REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1767/2022-87

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Starčević, u pravnoj stvari tužitelja BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Tanji Petković Gregurek, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika HP-Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 08. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja Tanje Petković Gregorek, odvjetnice i punomoćnice tuženika OL, Su-731/2024, 23. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HRVATSKA POŠTA d.d. OIB:87311810356, Zagreb, Jurišićeva 13 da na ime povrede prava osobnosti isplati tužitelju ČL OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 4.645,30 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.02.2019. godine do isplate, po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena te od 01. kolovoza 2015. do 31.12.2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotni poena, a od 01.01.2023. pa do isplate sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sve u skladu sa čl. 29 Zakona o obveznim odnosima sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HRVATSKA POŠTA d.d. OIB:87311810356, Zagreb, Jurišićeva 13 da tužitelju ČL OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi prouzročene parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude I stupnja pa do isplate u iznosu od 3.337,50 eura po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sve u skladu sa čl. 29 Zakona o obveznim odnosima sve u roku 15 dana sve u skladu sa čl. 29 Zakona o obveznim odnosima sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je kao zaposlenik tuženika na radnom mjestu poštara, obavljajući svoje radne zadatke raznošenja poštanskih pošiljaka, stradao u nezgodi 14. srpnja 2017. oko 11:30 sati, upravljajući mopedom marke Tomos A8, godina proizvodnje 2010., registarske oznake [registarska oznaka], vlasništvo tuženika. Kritične zgode tužitelj je upravljao mopedom kolnikom Havidičke ceste u pravcu sjevera brzinom od oko 30 km/h te je u jednom trenutku na ravnom dijelu kolnika moped "skliznuo ispod tužitelja" te je tužitelj preko mopeda pao u grmlje pokraj kolnika, a motocikl se zastavo na desnoj bočnoj strani na mekom terenu uz kolnik. Tužitelj je na radno mjesto poštara na motociklu raspoređen u rujnu 2015. te je svoje radne zadatke obavljao pretežno na ravnom terenu na području Sloboštine koristeći pritom skuter Piaggio Liberty koji je svakako izdržljiviji i jači motocikl od mopeda Tomos A8 koji mu je dodijeljen za obavljanje radnih zadataka na terenu na kojem se dogodila nezgoda. Međutim desetak dana prije ove nezgode, radi preraspodjele radnika zbog korištenja godišnjih odmora, tužitelj je raspoređen na novi teren na području Gornjeg Dragonšca. Obzirom da se radi o brdovitom terenu, tužitelj je od prvog dana upozoravao nadređene osobe u svojoj službi FL i DL, da moped koji mu je dodijeljen za rad na ovom terenu nije adekvatan, posebno obzirom da je tužitelj krupne građe, visok 195 cm, a tjelesne težine 140 kg. Opterećenost mopeda očito je bila prevelika, jer je potrebno napomenuti da tužitelj prilikom raznošenja pošte moped opterećuje i dodatnom težinom opreme i poštanskih pošiljaka. Iz tehničkih podatka za predmetni moped upisanih u prometnu dozvolu proizlazi da je dopuštena nosivost mopeda 164 kg. Obzirom da tužitelj sam ima tjelesnu težinu od 140 kg i dodatno je opterećen kacigom, odjelom, cipelama, a moped kovčegom koji je montiran na stražnjem dijelu motora kao i dodatnom košarom montiranom iznad prednjeg kotača mopeda, čemu je potrebo pridodati i težinu goriva u rezervoaru, kao i prosječnu težinu poštanskih pošiljaka između 20 i 30 kg obzirom da tužitelj raznosi pisma i manje pakete koje prevozi u zatvorenom kovčegu i dodatno montiranoj košari, više je nego očito da je u trenutku prometne nezgode moped bio preopterećen. Obzirom da je nalazom i mišljenjem sudskog vještaka za cestovni promet dip. ing. Ivana Bedeniković, a koji je sačinjen za potrebe prekršajnog postupka koji je vođen pred Prekršajnim sudom u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, pod poslovnim brojem Pp P-275/18 utvrđeno da je brzina mopeda od 32,8 km/h kojom se kretao tužitelj u trenutku pada na kolnik bila odgovarajuća vrsti i stanju kolika, tužitelj smatra da je očito da je uzrok pada tužitelja sa mopeda bio kvar istoga prouzročen preopterećenošću mopeda. Iz navedenog dakle slijedi da tuženik kao poslodavac nije osigurao tužitelju adekvatno sredstvo za rad, čime je postupio suprotno odredbama Zakona o zaštiti na radu, što je za posljedicu imalo stradavanje tužitelja koji je u opisanom štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede. Tužitelj nadalje ističe da mu tuženik kao poslodavac sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu nije osigurao niti adekvatnu opremu za obavljanje radnih zadataka poštara na motociklu, obzirom da mu je osim uobičajene uniforme poštara pješaka, osigurao samo zaštitnu kacigu. Također, tužitelj nije od strane tuženika kao svojeg poslodavca niti posebno obučen za siguran rad pri obavljanju ovih radnih zadataka. Očevid na mjestu događaja obavila je II. postaja prometne policije Zagreb, a na poziv tužitelja, došao je i predstavnik tuženika EL. Tuženik je 1. kolovoza 2017. HZZO-u podnio prijavu o ozljedi na radu za tužitelja koja je Rješenjem HZZO KLASA UP/I-502-03/17-02/2328 od 25. listopada 2018. priznata kao ozljeda na radu, nakon što je Prekršajni sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom presudom poslovni broj PpP-275/18 od 25. srpnja 2018. pravomoćno oslobodio tužitelja od optužbe da bi kao vozač propustio prilagoditi brzinu kretanja vozila stanju i osobinama ceste, pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 51. st. 5. i čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U opisanom štetnom događaju tužitelj je zadobio tjelesne ozljede radi kojih je nakon nezgode zaprimljen u Centar za hitnu medicinu KBC Zagreb gdje mu je dijagnosticiran prijelom V. - VII. rebara desno, udarac u glavu i rana razderotina u predjelu glave. Radi daljnje obrade tužitelj je 15. srpnja 2017. zaprimljen u Kliniku za torakalnu kirurgiju Jordanovac gdje je hospitaliziran do 20. srpnja 2017. kada je otpušen na kućnu njegu. Nakon nezgode kod tužitelja su se pojavile glavobolje, vrtoglavice, bolovi u predjelu vratnog i lumbosakralnog dijela kralježnice te utrnjenost V. prsta lijeve šake radi čega je i neurološki liječen te je obavio i fizikalnu terapiju. Tužitelj je radi zadobivenih ozljeda bio na bolovanju do 29. rujna 2017., a nakon što mu je rješenjem HZZO od 25. listopada 2018. priznata ozljeda na radu tuženik mu je u mirnom postupku isplatio izgubljenu zaradu. Prema uputi tuženika tužitelj je prijavu nastanka nezgode i odštetni zahtjev povodom ovog štetnog događaja uputio Allianz Zagreb d.d. kao osiguravatelju tuženika 7. veljače 2019. koji zahtjev je Allianz Zagreb svojim dopisom od 21. veljače 2019. odbio kao neosnovan, slijedom čega tužitelj ustaje ovom tužbom. Kao posljedica zadobivenih ozljeda kod tužitelja je zaostala ograničena pokretljivost vrata te bolovi u području križa koji se šire u lijevu nogu, a radi kojih tužitelj danas vidljivo šepa na lijevu nogu. Osim što su mu zaostale trajne posljedice tužitelj je pretrpio i bolove kao i intenzivni strah, a zaostalo mu je i naruženje. Tužitelju je za vrijeme