krunoslav Indir dostavio je svoj nalaz i mišljenje 01. svibnja 2024. u kojem navodi kako iznos naknade štete za drvnu masu koja je uklonjena na čest.br. 1075/14 k. o. [katastarska općina], i to za ukupno 10 posiječenih stabala, iznosi 1.620,92 eura. Podneskom zaprimljenim 21. srpnja 2024. stalni sudski vještak Krunoslav Indir očitovao se i na navode tužitelja i tuženika, te u cijelosti ostao kod svog izračuna od 01. svibnja 2024.

7. Na glavnoj raspravi održanoj 26. studenog 2024. saslušani su svjedoci IČ, CČ, FČ, SČ, HČ, BČ, ŽČ, te tužitelj, a na glavnoj raspravi održanoj 23. travnja 2025. svjedok NČ i stalni sudski vještak Krunoslav Indir. Svjedokinja IČĐ nije saslušana jer je pokojna.

8. U svom iskazu danom na glavnoj raspravi tužitelj je naveo kako je on vlasnik predmetne nekretnine i to cijele čestice broj 1075/14 od 2022. kada je sklopio ugovor o reguliranju imovinsko-pravnih odnosa s bivšim vlasnicima SČ i BČ. Tu nekretninu ranije je uživala njegova punica. Zna da Hrvatske šume gospodare šumom na tom području koja se nalazi sjevernije od njegove nekretnine i to još od sedamdesetih godina, kada je prvi puta bio u toj šumi, a to su mu pokazali još tast i punica. Granice gospodarenja Hrvatskih šuma bile su označene uz put, misli na česticu broj 1566 k. o. [katastarska općina], s time da su se oznake nalazile na stablima sjevernije od tog puta. Na čestici broj 1075/14 nisu postojale nikakve oznake gospodarenja. Oznake na toj čestici Hrvatske šume su označile tek u veljači 2022. prije početka sječe šume, a to mu je rekao prijatelj koji je svakodnevno obilazio tu šumu. On mi je također javio i kad je započela sječa šume te je izašao na lice mjesta i gospođa CČ mu je objasnila kako ona ne zna točno kako su određene oznake. Nakon toga porušen je ostatak stabala i prilikom sječe šume odsječene su i stare oznake te se vidjelo da je nešto bilo brisano. Nakon toga održan je očevid na licu mjesta na kojem je bio odvjetnik Tomislav Kovač, IČ, CČ, FČ i geodet Hrvatskih šuma. Tamo su utvrdili da on nije gruntovni vlasnik predmetne nekretnine i nakon toga je sa stvarnim vlasnicima SČ i BČ sklopio ugovor o reguliranju imovinsko-pravnih odnosa. Naveo je kako se stare oznake kao granice gospodarenja Hrvatskih šuma poklapaju s katastarskim granicama. Ne zna otkada postoje katastarski planovi za tu nekretninu. Prije pokretanja ovog postupka pokušao je putem odvjetnika postići dogovor vezano za naknadu štete, ali to nije postignuto te je zato i postupak pokrenut. Zna da je bilo spora i s drugim vlasnicima na tom području, ali s druge strane, a to mu je rekao šumarski vještak Krunoslav Indir. Zna da su dvije posljednje sječe šume bile 2022. i prije te sječe otprilike deset godina ranije. Na toj prijašnjoj sječi Hrvatske šume nisu prelazile na česticu broj 1075/14. U sječi 2022. uklonjeno je 12 stabala bukve i hrasta, točnije 5 stabala hrasta i 7 stabala bukve. Nije mu poznato tko je točno označio 2022. stabla za rušenje. Tast i punica su mu pokazali granice nekretnine, i to na način da je sa sjeverne strane granica bio put, a s južne strane su bile oznake na stablima. Ne zna kako su SČ i BČ došli kao upisani vlasnici predmetne nekretnine, te prije ovog spora ranije s tuženikom nije bilo nikakvog spora oko vlasništva.