liječenja zbog imobilizacije i preporučenog mirovanja bila potrebna tuđa pomoći i njega. Nakon provedenih vještačenja, konačno specificiranim tužbenim zahtjevom u podnesku od 9.12.2024. (stranica 235 spisa) potražuje naknadu neimovinske štete na ime povreda prava osobnosti i to za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 929,05 eura, za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.990,84 eura, za pretrpljeni strah iznos od 1.194,50 eura te za duševne boli radi naruženosti iznos od 530,89 eura, ukupno 4.645,30 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. veljače 2019. do isplate. Tužitelj potražuje i naknadu troškova parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanima u cijelosti. Ne osporava nastanak štetnog događaja, međutim, osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. S tim u vezi, tuženik ističe kako su u cijelosti neosnovani navodi tužitelja prema kojima razlog nastanka štetnog događaja proizlazi iz činjenice preopterećenosti vozila sve obzirom na tjelesnu masu tužitelja i težinu pošiljaka koje je tog dana raznosio. Tuženik primjećuje kako je konkretno riječ o paušalno iznijetim i životno neuvjerljivim tvrdnjama pomoću kojih tužitelj želi skrenuti pozornost s merituma stvari, a koji se jasno nameće u vidu isključive odgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja. Naime, kilogrami koje tužitelj navodi, osobito oni koji se tiču mase pošiljaka iznijetih na dostavu toga dana, variraju u čitavoj trećini od ukupno pretpostavljene težine. Dakle, 10 kilograma koje tužitelj ostavlja u cca. pretpostavci svakako nije malo u ukupnoj masi od 30 kg. Jednako tako, vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja je u 11.30 sati, dakle, gotovo 5 sati od početka radnog vremena tužitelja uslijed čega je realno za očekivati kako je tužitelj do tada već uspio podijeliti većinu pošiljaka dok preostali dio svakako ne može doseći težinu koju tužitelj navodi. O tjelesnoj masi tužitelja deplasirano je govoriti obzirom na protek vremena od gotovo dvije godine kao i obzirom na notornu činjenicu da ista podliježe varijaciji, a uslijed kojih ju okolnosti nije moguće utvrditi u odnosu na vrijeme nastanka štetnog događaja. Nameće se zaključak kako ovako iznijetom teorijom kroz koju tužitelj daje svoje subjektivno viđenje dinamike nastanka štetnog događaja, isti nastoji zaobići vjerojatniju mogućnost, a koja leži u činjenici da do prometne nezgode ne bi uopće došlo da je tužitelj vožnju u cijelosti, dakle sve parametre, koje pored brzine kretanja samog vozila, ista uključuje, prilagodio osobinama i stanju ceste te da se u cijelosti pridržavao svih mjerodavnih prometnih propisa. Navedeno osobito iz razloga što i sam tužitelj, dajući obranu u prekršajnom postupku, ističe kako je konkretno bila riječ o kolniku Havidičke ceste koji se nalazi u vrlo lošem stanju, prekriven rupama i razasutim šljunkom, a koji uvjeti dakle zahtijevaju dodatan oprez i pažnju vozača. Ističe isključivu odgovornost tužitelja za predmetni štetni događaj, podredno, ističe se prigovor doprinosa nastanku štete sukladno odredbi čl.1092. st.1. Zakona o obveznim odnosima. a u vezi s čl. 1106. istog Zakona jer prilikom upravljanja predmetnim motociklom tužitelj nije primijenio dužnu pažnju uslijed čega je, kako sam navodi, pao i ozlijedio se. Šteta koja bi time bila uzrokovana tužitelju, a na način kako to paušalno opisuje, ima se smatrati štetom koja je nastala zbog tužiteljevog nepoštivanja radnog procesa na koje tuženik kao poslodavac unatoč dužnoj pažnji nije mogao utjecati. Nadalje, i kada bi navodi tužitelja bili točni, tuženik ističe kako je riječ o šteti koja je nastala zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, a na koje tuženik kao poslodavac nije mogao utjecati. U vrijeme štetnog događaja bila su primijenjena osnovna, a zatim i posebna pravila zaštite na radu. Osnovna pravila zaštite na radu odnose se na objekte u kojima se obavlja rad te na strojeve i uređaje s kojima radnici rade, a koji su u trenutku nastanka štetnog događaja radili ispravno. Posebna pravila zaštite na radu su ona kojima se propisuje radni postupak radnika i korištenje osobnih zaštitnih sredstava. Dakle, tužitelj je u potpunosti bio osposobljen za rad na siguran način. Osnovna pravila zaštite na radu odnose se na objekte u kojima se obavlja rad te na strojeve i uređaje s kojima radnici rade. Iz preslike prometne dozvole za moped reg. oznaka [registarska oznaka] slijedi kako je riječ o tehnički u potpunosti ispravnom vozilu. Kao dokaz korištenja osobnih zaštitnih sredstava tuženik prilaže preslike izdatnica službene opreme, a iz kojeg je jasno vidljivo kako je tužitelj u trenutku nastanka štetnog događaja imao uredno zaduženu cjelokupnu motorističku opremu. Smatra da temeljem odredaba čl. 25. Zakona o zaštiti na radu, tuženika valja osloboditi od odgovornosti za eventualnu štetu koja bi nastala tužitelju povodom ovog štetnog događaja. Podredno, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva obzirom je isti postavljen previsoko za sve vidove štete. Osporava i razdoblje tijeka zakonskih zateznih kamata, kako su formulirane tužbenim zahtjevom. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te naložiti tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u Zapisnik o očevidu od 14. srpnja 2017., u Skicu mjesta događaja od 14. srpnja 2017., u fotografije, u Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 14. srpnja 2017., u Rješenje HZZO od 25. listopada 2018., u presudu Prekršajnog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom od broj Pp P-275/18-30 od 25. srpnja 2018., u presliku nalaza i mišljenja iz prekršajnog spisa broj Pp P-275/18-30, u presliku prometne dozvole, u prijavu Policijskoj upravi-policijskoj postaji kriminalistička služba, u medicinsku dokumentaciju za tužitelja, u dopis tuženika od 7. prosinca 2018., u odštetni zahtjev od 7. veljače 2019., u e-mail od 21. veljače 2019., u prijavu o ozljedi na radu, u presliku izdatnice službene opreme, u presliku prometne dozvole,u preslik evidencije kretanja službenog mopeda reg. oznake [registarska oznaka], saslušani su svjedoci TL, FL, DL i HL, saslušan je tužitelj kao stranka u postupku, provedeno je prometno vještačenje po vještaku dipl.ing. Ivanu Bedeniković, vještak dipl.ing. Ivan Bedeniković očitovao se na prigovore tužitelja pisanim putem, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku prof.dr.sc. Božidaru Šebečić te je usmeno saslušan vještak prof.dr.sc. Božidara Šebečić, dodatno očitovanje dipl. ing Ivana Bedenikovića.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Tijekom postupka tuženik je predložio da se o parnici obavijesti Allianz Hrvatska d. d, a podneskom od 4. studenog 2019. (stranica 95 spisa) Allianz Hrvatska d.d. je naveo da nema pravni interes umješati se u ovu parnicu na strani tuženika.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao radnika tuženika, od tuženika kao njegovog poslodavca, za naknadom neimovinske štete pretrpljene 14. srpnja 2017. prilikom obavljanja svojih redovnih radnih zadataka raznošenja poštanskih pošilja, upravljajući mopedom marke Tomos A8, reg. oznake [registarska oznaka], kojom prilikom je krećući se kolnikom Havdičke ulice u pravcu sjevera tužitelj pao preko mopeda u grmlje pokraj kolnika i pritom zadobio prijelom V. -VII. rebra desno, udarac u glavu i razderotinu u predjelu glave.

7. Između stranaka nije sporno da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu poštar-motociklist te da je 14. srpnja 2017. doživio ozljedu na radu prilikom raznošenja poštanskih pošiljaka pritom upravljajući mopedom kada je tužitelj u jednom trenu pao sa mopeda.

8. Sporno je da li je tužitelj isključivo ili djelomično pridonio nastanku štetnog događaja jer je prema navodima tuženika do ozljede došlo zbog krajnje nepažnje tužitelja prilikom upravljanja mopedom odnosno jer tužitelj vožnju nije u cijelosti, dakle sve parametre, koje pored brzine kretanja samog vozila, ista uključuje, prilagodio osobinama i stanju ceste te se nije u cijelosti pridržavao svih mjerodavnih prometnih propisa.

9. Dakle, nije sporna aktivna i pasivna legitimacija stranaka, kao ni nastanak štetnog događaja. Sporna je odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja obzirom na istaknuti prigovor isključive krivnje tužitelja za štetni događaj kao razloga za oslobođenje tuženog od odgovornosti te osnov i visina zahtjeva.

10. Presudom ovog suda broj: Pr-1195/2019 od 1.travnja 2022.g djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja. Po pravovremeno izjavljenoj žalbi, Županijski sud u Zagrebu, Rješenjem od 13. srpnja 2022.g, broj: GžR-1924/2022-2 utvrdio je kako prvostupanjska presuda ne sadrži jasne i određene razloge o svim odlučnim činjenicama potrebnim za utvrđenje osnovanosti tužbenog zahtjeva, a i činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno. Stoga je naložio sudu otkloniti uočene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano te nadopuniti činjenično stanje sukladno iznesenim primjedbama i uputama te valjanom ocjenom svih izvedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP-a uz pravilnu primjenu materijalnog prava raspraviti i osnovanost prigovora tuženika o isključivoj odgovornosti tužitelja odnosno postojanju doprinosa na strani tužitelja u nastanku predmetnog štetnog događaja, a time i posljedicama proisteklim iz istog pri čemu će raspraviti i ocijeniti osnovanost ostalih žalbenih navoda tuženika

11. Iz Rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 23. listopada 2018. (stranica 20-21 spisa) proizlazi da se tužitelju ozljeda nastala 14. srpnja 2017., izražena dijagnozama šifri prema MKB-10 klasifikaciji S22.4 i S00.0 priznaje ozljedom na radu pod evidencijskim brojem „OR“ 13371 140717 4/2018.

12. Iz pravomoćne presude Prekršajnog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, Poslovni broj: Pp P-275/18 od 25. srpnja 2018. (stranica 22-24 spisa) proizlazi da je tužitelj oslobođen optužbe da bi 14. srpnja 2017. oko 11,15 sati na raskrižju Gornjodragonoške ceste i Havdičke ceste kod stupa javne rasvjete u Zagrebu upravljao mopedom reg. oznake [registarska oznaka] i propustio prilagoditi brzinu kretanja mopeda osobinama ceste te u blagom lijevom zavoju, izgubio nadzor nad mopedom i u nekontroliranom kretanju pao na kolnik, uslijed čega je zadobio tjelesne ozlijede pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 51. st.5. i čl. 293. st. 2. u vezi s čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U obrazloženju navedene presude je istaknuto da je provedenim prometnim vještačenjem utvrđeno da je brzina kojom se kretao tužitelj upravljajući mopedom bila odgovarajuća vrsti i stanju kolnika, a i da razlog pada mopeda na mjestu nezgode nije moguće utvrditi.

13. Iz Prijave ozljede na radu od 21. srpnja 2017. (stranica 66-69 spisa) proizlazi da je tuženik, kao obveznik, izvršio prijavu o ozljedi na radu za tužitelja HZZO-u, povodom ozljede koja se dogodila 14. srpnja 2017. u 11,00 sati na adresi [adresa], da se tužitelj ozlijedio za vrijeme redovitog rada, u radnom okolišu – prometnica u Gornjem Dragonošcu, za vrijeme radnog procesa: dostava pošiljaka, isplata novčanih uputnica na domu građana, prodaju roba i usluga, za vrijeme vožnje službenog mopeda, a u rubrici Poremećaj u radnom procesu je navedeno: pad sa službenog mopeda. U prijavi je konstatirano da je procjenama rizika predviđeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, da su korištena osobna zaštitna sredstva, da je radnik osposobljen za rad na siguran način, da su primijenjena osnovna pravila zaštite na radu te da su primijenjena posebna pravila zaštite na radu.

14. Iz evidencije Stanje službene odjeće (stranica 70-72 spisa) proizlazi da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja imao zaduženu vjetronepropusnu jaknu za mopediste, rukavice mopedističke, kacigu, ljetne muške hlače, jaknu mušku ljetnu, vodonepropusne hlače za mopediste, cipele niske.

15. Iz preslike prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] proizlazi da je moped kojim je u vrijeme štetnog događaja (14. srpnja 2017.) upravljao tužitelj prošao tehnički pregled 20. srpnja 2016. te da je tehnički pregled vrijedio do 22. srpnja 2017.

16. U odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja provedeno je prometno vještačenje po vještaku za cestovni promet i procjenu vozila, dipl. ing. Ivanu Bedenikoviću te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka i tužitelja kao parnične stranke.