9. Svjedok IČ u svom iskazu naveo je kako Hrvatske šume predmetnim nekretninama gospodare već unatrag trideset godina otkada postoje Hrvatske šume, ali su gospodarile i prije za vrijeme Jugoslavije. Nije mu poznato da je tužitelj vlasnik predmetnih šuma, kao vlasnici su se spominjali SČ i BČ. Granice gospodarenja Hrvatskih šuma označene su kao tzv. "lise", zatesi na stablu, s time da su označene i granice na bijelim podlogama sa horizontalnim crnim linijama i označene brojevima, te granice odvajaju državno i privatno vlasništvo. Granice gospodarenja u nekim dijelovima se poklapaju s katastrom, a u nekima ne. Ne zna točno otkada su katastarski planovi, misli da iz 19. stoljeća. Sporova s drugim vlasnicima do sad nije bilo, jer se stabla godinu dana prije planirane sječe doznačuju. 2022. izvršena je sječa tzv. Pripremni sijek te je posječena određena količina bukve i hrasta I, s time da ne zna o kojoj kubikaži se radi, a sječa je izvršena od 14. veljače do 31. ožujka, s time da napominje da je prije toga sječa izvršena 2015., zatim 2005. te 1997. Ne sjeća se da je prije pokretanja ovog postupka bio na očevidu s mjernikom iz Hrvatskih šuma i tužiteljem, niti da li je prije sječe šume 2022. kontaktirao SČ i BČ. Prije označavanja stabla za sječu Hrvatske šume ne kontaktiraju vlasnike jer postoji određeni upravni odjel koji određuje granice gospodarenja i to na temelju dugogodišnjeg plana gospodarenja, koji potječe iz vremena Jugoslavije. Naveo je kako je tužitelj stupio u posjed predmetne šume nakon izvršene sječe 2022. Istaknuo je kako se šumsko odštetni cjenik primjenjuje nakon sječe spornih stabala odredi promjer panja i zatim se prema njemu i prema tablicama Hrvatskih šuma odredi volumen stabla, nakon toga određuje se količina ogrjevnog drva i tehničkog drva, a taj šumsko odštetni cjenik trebao bi se primjenjivati i kod ovog vještačenja.

10. Svjedokinja CČ također je navela kako Hrvatske šume gospodare predmetnom nekretninom već duži niz godina, misli od 1960., te joj nije poznato da je tužitelj vlasnik tih nekretnina, prva saznanja o tome dobila je nakon sječe koja je izvršena 2022. kada se tužitelj javio Hrvatskim šumama. Na tom području postoji granica između privatnih i državnih šuma koja je označena bijelom podlogom na kojoj se nalaze tri crte. Privatni vlasnici su si znali označavati granicama tzv. lisama. Nije joj poznato da se granice koje označuje odjel za uređivanje šuma preklapaju s katastarskim granicama, niti otkada postoje katastarski planovi. Nije joj poznato da je bilo spora s drugim privatnim vlasnicima. 2022. bila je zadnja sječa, ali ne zna točno koja količina i vrsta drvne mase je uklonjena, zna da je to izvršeno prema planu sječe. Bila je prisutna očevidu prije pokretanja ovog sudskog postupka, a nakon sječe šume 2022., te je na očevidu utvrđeno da granice gospodarenja predstavljaju postojeće oznake, te je tek nakon tog očevida spominjano pomicanje katastarskih granica. Ne sjeća se da je tom prilikom bilo riječi o naknadi štete i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa s tužiteljem. Na očevidu 23.11.2023. bile su vidljive te bijele oznake kao granice privatnog i državnog vlasništva, i to na donjem dijelu predmetne šume, a na gornjem spornom dijelu su vidljive na svakih dvadesetak metara, ovisi kako na kojem mjestu. Bile su vidljive tzv. lise. Plan gospodarenja šumama potvrđen od strane Ministarstva poljoprivrede, te se svakih 10 godina radi revizija gospodarenja osnove. Odjel za uređivanje šuma uzima podatke iz katastra, te obilazi teren i označava privremene granice gospodarenja.

11. Svjedok FČ također je izjavio kako Hrvatske šume gospodare tim područjem sigurno 37 godina i nije mu poznato da bi tužitelj bio vlasnik šume na tom području. Granice gospodarenja na toj šumi označene su bojom, s time da su stare oznake označene crvenom bojom, a novije s bijelom podlogom na kojoj su tri crne crte. Ne zna da li se te oznake bijele podloge poklapaju s katastarskim granicama, niti mu je poznato otkada su katastarski planovi. Oznake Hrvatskih šuma i granice katastra se ne poklapaju, jer na tri dijela postoji problem s privatnim vlasnicima. Zna da je bilo nekakvih prijedloga od strane privatnih vlasnika jer su granice katastra zamaknute, ali ne zna točno za koliko. Isto tako postoje dijelovi na kojima se granice Hrvatskih šuma i granice katastra poklapaju. 2022. bila je izvršena sječa, ali ne zna točno koje količine i vrste drvne mase. Ne sjeća se točno što je na terenu prije pokretanja postupka bilo utvrđeno, te da li je bilo govora o naknadi štete i o uređenju imovinsko-pravnih odnosa s tužiteljem.

12. Svjedok SČ naveo je kako su BČ i on sklopili ugovor o reguliranju imovinsko-pravnih odnosa s tužiteljem, za predmetnu nekretninu koja je u naravi šuma na području k. o [katastarska općina]. Ja nije niti znao da je vlasnik te šume te se u prisustvu odvjetnika Tomislava Kovača odrekao vlasništva nad tom šumom u korist tužitelja. Ne zna da li je ugovor proveden u zemljišnoj knjizi. Hrvatske šume su vlasnik predmetne šume i to do puta koji nosi oznaku katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sjevernije je vlasnik Hrvatske šume, a južnije na širini od otprilike 15 metara je vlasnik tužitelj. Nije mu poznato da je postojao spor oko vlasništva između tužitelja i tuženika, zna da je prije dvije godine izvršena sječa šume, ali ne zna točno koje količine i vrste drvne mase i ta stabla su u vlasništvu tužitelja. Misli da su u zadnjih 40 godina bile dvije sječe i ne zna da se netko bunio od privatnih vlasnika.

13. Svjedok HČ naveo je kako je on vlasnik šume na području k. o. [katastarska općina] koja je označena kao čestica broj 1075/15, a nalazi se južno od predmetne nekretnine. Zna da se sjevernije nalazi šuma u državnom vlasništvu. Nije mu poznato koliko dugo Hrvatske šume gospodare tim područjem. Zna da je tužitelj vlasnik na tom dijelu šume i to zna da je njegova supruga šumu naslijedila od svojih roditelja. Ne zna točno koje su granice nekretnine koja je u vlasništvu Hrvatskih šuma, a koja je u vlasništvu tužitelja, niti da li postoje označene granice gospodarenja od strane Hrvatskih šuma, kao niti to da li se te granice poklapaju s granicama katastra. Također mu nije poznato otkada se vode katastarski planovi, niti da li je bilo spora Hrvatskih šuma s drugim vlasnicima. Misli da je zadnja sječa bila pred par godina, ne zna točno koliko i nije mu poznato koja količina i vrsta drvne mase je uklonjena.

14. Svjedokinja BČ navela je kako je sklopila s tužiteljem ugovor o reguliranju imovinsko-pravnih odnosa 2022. za predmetnu nekretninu u prisustvu odvjetnika Tomislava Kovača te se odrekla vlasništva u korist tužitelja. Ugovor je koliko zna proveden u gruntovnici. Ne zna točno koliko dugo Hrvatske šume gospodare tim nekretninama i ne zna da li postoje kakve oznake kao granice gospodarenja. Nije joj poznato da li se granice gospodarenja preklapaju s katastrom, niti otkada potječu katastarski planovi. Nije joj poznato da li je bilo sporova s drugim vlasnicima na tom području, zna da je zadnja sječa šume bila pred dvije godine, ali ne zna točno koja vrsta i količina je uklonjena.