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka za cestovni promet Ivana Bedenikovića od 18. veljače 2020. (stranica 113-115 spisa) proizlazi da je iz priklopljenog predmeta Prekršajnog suda u Novom Zagrebu vidljiv njegov nalaz i mišljenje u kojem je izračunao da je brzina mopeda u trenutku pada na kolnik iznosila 32,8 km/sat, koja je bila odgovarajuća vrsti i stanju kolnika. Nadalje navodi da brzinu mopeda prije pada nije bilo moguće izračunati zbog nedostatka odgovarajućih materijalnih tragova. Dopuštena nosivost mopeda iznosi 164 kg, težina tužitelja iznosi 140 kg, što znači da težina pošiljki koje je tužitelj prevozio nije smjela prelaziti 24 kg. Predmetni moped je imao na prednjem upravljaču košaru za poštanske pošiljke i iza stražnjeg sjedala kofer za prijevoz poštanskih pošiljaka. Stoga je vještak, na osnovi podataka iz spisa, mišljenja da je brzina kretanja mopeda u trenutku pada na kolnik bila odgovarajuća u odnosu na vrstu i stanje kolnika, da je motor mopeda mogao "trznuti" jedino ako je postojala greška u kočnicama, da je tužitelj iskazao da nije kočio što znači da se moguća greška u kočnicama može isključiti, da je do pada mopeda moglo doći uslijed skliznuća jedne noge tužitelja s nogara mopeda, ali i zbog moguće preopterećenosti samog mopeda, jer stvarna težina prevoženih poštanskih pošiljaka nije poznata (maksimalna težina pošiljaka nije smjela prelaziti 24 kg), dok tehnička ispravnost mopeda nakon nezgode nije ispitivana.

18. Tuženik je podneskom od 4. ožujka 2020. (stranica 119-121 spisa) iznio prigovore na zaprimljeni nalaz i mišljenje navodeći da vještak nije raspolagao točnim parametrima vezano za opterećenost vozila u konkretnom trenutku stoga nije niti mogao donijeti ispravan zaključak vezano za činjenicu je li isto uzrok pada tužitelja. Naime, sve i da je tužitelj u trenutku štetnog događaja težio 140 kg, vozilo bi moralo biti opterećeno dodatnim teretom u visini od čak 24 kg, kako navodi vještak, a da bi preopterećenost uopće mogla biti od značaja u konkretnoj situaciji. Međutim, u spomenutih 24 kg zasigurno ne ulazi težina eventualno punog spremnika vozila kao niti pribor odnosno oprema. Vezano za navode sudskog vještaka kako je do pada mopeda moglo doći i uslijed skliznuća jedne noge tužitelja s nogara vozila, tuženik ističe kako je riječ o situaciji do koje je prvenstveno moglo doći tek uslijed krajnje nepažnje radnika, a na koje postupanje tužitelja tuženik kao poslodavac nikako nije mogao utjecati.

19. Na zaprimljeni nalaz i mišljenje tužitelj je iznio prigovore u podnesku od 12. ožujka 2020. (stranica 124-125 spisa), navodeći da smatra da je vještak pogrešno izračunao maksimalnu moguću težinu pošiljki.

20. Vještak je pozvan očitovati se na prigovore tužitelja te je vještak podneskom od 18. rujna 2020. (stranica 135 spisa) obavijestio sud da je zatražio od tuženika podatke o težini kofera, košare, kacige te službene torbe, odjeće i obuće tužitelja na dan štetnog događaja, a da tuženik zatražene podatke nije dostavio navodeći da istima ne raspolaže.

21.Nakon dostave dodatnog očitovanja strankama, a po ukidnoj odluci suda višega stupnja, sud je proveo dodatno vještačenje po dipl. ing Ivanu Bedenikoviću. U svome nalazu i mišljenju od 21.11.2024.g vještak se očitovao kako je brzina mopeda u trenutku pada na kolnik iznosila oko 32,8 km/h, kako je moguće preopterećenje mopeda prema podacima iz spisa nemoguće utvrditi, kako je tužitelj 3 dana prije nezgode zadužio zamjenski moped zbog raspada mjenjačke kutije na mopedu s kojim je došlo do predmetne nezgode. U trenutku nezgode tužitelj je upravljao sa "popravljenim mopedom" te je pri brzini od 30 km/h moped sam od sebe trznuo, zbog čega je pao mopedom na kolnik. Razlog skliznuća jedne noge tužitelja s nogara mopeda moglo je biti u refleksnom pomaku noge vozača zbog neočekivane destabilizacije mopeda. Vještak je istaknuo kako u spisu nema tehničkih podataka što se radilo na mjenjaču mopeda zbog raspada mjenjačke kutije što znači da nije moguće isključiti kako je do trzaja mopeda došlo uslijed ponovljene neispravnosti mjenjačke kutije te nastavno do destabilizacije mopeda i pada na kolnik.

22. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Ivana Bedenikovića od 18. veljače 2020. te očitovanje od 21.11.2024.g kao stručno i objektivno. Da bi odgovorio na zadatak vještačenja, a to je utvrđivanje dinamike nastanka štetnog događaja, vještak je analizirao cjelokupnu dostupnu dokumentaciju koja uključuje i dokumentaciju iz prekršajnog spisa, zapisnik o očevidu i skicu mjesta događaja te je na temelju istog dao nalaz i mišljenje te je dodatno pojasnio svoja utvrđenja iz nalaza i mišljenja, poglavito utvrđenja vezana za brzinu kretanja mopeda u trenutku pada, dopuštenost nosivosti mopeda, opreme predmetnog mopeda i eventualni uzrok pada mopeda. Iz nalaza i mišljenja vještaka nedvojbeno je utvrđeno da je na nastanak štetnog događaja moglo utjecalo više okolnosti, iako iste nisu kategorički utvrđene već iste vještak pretpostavlja, a iz nalaza i mišljenja vještaka, ne proizlazi da je kritične zgode tužitelj kršio pozitivne prometne propise. Naprotiv, vještak je u svome završnom nalazu istaknuo okolnost kako je do trzaja mopeda došlo uslijed ponovljene neispravnosti mjenjačke kutije te nastavno do destabilizacije mopeda i pada na kolnik. Ovo obrazloženje, obzirom na prigovore tužene i dokumentaciju koja se nalazi u spisu, sud je ocijenio relevantnim za ovaj postupak, isključujući ostale mogućnosti kao pretpostavke bez dokaza.

23. Naime Iz nalaza i mišljenja vještaka ne proizlazi da se tužitelj kritične zgode kretao brzinom koja nije prilagođena stanju na kolniku, a iz pravomoćne presude Prekršajnog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, broj: Pp P- 275/2018 od 25. srpnja 2018. proizlazi da kod provođenja prometnog vještačenja tijekom prekršajnog postupka nije bilo moguće utvrditi razlog pada mopeda te je utvrđeno da okrivljenik nije postupao suprotno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da do pada mopeda nije došlo zbog neadekvatne brzine kretanja.