15. Svjedok NČ naveo je kako Hrvatske šume predmetnom nekretninom gospodare već sigurno 60 godina. Bio je prisutan na očevidu 2022. na poziv tužitelja i njegovog odvjetnika gdje su utvrdili da tužitelj nije gruntovni vlasnik te čestice, već je vlasnica bila neka druga gospođa, dok je on u međuvremenu sredio gruntovno stanje. Granice gospodarenja bile su označene oznakama Hrvatskih šuma, to su bile bijele table s crnim linijama. Granice gospodarenja ne poklapaju se s katastrom, a katastarski planovi su iz vremena Austro Ugarske od 1880. godina. Nije mu poznato da bi na tom području bilo sporova s drugim vlasnicima. Poznato mu je da je 2022. prema planu gospodarenja bila sječa šume, ali ne znam koja količina i vrsta je otklonjena. Na očevidu 2022. bio je prisutan po pozivu tužitelja i njegovog odvjetnika, nije bio prisutan geodet, te su utvrdili da postoje oznake Hrvatskih šuma na stablima te da na predmetnoj čestici tužitelj nije stvarni vlasnik. Navodno je nakon toga na lice mjesta izašao i geodet. Tom prilikom bilo je riječi o načinu gospodarenja nekretninom i bile su pregledane oznake gospodarenja Hrvatskih šuma, te na tom očevidu nije primijetio da su panjevi bili zatrpani granjem.

16. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, u rješenje zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Varaždinu od 02. lipnja 2022. na listovima 6-7 spisa, u e-dopis tužitelja g. IČ od 15. lipnja 2022. s podneskom na listovima 8-11 spisa, u e-mail od 12. srpnja 2022. na listovima 13-14 spisa, u e-mail od 15. srpnja 2022. na listu 15 spisa, u zk. izvatke na listovima 16-19 spisa, u izvod iz katastarskog plana na listu 20 spisa, u zk. izvadak na listu 21 spisa, u skicu na listu 45 spisa, u plan sječa za 2022. godinu na listu 49 spisa, u distribuciju doznačenih stabala na listu 50 spisa, u manual za upis doznačenih stabala na listu 51 spisa, u nalaz stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od 27. studenog 2023. na listu 77 spisa, u očitovanje stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od 25. siječnja 2024. na podnesak tužitelja na listu 92 spisa, u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Krunoslava Indira od 01. svibnja 2024. na listovima 95-100 spisa, u očitovanje stalnog sudskog vještaka Krunoslava Indira od 21. srpnja 2024. na listu 116 spisa, pročitan je iskaz svjedoka IČ od 26. studenog 2024. na listu 137 spisa, svjedokinje CČ od 26. studenog 2024. na listu 138 spisa, svjedoka FČ i SČ od 26. studenog 2024. na listu 139 spisa, svjedoka HČ od 26. studenog 2024. na listu 140 spisa, svjedokinje BČ od 26. studenog 2024. na listu 140 spisa, iskaz svjedokinje ŽČ od 26. studenog 2024. na listu 141 spisa, iskaz tužitelja od 26. studenog 2024. na listu 142 spisa, iskaz svjedoka NČ od 23.4.2025. te iskaz stalnog sudskog vještaka Krunoslava Indira od 23.4.2025.

17. Analizom izvedenih dokaza u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje Zakon o parničnom postupku), kao rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

18. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. U čl. 221.a. Zakona o parničnom postupku je određeno da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

19. Nesporno je kako je tužitelj vlasnik čest.br. 1075/14 šuma Zahodna u Jaluši od 720 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je kako je tužitelj na navedenoj nekretnini upisan kao vlasnik temeljem Ugovora o reguliranju vlasničko pravnih odnosa između tužitelja i SČ i ĐČ od 26. svibnja 2022., a koji upis je proveden u zemljišnoj knjizi pod brojem Z-9455/2022. Nesporno je da je Republika Hrvatska vlasnik čest.br. 1084/1 šuma Gmajna u Jablanah od 5 jutra i 1030 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], te kako se između dvije navedene čestice prostire javni put čest.br. 1566 šumski put u Jaluši od 166 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske. Nije sporno da su Hrvatske šume d.o.o. u veljači i ožujku 2022. izvršile siječu šume na čestici broj1084/1 šuma Gmajna u Jablanah od 5 jutra i 1030 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], te djelomično i na čestici broj 1075/14 šuma Zahodna u Jaluši od 720 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

20. Sporna je visina i pravna osnova tužbenog zahtjeva. Sporno je da li je tužitelj bio vlasnik čest.br. 1075/14 šuma Zahodna u Jaluši od 720 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vrijeme siječe šume. Sporna je količina uklonjene drvne mase prilikom siječe iz veljače i ožujka 2022., a time i visina štete nastale uklanjanjem drvne mase sa čest.br. 1075/14 šuma Zahodna u Jaluši od 720 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

21. Iz iskaza tužitelja proizlazi kako je predmetnu nekretninu godinama koristila njegova punica, koja mu je i pokazala granice u toj šumi još sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Granice su bile označene uz javni put, dok na predmetnoj čestici nije bilo nikakvih oznaka, koje je tuženik označio tek prije siječe 2022. Također, iz iskaza tužitelja proizlazi kako tuženik prilikom prijašnjih siječa šume nikada nije prelazio na predmetnu česticu tužitelja i tamo vršio siječu šume.

22. Iz iskaza svjedoka SČ i BČ proizlazi kako su isti s tužiteljem sklopili Ugovor o reguliranju imovinskih odnosa, s time da svjedoci nisu specificirali datum sklapanja ugovora, već navode da je to bilo prije par godina, te je na taj način tužitelj došao upisan kao vlasnik predmetne nekretnine. Oba svjedoka navela su kako im je poznato da su Hrvatske šume d.o.o. vlasnici nekretnine sjevernije od nekretnine tužitelja. Svjedok HČ naveo je kako je vlasnik čestice broj 1075/15 k. o. [katastarska općina], koja se nalazi južnije od čestice tužitelja, i zna da je tužitelj vlasnik predmetne čestice jer je njegova supruga naslijedila tu šumu od svojih roditelja.

23. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako od 1978. gospodari sa čest.br. 1084/1 koja se nalazi u Osnovi gospodarenja u GJ Vinica-Plitvica-Željeznica. Također navodi kako se obilježene granice gospodarenja ne poklapaju sa katastarskim granicama. Svjedoci IČ, CČ, FČ, te NČ, u svojim iskazima su naveli kako su granice gospodarenja šumom na predmetnoj čestici bile označene oznakama Hrvatskih šuma d.o.o., i to bijelim tablama s crnim linijama, s time da svjedok IČ navodi kako su granice i označene tzv. "lisama", oznakama na stablima. Svjedoci IČ, FČ i NČ iskazali su kako im je poznato da se granice gospodarenja šumom ne poklapaju s katastarskim granicama. Iz iskaza tužitelja proizlazi kako je na tom području već ranije bilo sporova s ostalim vlasnicima, a što je potvrdio i svjedok FČ. Svjedok IČ izjavio je kako prije siječe šuma Hrvatske šume d.o.o. ne kontaktiraju vlasnike jer postoji određeni upravni odjel koji određuje granice gospodarenja temeljem dugogodišnjeg plana gospodarenja šumom.

24. Dakle, u predmetu je utvrđeno kako se katastarske granice ne poklapaju u potpunosti sa granicama gospodarenja šumom na predmetnoj nekretnini, točnije na čest.br. 1075/14 šuma Zahodna u Jaluši od 720 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je utvrđeno kako je tužitelj upisan kao vlasnik predmetne čestice temeljem Ugovora o reguliranju vlasničko pravnih odnosa sa SČ i BČ od 26. svibnja 2022., a koji je proveden u zemljišnoj knjizi pod brojem Z-9455/22 od 02. lipnja 2022. Prije provedene uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj čestici, tužitelj je bio izvanknjižni vlasnik nekretnine, a što je utvrđeno na temelju iskaza tužitelja i svjedoka SČ, BČ, te HČ. Svjedok SČ izjavio je da nije niti znao da je vlasnik predmetne nekretnine, a svjedokinja BČ da se odrekla prava vlasništva, te su oboje na tužitelja prenijeli vlasništvo predmetne nekretnine. Isto je potvrdio i svjedok HČ, koji je naveo da je tužitelj vlasništvo stekao od supruge, koja je nekretninu naslijedila od svojih roditelja.