24. Iz iskaza svjedoka TL koji je u predmetno vrijeme bio zaposlen na radnom mjestu voditelja dostave te koji je po dojavi došao na mjesto nesreće proizlazi da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način, da je tužitelj tom prilikom bio prikladno obučen za rad na motoru, imao je dugačke hlače i zaštitnu kacigu. Tužitelj je bio zadužen sa motorom marke Liberti, koji je u to vrijeme bio najjači motor s kojim je tuženik u to vrijeme raspolagao. Teren za koji je bio tužitelj zadužen u predmetno vrijeme je dosta brdovit, najduži po kilometraži te upravo zbog toga poštari nose teret samo onoliko koliko mu stane na motor, ne postoji depon (mjesto gdje se ostavi materijal za daljnju dostavu), a nezgoda se dogodila na nizbrdici, po asfaltu je bilo šodera. Prema njegovim saznanjima motor kojim je upravljao tužitelj je bio ispravan, tužitelj ga je koristio od 1. srpnja 2017. U konkretnom slučaju radilo se o seoskoj, prigradskoj cesti, bez označenih kolnih traka, sa šljunkom sa strane. Poznato mu je da svi poštari koji raznose poštu sa motorom pri polasku maksimalno opterete motor, a tužitelj nije imao mogućnost vratiti se i preuzeti drugu turu pošiljke već u tim situacijama poštar uzme maksimalno pošte koliko stane u motor. Poštari krenu na teren oko 08:30 sati, a pretpostavlja da je do 11:30 sati kada se dogodila nezgoda obavio barem 30-40 posto terena.

25. Iz iskaza svjedoka FL proizlazi da je o nezgodi koju je tužitelj doživio obaviještena telefonskim putem. Svi poštari-motociklisti su zaduženi sa propisanom odjećom i obućom, kao i zaštitnom kacigom. Svi poštari-motociklisti zadužuju ispravne motocikle, a u slučaju da motocikl nije ispravan tada su vozači dužni obavijestiti službu zaduženu za to. Nije joj poznato da je tužitelj davao ikakve primjedbe u tom smislu. Izvanredni pregledi vozila, odnosno kontrola ispravnosti vozila između obaveznih tehničkih pregleda se vrše samo po dojavi.

26. Iz iskaza svjedoka DL proizlazi da su svi poštari-motociklisti opremljeni motorističkom opremom: jakna, hlače, cipele, rukavice i zaštitna kaciga, da kaciga spada pod zaštitnu opremu dok su jakna, hlače, cipele i rukavice službena odjeća. Poštari sami ocjene sa koliko tereta mogu opteretiti motocikl, a činjenica je da često bude i velikih pošiljaka. U slučaju da motor s kojim je poštar zadužen nije ispravan poštar obavještava ili njen ured ili službu održavanja te u tom slučaju dobije zamjenski motor. Svi motori imaju obavezni tehnički pregled jednom godišnje, a u slučaju prijave kvara motor se obavezno popravlja. Ne sjeća se da joj se tužitelj obraćao vezano za neadekvatnost motora s kojim je bio zadužen za vršenje dostave na području Dragonošca. Svi poštari-motociklisti dužni prije odlaska na teren provjeriti ispravnost motocikla i eventualno prijaviti kvar.

27. Iz iskaza svjedoka HL, zaposlen na radnom mjestu stručnjaka zaštite na radu, proizlazi da je povodom nastanka štetnog događaja, ispunio obrazac Prijave ozljede na radu - tiskanica OR. Predmetnu prijavu je ispunio na temelju prijave neposredno nadređenog tužitelju, izjave tužitelja i medicinske dokumentacije. Sjeća se da se u konkretnom slučaju radilo o prometnoj nezgodi te da je policija izvršila očevid, a u takvim situacijama interno se ne provodi nikakva istraga o ozljedi na radu već se samo popunjava Prijava o ozljedi na radu i upućuje na HZZO. Kategorički tvrdi da sve ono što je navedeno u prijavi odgovara pravom stanju stvari. Tužitelj je na radio na radnom mjestu poštar za opću dostavu, za to radno mjesto propisana je od zaštitne opreme samo motoristička kaciga, a ostalo spada u službenu odjeću, službenu odjeću sačinjavaju hlače, vjetrovka, cipele. Obzirom da je nesporno tužitelj bio opremljen zaštitnom kacigom te osposobljen za rad na siguran način smatra da je poslodavac poduzeo sve mjere zaštite na radu u odnosu na konkretni štetni događaj.

28. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je s 14. srpnja 2017. raspoređen na novi teren za područje Dragonožec, radi se o brdovitom terenu s tim da je prije toga radio po ravnom terenu. Bio je zadužen sa motociklom marke Tomos, od službene odjeće bio je zadužen sa službenom odjećom: hlače, jakna, cipele i zimske rukavice, a predmetne zgode na sebi je imao vjetronepropusnu jaknu i hlače, također i zaštitnu kacigu. Motor kojim je upravljao je bio opremljen sa košarom koja se nalazila naprijed, koferom koji je bio iza sjedišta, a na sebi je imao poštansku torbu u koju se obično stavljaju vrjednije pošiljke. Sjeća se da je kofer napunio tako da se nije mogao niti zatvoriti, naprijed u košaru stavio je pošiljke koje će prve dostaviti. Toga dana je bila standardna količina pošiljka, nije ništa odudaralo od uobičajene situacije koja se događa u prvoj polovini mjeseca. Toga dana posao je obavljao na uobičajeni način, vozio je brzinom od nekih 30 km na sat, u jednom trenu motor je sam od sebe trznuo uslijed čega je pao sa motora, motor je ostao ležati na cesti a on se otkotrljao par metara dalje. Cesta je na tom mjestu gdje je pao bila ravna, kolnik je bio prilično uništen. Prije pada nije kočio jer nije bilo razloga već je samo u jednom trenu motor trznuo. Uslijed pada zadobio je teške tjelesne ozlijede, lom tri rebra, udarac i porezotinu glave, ogrebotine po nogama i rukama. kao i istegnuće lumbalnog dijela kralježnice. Prvu pomoć mu je pružila vozačica vozila koje je naišlo nakon njegovog pada te je pozvala prvu pomoć. Na bolovanju zbog ove nezgode je bio nekih 3 mjeseca, nije imao nikakav operativni zahvat, išao je na fizikalne terapije, a posljedice ove nezgode osjeća i danas, ponajviše u lumbalnom dijelu kralježnice. Od nezgode su mu ostali ožiljci od čega je najvidljiviji na glavi gdje je imao 12 šavova. Toga dana motor je opteretio na uobičajeni način, nije bilo ništa ekstra te sav proces rada se obavljao na uobičajeni način. Toga dana preuzeo je pošiljke oko 09:00 sati, a do 11:15 sati kada se dogodila nesreća dostavio je manje od pola preuzetih pošiljaka. Područje za koje je bio zadužen prilično je brdovito, zbog toga je čak ponekad morao motor i gurati uzbrdo. Prilikom preuzimanja motocikla vrši pregled ispravnosti istog na način da provjeri je li ima dovoljno goriva. provjeri kočnice. Istaknuo je da je 2- 3 dana prije predmetne zgode imao kvar upravo na predmetnom motoru, raspala se mjenjačka kutija te je odmah obavijestio službu zaduženu za popravak, dobio je zamjenski motor kojeg je koristio sutradan, a odmah nakon toga dobio je opet na korištenje motor s kojim je imao nezgodu. Za predmetni motocikl bio je obavljen tehnički pregled i bio je redovno registriran. Povodom predmetne prometne nezgode bio je vođen prekršajni postupak a u kojem je oslobođen od optužbe. U vrijeme nezgode težio je oko 140 kg , a visok je oko 2 metra.

29. Sud je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka u dijelu iz kojih proizlazi da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način i da mu je poslodavac omogućio korištenje osobnih zaštitnih sredstava, dok saslušani svjedoci nisu neposredni očevici predmetnog događaja. Sud nije prihvatio dio iskaza svjedoka TL u dijelu u kojem navodi da je tužitelj u vrijeme nastanka štetnog događaja upravljao mopedom marke Liberti, budući da iz dokumentacije priložene spisu, kao i iz iskaza tužitelja nedvojbeno proizlazi da je tužitelj upravljao mopedom marke Tomos.

30. Iz iskaza tužitelja, koji je sud u cijelosti prihvatio, jer je iskazivao objektivno, jasno i logično te njegov iskaz niti jednim drugim izvedenim dokazom nije doveden u pitanje, proizlazi da je do ozljeđivanja tužitelja došlo prilikom obavljanja redovite radne operacije radnika koji radi na radnom mjestu poštara-mopediste, prilikom raznošenja poštanskih pošiljaka. Naime, tužitelj je prilikom obavljanja svoje redovite radne operacije postupao na do tada uobičajeni način, upravljajući mopedom brzinom prilagođenom uvjetima i stanju na cesti, po kojoj je bio razasut šoder. Uredno je prijavio kvar na mjenjačkoj kutiji, da bi po navodnom popravku isti preuzeo opet nakon servisa. Vještak je utvrdio kako je velika vjerojatnost da motor nije bio uredno servisiran i da je zbog toga došlo do opisane dinamike nastanka štetnoga događaja.

31.Tijekom prekršajnog postupka nije bilo moguće utvrditi razlog pada mopeda . Međutim, niti jednim provedenim dokazom nije utvrđeno da tužitelj nije uključio svu dužnu pažnju prilikom obavljanja redovnih radnih zadataka. Iz iskaza tužitelja, kojeg je sud u cijelosti prihvatio, kao nesporno proizlazi da je do štetnog događaja došlo za vrijeme dok je upravljao mopedom koji mu je osigurao tuženik i koji je imao obavljeni tehnički pregled nepunih godinu dana prije nastanka štetnog događaja, krećući se po kolniku prigradske ceste koji je bio uništen te je moped iz neutvrđenih razloga trznuo, moped je pao te je tužitelj također pao preko mopeda i otkotrljao se u grmlje i pri tome zadobio tjelesne ozljede navedene u medicinskoj dokumentaciji.

32. Tuženik tijekom postupka navodi da je šteta nastala isključivo radnjom tužitelja, odnosno poziva se na oslobođenje od odgovornosti iz čl. 1067. st. 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.; dalje: ZOO). Da bi sud prihvatio ovakav prigovor, tuženik je dužan dokazati da je šteta nastala bez njegove krivnje, odnosno da se radi o namjeri ili krajnjoj nepažnji tužitelja. Naime, prema odredbi čl. 1067. ZOO-a imatelj opasne stvari se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a čije se djelovanje nije moglo predvidjeti, ni izbjeći niti otkloniti, kao i u slučaju ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. U odnosu na tužitelja ovaj sud utvrdio je kako ne postoji suodgovornost za nastanak štete na strani tužitelja.

33. Na temelju odredbe članka 111. stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17 dalje ZR), poslodavac je dužan naknaditi radniku štetu koju radnik pretrpi na radu i u svezi s radom. Budući da nije sporno da je šteta nastala na radu, tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.

34. Nadalje, Zakon o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje ZZR), u članku 25. st. 1. propisuje da se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istog članka određeno je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

35. Odredbom članka 8. st. 1. ZR, propisano je da su se u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati odredbi ovoga i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu, dok je člankom 28. st. 1. ZR-a propisano da je poslodavac dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

36. Slijedom sveg navedenog tuženik nije dokazao postojanje ekskulpacijskih razloga na temelju kojih bi bila isključena njegova odgovornost u cijelosti ili djelomično za štetu koju je tužitelj pretrpio prometnom nezgodom. Kao što je već navedeno, tuženik kao poslodavac odgovara tužitelju za pretrpljenu štetu po načelu objektivne odgovornosti, budući je nesporno tužitelj zaposlenik tuženika i nesporno je ozljede zadobio prilikom obavljanja radnog zadatka, dostave poštanskih pošiljaka, koju je dostavu vršio na mopedu, a koji mu je osigurao poslodavac.

37. Napominje se da iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke, kao i iz pravomoćne presude Prekršajnog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom ne proizlazi postojanje okolnosti koje bi upućivale na to da tužitelj kritične zgode nije postupao s dužnom pažnjom i da nije prilagodio vožnju osobinama i stanju ceste. Naime, tijekom postupka je nesporno utvrđeno da tužitelj prilikom upravljanja mopedom nije kršio prometne propise.

38.Tuženik u odgovoru na tužbu nadalje ističe da i kada bi navodi tužitelja bili točni da je riječ o šteti koja je nastala zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti na koje poslodavac nije mogao utjecati. Viša sila predstavlja vanjski, izvanredni, nepredvidivi događaj, koji se nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći, a tijekom postupka nije utvrđeno da je uzrok pada mopeda i tužitelja izvanredni i nepredvidivi događaj. Također iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke proizlazi da je na nastanak štetnog događaja moglo utjecati više okolnosti, koje nisu kategorički utvrđene već se samo pretpostavljaju.

39. Oslobađanje od odgovornosti za štetu (potpuno ili djelomično) prema odredbi članka 1067. ZOO-a se ne pretpostavlja već nepažnja radnika mora biti dokazana. Postojanje nepažnje za oslobađanje od objektivne odgovornosti za štetu koju radnik pretrpi na radu prosuđuje se prema psihofizički objektivno mogućem stupnju pažnje oštećenog u okolnostima u kojima je šteta nastala. Na temelju provedenih dokaza ovaj sud je utvrdio kako je šteta nastala upravljanjem opasnom stvari.