25. Uvidom u zemljišno knjižni izvadak nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 1075/14 šuma zahodna u Jaluši, vidljivo je kako je rješenjem broj Z-9455/2022 od 31. svibnja 2022. izvršen upis čestice broj 1075/14 iz zk. uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz zemljišno knjižnog uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vidljivo je kako su vlasnici navedene nekretnine bili BČ, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Varaždinu bro O-1643/2020-7 od **.**.2020., te SČ, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Varaždinu broj O-1864/2021 od 14. rujna 2021., svaki u ½ dijela. Također je vidljivo kako je uknjižba prava vlasništva provedena na čestici broj 1075/14 k. o. [katastarska općina] temeljem Ugovora o reguliranju imovinsko pravnih odnosa od 26. svibnja 2022. za korist tužitelja pod brojem Z-9455/2022.

26. Na očevidu održanom 23. studenog 2023., prema kazivanju tužitelja, utvrđeno je mjesto na kojem su uklonjeni panjevi na predmetnoj čestici, te je stalni sudski vještak Hrvoje Ramušćak izradio skicu izmjere 27. studenog 2023., a na kojoj je, sukladno pokazivanju tuženika, prikazao granicu između šume u vlasništvu tužitelja, te u vlasništvu Republike Hrvatske. Iz navedene skice, također je vidljivo kako se granice gospodarenja šumom na predmetnoj čestici, ne poklapaju sa granicama katastra.

27. Iz ranije navedenog proizlazi kako na predmetnoj nekretnini doista granice gospodarenja šumom nisu istovjetne onima iz katastarskih planova. To potvrđuje i izjava svjedoka IČ, FČ, te tužitelja. Iz izjave svjedoka FČ i tužitelja proizlazi kako na tom području postoji spor Hrvatskih šuma d.o.o. i sa drugim vlasnicima. To stoga što katastarski planovi nisu istovjetni stvarnim granicama na predmetnim nekretninama.

28. Sukladno čl. 8.st.2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, 128/22, 155/23,127/24 – dalje Zakon o zemljišnim knjigama), smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta. Stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige pravno je zaštićen ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja. Nedostatak dobre vjere ne može se prigovoriti nikome samo zato što nije istraživao izvanknjižno stanje (čl.8.st.3. Zakona o zemljišnim knjigama).

29. Iz svega navedenog proizlazi kako na predmetnoj nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 1075/14 šuma zahodna u Jaluši nisu istovjetne granice katastra između šume tužitelja i šume u vlasništvu Republike Hrvatske, te stoga nije jasno po kojoj osnovi je tuženik označavao svoje granice gospodarenja. S druge strane, tužitelj je u postupku dokazao kako je bio izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine u vrijeme siječe šume u veljači i ožujku 2022., a od 02. lipnja 2022. i knjižni vlasnik temeljem Ugovora o reguliranju imovinsko-pravnih odnosa s SČ i BČ. Sukladno čl. 8.st.2. Zakona o zemljišnim knjigama, tužitelj je stoga dokazao kako je u vrijeme izvršene siječe šume bio vlasnik čest.br. 1075/14 k. o. [katastarska općina], te kako su upravo s njegove nekretnine uklonjena stabla hrasta i bukve, a što je i utvrđeno po kazivanju tužitelja na očevidu 23. studenog 2023.

30. Tuženik prema mišljenju ovog suda nije dokazao kako bi predmetna nekretnina bila unutar granica njegovog gospodarenja. Tuženik nije dokazao da bi oznake Hrvatskih šuma d.o.o. predstavljale stvarnu granicu između čestice na kojoj je vlasnik Republika Hrvatska, te na kojoj je vlasnik tužitelj, iz razloga što je u postupku utvrđeno kako se granice katastra ne poklapaju sa stvarnih granicama gospodarenja šumom. Tuženik je, prema mišljenju ovog suda, prije izvršene siječe 2022. trebao obavijestiti tužitelja o planiranoj siječi, te prije otklanjanja stabala utvrditi granice svojeg gospodarenja šumom, te omogućiti tužitelju da uredi zemljišnoknjižno stanje, posebno zato jer se siječa šume vršila na području k. o. [katastarska općina] na kojem očito postoji više sličnih sporova s drugim vlasnicima, te zato jer su katastarski planovi za predmetnu nekretninu stariji više od sto godina, a što također proizlazi iz iskaza svjedoka IČ i NČ. Navedeno postupanje bilo je potrebno zato jer u prijašnjim siječama šume tuženik nije prelazio na predmetnu česticu broj 1075/14, pa nije niti došlo do spora s tužiteljem. Tužitelj je prema sadašnjem zemljišnoknjižnom stanju dokazao da je on vlasnik predmetne čestice, pa tako i odstranjenih stabala na predmetnoj čestici, a kako je utvrđeno na očevidu 23. studenog 2023., te prema skici izmjere stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od 27. studenog 2023.

31. Tužitelj tužbom potražuje naknadu štete radi uklanjanja drvne mase sa predmetne nekretnine, te je u postupku bilo potrebno utvrditi visinu štete koja je nastala na nekretnini tužitelja u siječi u veljači i ožujku 2022.

32. Sukladno čl. 1045. st.1 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje Zakon o obveznim odnosima) određeno je da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Sukladno čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

33. Sukladno čl. 1085. st.1. Zakona o obveznim odnosima odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala. Sukladno st.2. istog članka, kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

34. Na okolnost utvrđenja visine štete nastale uklanjanjem drvne mase sa nekretnine tužitelja, provedeno je šumarsko vještačenje i to radi utvrđivanja količine i vrijednosti uklonjene drvne mase sa nekretnine tužitelja po stalnom sudskom vještaku šumarske struke dr.sc. Krunoslavu Indiru, temeljem rješenja ovog suda broj Pn-34/2023-11 od 01. lipnja 2023. Stalni sudski vještak dostavio je svoj nalaz i mišljenje 01. svibnja 2024. u kojem navodi kako je na očevidu na licu mjesta 23. studenog 2023. utvrđeno kako se radi o ukupno deset uklonjenih panjeva i to da se radi o panjevima obične bukve i hrasta kitnjaka, dok je za dva panja, od ukupno dvanaest panjeva po kazivanju tužitelja, utvrđeno kako su isti znatno stariji i nisu bili posiječeni 2022., te stoga nisu predmet ovog postupka. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, siječa ukupno 10 panjeva obične bukve i hrasta kitnjaka izvršena je 2022., neto količina posječene drvne mase iznosi 13,952 m3, vrijednost posječene drvne mase iznosi 810,46 eura, dok iznos naknade štete za drvnu masu iznosi 1.620,02 eura. Stalni sudski vještak očitovao se na navode tužitelja podneskom od 21. srpnja 2024., te pojasnio zbog čega u nalazu zaključuje da dva panja nisu bila predmet siječe 2022., te da su znatno starije, te pojašnjava obračunava li neto ili bruto masu drveta, te način obračuna ogrjevnog drveta. Na glavnoj raspravi 23. travnja 2025. sudski vještak Krunoslav Indir je saslušan, te je usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje. Stoga sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Krunoslava Indira jer je dan stručno i objektivno, u skladu sa zadacima koje je odredio sud u rješenju o određivanju vještačenja, te je u svojem nalazu vještak dao sve odgovore na postavljena pitanja.

35. Stoga je u postupku utvrđeno kako je otklanjanjem drvne mase sa nekretnine tužitelja prilikom siječe šume 2022. nastala šteta tužitelju u iznosu od 1.620,92 eura, kako je sudski vještak obrazložio u svom nalazu.

36. Sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u dijelu u kojem potražuje iznos od 1.620,92 eura, dok je u preostalom dijelu, do zatraženog iznosa od 2.654,46 eura, u iznosu od 1.033,53 eura ocijenjen neosnovanim, te je stoga odlučeno kao pod točkom II izreke.

37. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio kako je na nekretnini u vlasništvu tužitelja upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 1075/14 šuma zahodna u Jaluši nastala šteta u visini od 1.620,92 eura, koju je tuženik dužan naknaditi tužitelju. Tuženik nije dokazao da bi on bio vlasnik predmetne nekretnine, te da je prilikom siječe šume 2022. otklonio drvnu masu sa svoje nekretnine, jer se radi o nekretnini u vlasništvu tužitelja (koji je upisan kao vlasnik od 02. lipnja 2022., a prije navedenog datuma duži niz godina bio je izvanknjižni vlasnik), a koja se nalazi na području na kojem granice katastra nisu istovjetne granicama gospodarenja tuženika, te se sukladno čl. 8.st.2. Zakona o zemljišnim knjigama tužitelj osnovano poziva na svoje pravo vlasništva na predmetnoj čestici, dok je visina štete utvrđena sukladno nalazu i mišljenju šumarskog vještaka. Zakonske zatezne kamate teku od dana nastanka štete, odnosno izvršene siječe šume u ožujku 2022., a što tuženik niti ne spori.

38. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, te primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22).

39. Sukladno čl. 154.st.2 Zakona o parničnom postupku, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici.

40. Sud je utvrdio kako je tužitelj u sporu uspio u omjeru od 61%, dok je tuženik uspio u omjeru od 39%. Iz navedenog proizlazi kako je tužitelj u većoj mjeru uspio u sporu i to u omjeru od 22%

41. Tužitelju su priznati opravdani i stvarno nastali troškovi parničnog postupka i to za sastav tužbe po Tbr.7.1. u iznosu od 200,00 eura , sastav podneska od 22. ožujka 2023. po Tbr.8.1. u iznosu od 200, eura, za sastav podneska od 27. prosinca 2023. u iznosu od 200,00 eura, zastupanja na ročištu 02. svibnja 2021. po Tbr.9.1. u iznosu od 200,00 eura, zastupanje na očevidu 23. studenog 2023. po Tbr.9.1. u iznosu od 200, eura, zastupanje na ročištu 26. studenog 2024. po Tbr.9.1. u iznosu od 200,00 eura, zastupanje na ročištu 23. travnja 2025. po Tbr.9.1. u iznosu od 200,00 eura, sve uvećano za pripadajući PDV po Tbr.42., te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 73,00 eura, sudske pristojbe na presudu u iznosu od 73,00 eura, te trošak vještačenja u iznosu od 831,81 eura. Tako ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 2.727,81 eura.

42. Tužitelju nije priznat trošak uvida u zemljišnu knjigu i u katastar jer isti nije bio potreban za vođenje ove parnice, jer se radi o ispravama koje su javno dostupne, kao niti trošak prijevoza i izbivanja iz pisarnice jer sukladno čl. 11.4. Zakona o sudovima (Narodne novine broj 28/13, 33/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23, 36/24) odvjetnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja određeno Tarifom o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta ureda traje duže od tri sata.

43. Uzimajući u obzir postotak uspjeha u sporu, tužitelju je priznat trošak u omjeru od 22%, te su dosuđeni su troškovi u korist tužitelja u iznosu od 600,11 eura. Zakonske zatezne kamate na troškove postupka teku od dana presuđenja pa do isplate.

44. Paricijski rok (rok za izvršenje) u ovom postupku iznosi petnaest dana, sukladno čl. 328. st. 2. Zakona o parničnom postupku.

Čakovec, 23. svibnja 2025.

Sutkinja:

Jasna Vehtersbah-Stojan:

Viša sudska savjetnica:

Irena Hoblaj

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na nadležni Županijski sud pisanim podneskom u 3 primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelj po punomoćnici

2. Tuženik