40. Stoga je sud tuženikov prigovor isključive krivnje tužitelja ocijenio paušalnim i usmjerenim isključivo izbjegavanju odgovornosti. Iako je tužitelj u tužbi tvrdio da nije osposobljen za rad na siguran način, tijekom postupka je utvrđeno da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način, da su mu bila osigurana osobna zaštitna sredstva i da je imao zaduženu cjelokupnu motorističku opremu (a što proizlazi iz personalnih i materijalnih dokaza izvedenih tijekom postupka) međutim, to ne ekskulpira poslodavca od odgovornosti jer nije utvrđeno da bi radnik postupio protivno pravilima zaštite na radu.

41.Prema tome, sud je utvrdio da u nastanku štetnog događaja nije bilo nikakvog doprinosa od strane tužitelja, niti je to tuženik uspio dokazati. Prema tome, zaključak je suda da je za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu isključivo odgovoran tuženik kao poslodavac, prema odredbi čl. 111. st. 1. ZR-a.

Stoga, u konkretnom slučaju, a obzirom na utvrđene činjenice ovaj sud smatra da je tuženik, kao poslodavac odgovoran tužitelju i to po kriteriju objektivne odgovornosti temeljem čl. 25. ZZR, za štetu koja je proizašla iz predmetnog štetnog događaja.

42.Na taj način je utvrđena odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju te se u smislu navedenog u daljnjem tijeku postupka utvrđivala i visina nastale štete, prvenstveno provođenjem medicinskog vještačenja po vještaku prof. sr. sc. AL.

43.Iz nalaza i mišljenja vještaka prof. sr. sc. AL od 1. lipnja 2021. (stranica 148-152 spisa) proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio natučenje glave s dvije razderotne rane, prijelom petog do sedmog rebra na desnoj strani prsnog koša s pomakom ulomaka, oguljotine obje šake, oguljotine desnog lakta i desnog koljena. Prema mehanizmu ozljeđivanja i slijedu medicinske dokumentacije, postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i navedenih ozljeda. Dijagnoza istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu postavljena od strane neurologa 4 tjedna iza predmetnog štetnog događaja je sa sudsko-medicinskog stanovišta dvojbena jer pri prvom pregledu kirurga i tijekom hospitalizacije nije evidentirana ozljeda vrata. Liječen je u bolnici 5 dana. Kod otpusta je preporučeno mirovanje i uzimanje analgetika. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu kod pregleda tužitelja, stanje po prijelomu tri rebra uz pomak ulomaka uzrok je povremenih bolova na mjestu prijeloma i za pretpostaviti je stvaranja priraslica. Trajne posljedice umanjuju životnu aktivnost tužitelja za 5%. Sadašnje tegobe sa vratnom i slabinskom kralježnicom ne mogu se uzročno-posljedično povezati uz predmetni štetni događaj jer tužitelj prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji u predmetnom štetnom događaju nije zadobio ozljedu vratne i slabinske kralježnice a iz preslike zdravstvenog kartona je vidljivo da je i prije predmetnog štetnog događaja imao tegobe s slabinskom kralježnicom a 2007. godine u prometnoj nesreći zadobio je trzajnu ozljedu vrata. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta tri dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta dva mjeseca kumulativno. Zaostali povremeni bolovi uključeni su u umanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana, manjeg intenziteta tri tjedna kumulativno. Nepravilan ožiljak na prednjoj strani desnog koljena duljine 5 cm, širine 2,5 cm, nešto svjetliji od okolne kože i ožiljak na desnoj strani čela koji je prekriven kosom i vidljiv je samo kod kratke kose duljine 3 cm, boje okolne kože predstavljaju naruženje manjeg stupnja uslijed čega tužitelj trpi i odgovarajuće duševne boli. Tuđa pomoć u opsegu dva sata dnevno bila je potrebna tri tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Liječenje tužitelja je završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo tri mjeseca iza predmetnog štetnog događaja. Medicinska dokumentacija za period nakon toga se odnosi na liječenje tegoba s vratnom i slabinskom kralježnicom a što nije vezano uz predmetni štetni događaj.

44. Tužitelj nije imao primjedbi na zaprimljeni nalaz i mišljenje medicinskog vještaka te je po primitku istog podneskom od 17. lipnja 2021. i u ponovljenom postupku podneskom od 9.12.2024.g uredio svoj tužbeni zahtjev potražujući samo naknadu neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti, a kako je to prije navedeno.

45.Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju sudskog vještaka podneskom od 28. lipnja 2021. navodeći da je ocjena zaostale trajne posljedice kod tužitelja odnosno da je njegova životna aktivnost umanjena za 5%, previsoko postavljena. Naime, iz spisu priložene medicinske dokumentacije proizlazi kako je nakon provedenog i završenog liječenja kliničko stanje tužitelja u znatnom poboljšanju, a u odnosu na prijelom petog do sedmog rebra na desnoj strani prsnog koša s pomakom ulomaka. Postavlja se također pitanje temeljem čega je vještak cijenio kategoriju straha obzirom iz priložene medicinske dokumentacije ne proizlazi da bi tužitelj povodom štetnog događaja zatražio stručnu psihološku pomoć.

46.U odnosu na prigovore tuženika vještak se usmeno očitovao na ročištu održanom 17. veljače 2022. navodeći da je iz priložene medicinske dokumentacije jasno vidljivo da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio prijelom tri rebra s pomakom ulomaka. Na kontrolnim snimkama je utvrđeno da je prijelom saniran u dislokacijskom položaju ulomaka. Prema orijentacijskim medicinskim tablicama Hrvatskog društva za medicinska vještačenja za prijelom dva ili više rebra s pomakom ulomaka predviđeno je umanjenje životne aktivnosti od 5 %. Njegova ocjena umanjenja životne aktivnosti od 5 % kao posljedica prijeloma tri rebra s pomakom ulomaka u skladu je s pravilima struke i ostaje kod iste. Na prigovor na ocjenu pretrpljenog straha jer se tužitelj nije liječio kod psihijatra odgovara da je tužitelj zadobio tešku tjelesnu ozljedu, bio je na liječenju u bolnici pet dana i sigurno da je to uzrokovalo zabrinutost za zdravstveno stanje i ishod liječenja jer kao posljedica prijeloma rebara s pomakom ulomaka su moguće komplikacije u vidu krvarenja u prsni koš ili prodora slobodnog zraka u prsni koš. Činjenica što se tužitelj nije javljao psihijatru ne znači da nije trpio strah manjeg intenziteta jer se pacijenti javljaju psihijatru obično u slučaju kada trpe strah jakog intenziteta kroz duži vremenski period. U cijelosti je ostao kod danog nalaza i mišljenja.

Nakon usmenog očitovanja vještaka, tuženik nije imao daljnjih prigovora.

47.Na glavnoj raspravi održanoj 8. travnja 2025.g (stranica 237 spisa) stranke su suglasno iskazale da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga te su predložile zaključenje glavne rasprave.

48. Po mišljenju suda vještak je uspješno otklonio sve uložene prigovore, odgovarajući na sva postavljena pitanja argumentirano i stručno, pa je sud nalaz i mišljenje medicinskog vještaka ocijenio kao stručan i jasno obrazložen te je nalaz vještaka, kako pisani, tako i usmeni, u cijelosti prihvaćen kao vjerodostojan dokaz.

49. Stoga je, na temelju provedenih dokaza, sud utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a, čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO- a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova i lokalitet povrede (prijelom tri rebra uz pomak ulomaka) kao i njezin karakter, ovaj sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 4.645,29 eura.

Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje straha, sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.194,50 eura, cijeneći to primjerenim iznosom.

48. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove zbog smanjenja životne i radne sposobnosti, sud je cijenio u nalazu i mišljenju utvrđen postotak smanjenja opće, životne i radne sposobnosti tužitelja (prijelom tri rebra uz pomak ulomaka uzrok je povremenih bolova na mjestu prijeloma i za pretpostaviti je stvaranje priraslica, a zaostali povremeni bolovi uključeni su ocjenu umanjenja životne aktivnosti tužitelja od 5%), kao i dob tužitelja (rođ.1969.), dakle imajući u vidu da se radi o osobi srednje životne dobi, koja će još kroz određeno dulje vremensko razdoblje osjećati tegobe od zadobivenih tjelesnih ozljeda, ovaj sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu 929,05 eura, dok mu po osnovi pretrpljenih bolova pripada iznos od 1.1990,84 eura.

50.Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove zbog naruženja, sud je cijenio u nalazu i mišljenju utvrđeni stupanj naruženja, a vještak je ocijenio da je kod tužitelja zaostalo naruženje manjeg stupnja zbog ožiljka na prednjoj strani koljena te zbog ožiljka na desnoj strani čela koji je prekriven kosom i vidljiv je samo kod kratke kose duljine 3 cm, stoga sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 530,89 eura.

51. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da tužitelju zbog povrede prava osobnosti pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 4.645,29 eura.

52. Zahtjev tužitelja koji se odnosi na isplatu zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku kamatu na iznos neimovinske štete počevši od 7. veljače 2019. pa do isplate, obzirom da je uvidom u odštetni zahtjev (stranica 56-57 spisa) utvrđeno da je upravo toga dana tužitelj prema uputi poslodavca podnio odštetni zahtjev osiguravajućem društvu.

53. Visina stope zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koje je propisana za ostale odnose.

54. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, koja propisuje ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Pri tome se napominje da je odredbom čl. 111. st. 3. Zakon o izmjenama i dopunama ZPP-a propisana primjena ovako izmijenjene odredbe čl. 154. ZPP-a na sve postupke u tijeku u kojima do 1. rujna 2019. nije odnesena prvostupanjska presuda. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i u o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

55. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. dalje Tarifa), budući je tužitelj zastupan po odvjetniku, a sve prema priloženom troškovniku.

Tako je tužitelju priznat trošak parničnog postupka i to za sastav odštetnog zahtjeva od 7. veljače 2019. iznos od 100 bodova (Tbr. 28), za sastav tužbe iznos od 100 bodova (Tbr. 7.1.), za zastupanje na ročištu održanom 4. rujna 2019. iznos od 100 bodova (Tbr. 9.1), za sastav podneska od 18. rujna 2019. iznos od 25 bodova (Tbr. 8.3), za zastupanje na ročištu održanom 12. studenog 2019. iznos od 100 bodova (Tbr. 9.1), za zastupanje na ročištu održanom 22. siječnja 2020. iznos od 100 bodova (Tbr. 9.1), za sastav obrazloženog podneska kojim se očituje na nalaz i mišljenje prometnog vještaka od 12. ožujka 2020. zatraženi iznos 100 bodova (Tbr. 8.1), za zastupanje na ročištu održanom 1. ožujka 2021. iznos od 100 bodova (Tbr. 9.1), za sastav obrazloženog podneska kojim se očituje na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka od 17. lipnja 2021. iznos od 100 bodova (Tbr. 8.1), za zastupanje na raspravi 17.2.2022.g 100 bodova, za sastav žalbe 13.04.2022.g 100 bodova, zastupanje na raspravi 3.3.2023.g 50 bodova, i zastupanje na raspravi 8.04.2025.g 100 bodova što ukupno iznosi 1.175 bodova što prema vrijednosti boda od 2,00 eura ukupno iznosi 2.350,00 eura, koji trošak, uvećan za iznos PDV od 25% te za trošak dva vještačenja u ukupnom iznosu od 400,00 eura, ukupno iznosi 3.337,50 eura, koji trošak je dužan platiti tuženik. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate sukladno čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17) u visini određenoj člankom 29. stavak 2. ZOO-a.

56. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak za sastav „dopisa od 29. studenog 2018.“, kao i „podneska od 2. travnja 2019.“ budući isti (ni dopis ni podnesak) ne prileže spisu. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska kojeg naziva „podnesak od 3. rujna 2019.“, a koji je predan na ročištu održanom 4. rujna 2019. budući je tužitelju već priznat trošak za zastupanje na navedenom ročištu. Tužitelju nadalje nije priznat trošak za sastav podneska od 30. siječnja 2020., a kojim obavještava o uplati troškova vještačenja, jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a, budući sud uvidom u službenu evidenciju ima mogućnost provjeriti uplaćene troškove, a tužitelj je mogao izvršiti uplatu predujma i bez sastava posebnog podneska. Isto tako nisu mu priznati niti podnesci od 14.11.2023.g, 21.05.2024.g i 9.12.2024.g jer nisu bili nužni za vođenje ovoga postupka. Tužitelju nadalje nije priznat trošak za pristup na ročište za objavu presude, budući se isti također ne smatra potrebnim za vođenje ovog postupka, u smislu čl. 155. ZPP-a, s obzirom da se na ročištu za objavu presude ne raspravlja niti se poduzimaju bilo kakve radnje za koje bi bilo opravdano da pristupi punomoćnik koji je odvjetnik odnosno da tužitelja zastupa isti. Osim navedenog, presuda je tužitelju dostupna i u slučaju ne pristupanja na ročište za objavu putem e-oglasne ploče, koje preuzimanje na takav način za tužitelja ne predstavlja nikakav trošak, a tužitelj može svoju presudu preuzeti bilo kada u službenim prostorijama suda osobno ili putem punomoćnika. Slijedom navedenog, zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu preko dosuđenog je odbijen.

57. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio spor, sud je njegov zahtjev za naknadu troška odbio temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a.

58. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 23. svibnja 2025.

Sutkinja:

Ivana Starčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 8 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku