Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Trg sv. Josipa 12, 33520 Slatina

Poslovni broj: P-202/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu Tomislavu Kuči, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužiteljice IK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Branko Jurlina, odvjetnik iz Slatine, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici, radi utvrđenja, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 23. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice u zamjeni i punomoćnika tuženika, dana 23. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e :

I. Utvrđuje se da je tužiteljica IK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnik 1342/85829 dijela kč. br. [katastarska čestica] – livada sa 85829 m[2] , koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a koji suvlasnički dio je omeđen točkama A, B, C i D, sve u skici izmjere mjerničkog vještaka Krunoslava Cukora iz Slatine od dana 29. kolovoza 2024., što je tužena dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva u zemljišnim knjigama, uz istovremeni upis zabilježbe da je navedena nekretnina vodno dobro i uknjižbe prava prvokupa za korist tuženika Republike Hrvatske (OIB: 52634238587) na navedenom suvlasničkom dijelu nekretnine, a koju će u suprotnom zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Dana 15. veljače 2024. tužiteljica je putem svog punomoćnika podnijela kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi utvrđenja. U tužbi se navodi da je tužiteljica posjednik i stvarni vlasnik dijela kč. br. [katastarska čestica] – livade sa 1342 m[2] , koja je upisana u p.l. 607 k. o. [katastarska općina], a sada u p.l. 1584 k. o. [katastarska općina]. Ista nekretnina upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a na kojem se dijelu kao formalni vlasnik vodi tuženik. Tužiteljica se obratila tuženiku radi mirnog rješenja spora na koji zahtjev je tuženik negativno odgovorio. Tužiteljica je predmetnu nekretninu naslijedila iza supruga FK koji je umro 2008., dok je FK istu naslijedio iza svoje majke ŽK koja je umrla 1995. ŽK nekretnine je naslijedila iza svojih roditelja koji su iste nekretnine stekli još prije 1. svjetskog rata kada su se doseljavali na područje sadašnjeg [adresa]. Kako je vlasništvo stečeno valjanim pravnim poslom, u mirnom i nesmetanom posjedu tužiteljice i njenih pravnih prednika preko 80 godina, tužiteljica ima pravni interes da se uknjiži kao vlasnik. Nakon provedenog geodetskog vještačenja tužiteljica specificira tužbeni zahtjev i predlaže sudu da donese presudu kao u dispozitivu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je sporna nekretnina cijelom površinom vodno dobro i dio je inundacijskog područja vodotoka Zdenačka rijeka prema odluci o vanjskoj granici uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz lijevu i desnu obalu vodotoka Zdenačka rijeka. Za predmetnu česticu Ministarstvo poljoprivrede donijelo je rješenje o utvrđivanju pripadnosti vodnom dobru od 9. siječnja 2014. Kako je čl. 12. st. 8. Zakona o vodama propisano da je javno vodno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske, smatra da je tužba neosnovana i predlaže se sudu da je odbije.

3. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke ĆK i SK, te je izvršio uvid u: p.l. 607 k. o. [katastarska općina] i p.l. 1584 k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zahtjev za utvrđenje vlasništva, odgovor na zahtjev, rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog FK, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Orahovici O-80/95-7 od 30. kolovoza 1995., očitovanje Hrvatskih voda, odluku od 11.7.2012. Ministarstva poljoprivrede RH, rješenje od 9. siječnja 2014., povijest promjena Ispostave za katastar nekretnina Orahovica i skicu izmjere sudskog vještaka.

4. Svjedok ĆK naveo je u svom iskazu da poznaje tužiteljicu duže od 20 godina i s njom je u prijateljskim odnosima. Zna gdje se nalazi sporna nekretnina, a to mu je poznato jer i on ima u blizini svoje nekretnine. Poznavao je i supruga tužiteljice, a i njegove roditelje i može osobno potvrditi da je suprug od tužiteljice FK prije tužiteljice to uživao, a prije njega i njegovi roditelji ŽK i TK, negdje od 70-ih godina prošlog stoljeća. Čuo je da su oni uživali to i prije nego što se to uopće sjeća, možda već i stotinjak godina. Nakon što je izvršio uvid u ARKOD preglednik, može točno reći gdje se nalazi sporna nekretnina, kč. br. [katastarska čestica] je bušotina od INA-e, a onda ide nekretnina JK, pa onda nekretnina tužiteljice, a nakon nje nekretnina ŠK i to čitavom dužinom. Na kraju te nekretnine nalazi se vodotok, odnosno rijeka Marijanac, a onda ide nasip i to po logici stvari ne uživa nitko, pa tako ni tužiteljica. Otkako pamti, spornu nekretninu nikad nije uživao tuženik, a niti uživa bilo koju nekretninu u blizini sporne nekretnine. Gledajući opisno sporna nekretnina se nalazi oko 1 km zračne linije od sela [adresa] prema Bokšiću, a ako bi se išlo asfaltom ide se prema Bokšiću, pa se onda skrene zapadno i onda bi to bilo nešto dalje. U naravi sporna nekretnina je livada, pa iako je to velika čestica, u naravi je sve podijeljeno faktički, tako da svatko zna što uživa. Tužiteljica livadu daje u zakup HK. INA je napravila put do nekretnine na kojoj ima bušotinu, a tim putem idu i ostali vlasnici svojih nekretnina. Od kraja nekretnine i to livade Roda, pa do vodotoka ima negdje 20-ak metara i tamo je nakon rijeke nasip, a nasip kose Hrvatske vode, a oni kad kose ne idu po privatnim nekretninama, nego idu preko nasipa. I su F i oni su starosjedioci u Zokovom Gaju i tamo su od 19. stoljeća. Poznati su joj upisani suvlasnici NK, GK, DK itd. i oni imaju svi nekretnine u nizu, a sve je podijeljeno u naravi. Nedavno je bio na spornoj livadi i ona se redovno kosi, a ta livada kao i sve livade uz nasip znaju poplaviti. Tužitelj ĆK je i dopunski saslušan na ročištu na licu mjesta, te je u svom dopunskom iskazu naveo da ostaje kod svog ranije datog iskaza. Svjedok je na licu mjesta pokazao dio sporne čestice koji uživa tužiteljica, a što je vještak na licu mjesta i označio. Gledajući u pravcu kanala Marijanac desni susjed tužiteljice je DK i tamo je šuma, a lijevi susjed je EK i to je u naravi livada.

5. Svjedok SK navela je u svom iskazu da poznaje tužiteljicu još od školskih dana iz osnovne škole i zna gdje se nalaze sporne nekretnine. To joj je poznato jer u blizini ima i svoju nekretninu. Sporna nekretnina u naravi je livada i nalazi se negdje kilometar od [adresa] prema Bokšiću, a onda se skrene desno poljskim putem. Nedaleko sporne livade INA ima svoju bušotinu plina. Sporna nekretnina nalazi se između Zdenačke rijeke i Marijanca. Zdenačka rijeka je malo dalje, a sporna nekretnina graniči s rijekom Marijanac. Ne može točno reći koliko je širok nasip, samo zna da nasip kose i održavaju Hrvatske vode, a njoj Ž izgleda jako širok, ali ne može reći točno koliko. Tužiteljica je spornu livadu naslijedila od svog supruga FK, koji je umro 2008. godine, a FK je to naslijedio od svojih roditelja koji su to uživali otkako pamti, dakle negdje 40-ak godina. Čula je da su Ć to uživali već možda i 100 godina. Sve parcele u blizini sporne livade su u privatnom vlasništvu, odnosno uživaju ih privatne osobe, možda RH ima nekretninu do Zdenačke rijeke. Na terenu bi točno znala pokazati gdje se nalazi predmetna nekretnina, međutim po ARKOD pregledniku ne može se snaći. Tužiteljica je dala u zakup livadu ZK koji ju redovno kosi i uređuje. Zna da je u katastru tužiteljica upisana kao posjednik, a u gruntovnici ne zna točno tko je upisan. Zna da je u gruntovnici to upisano kao jedna čestica, a ne zna točno koje je površine, samo zna da je podijeljena između fizičkih osoba. Svjedok SK je i dopunski saslušana na ročištu na licu mjesta, te je u svom dopunskom iskazu navela da ostaje kod svog ranije datog iskaza. Svjedok je na licu mjesta pokazao dio sporne čestice koji uživa tužiteljica, a što je vještak na licu mjesta i označio. Gledajući u pravcu kanala Marijanac desni susjed tužiteljice je DK i tamo je šuma, a lijevi susjed je EK i to je u naravi livada.

6. Iz p.l. 607 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je na D kč. br. [katastarska čestica] – livada Roda sa 1342 m , kao posjednik upisana IK iz [adresa], a ista čestica upisana je u p.l. 1584 k. o. [katastarska općina] ukupne površine 85829 m .

7. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je na kč. br. [katastarska čestica] – livada Roda sa 85829 m , kao suvlasnik upisano Javno dobro u općoj uporabi, Republika Hrvatska, u 63031/85829 dijela.

8. Iz zahtjeva za utvrđenje vlasništva utvrđeno je da je tužiteljica putem svog punomoćnika inicirala postupak za mirno rješenje spora, a iz odgovora na zahtjev proizlazi da je tuženik odbio zahtjev za mirno rješenje spora.

9. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog FK od 30.9.2008. utvrđeno je da je FK umro **.**.2008. i da ga je naslijedila njegova izvanbračna supruga IK u cijelosti.

10. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Orahovici O-80/95-7 od 30. kolovoza 1995. utvrđeno je da je ŽK umrla **.**.1995., a da je za njenog zakonskog nasljednika proglašen FK u cijelosti.

11. Iz očitovanja Hrvatskih voda od 11.9.2023. proizlazi da je sporna čestica u cijelosti vodno dobro.

12. Iz odluke od 11.7.2012. proizlazi da je Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, odredilo vanjsku granicu uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz lijevu i desnu obalu vodotoka Zdenačka rijeka od km 0+020 do km 11+630 u k.o.

Zdenci i k. o. [katastarska općina].

13. Iz rješenja Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske od 9. siječnja 2014. utvrđeno je da je zemljišna čestica upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kč.br. 1866

– livada Grudnjak ukupne površine 90549 m u suvlasništvu Republike Hrvatske u dijelu svoje površine 76465/90549 i da pripada javnom vodnom dobru.

14. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Ispostave za katastar nekretnina Orahovica za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 18.4.2024. utvrđeno je da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od revizije katastra za k.o. Zdenci 1956. bila upisana kao posjed PPK Orahovica i još 30 privatnih posjednika. Njihove površine su iskazane u zasebnim posjedovnim listovima kao dio površine koji posjeduju. Tako je u posjedovni list 248 k. o. [katastarska općina] bio upisan dio od 746 čhv k.o. posjed RK. Izlaganjem revizije katastra 1956. godine dio površine od 373 čhv prenosi se na p.l. 607 k. o. [katastarska općina] na posjednika TK, a dio površine od 373 čhv ostaje upisan u p.l. 248 k. o. [katastarska općina], a kao posjednik se upisuje MK. Godine 1968. ostavinom O-57/68 mijenja se naslovna strana posjedovnog lista 607 k. o. [katastarska općina] i kao posjednik se upisuje ŽK. Godine 1985. INA Naftaplin za potrebe izdvajanja bušotine vrši parcelaciju čestice prijavnim listom. Parcelacijom se poništava kč. br. [katastarska čestica], te nastaje kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 14 kj 1463 čhv, koja i dalje ostaje kao posjed dosadašnjih posjednika. Godine 1995. ostavinom O-80/95-7 od 30.8.1995. mijenja se naslovna strana posjedovnog lista 607 k. o. [katastarska općina] i kao posjednik upisuje se FK. Godine 2008. ostavinom O-131/08 mijenja se naslovna strana i kao posjednik se upisuje IK. Godine 2023. po službenoj dužnosti provođenjem zk. rješenja broj Z-689/2023-2 od 28. veljače 2023. svi dijelovi kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 85829 m k. o. [katastarska općina] prenose se u p.l. 1548 k. o. [katastarska općina], te se sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kao vlasnici upisuju zemljišnoknjižni vlasnici upisani u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: 2683/85829 SK DK iz [adresa], 5366/85829 Oškroban GK iz S, 3352/85829 DK iz [adresa], 2683/85829 EK iz [adresa], 3348/85829 T J iz [adresa], 447/85829 SK Š iz [adresa], 224/85829 H N iz [adresa], 894/85829 SK G iz [adresa], 894/85829 VK iz [adresa], 224/85829 AK iz [adresa], 2683/85829 ZK iz [adresa] i 63031/85829 Republika Hrvatska – pod upravljanjem Hrvatskih voda.

15. Sud je izvršio identifikaciju predmetne nekretnine po sudskom vještaku geodetske struke Krunoslavu Cukoru, te je proveden očevid na licu mjesta. Sudski vještak Krunoslav Cukor je saslušan na ročištu na licu mjesta, te je u svom iskazu naveo da je za identifikaciju predmetne čestice koristio katastarski plan k. o. [katastarska općina] iz katastra Orahovica. Kč. br. [katastarska čestica] na terenu je djelomično obrasla u šikaru i šumu, a djelomično se nalaze livade. Stranka je pokazala česticu koju ona uživa, a koja je dio gornje katastarske čestice. Predmetnu česticu je snimio, te je točke na terenu uz zapadni rub označio slovima A i B na skici, a na terenu su to drveni kolci. Zatim je označio istočni kraj čestice uz kanal Marijanac, te je te točke na skici označio slovima C i D, a na terenu su to drveni kolci, a međa je zapravo brazda izvučena u terenu u livadi s jedne i s druge strane, a na kraju je šikara. Južni susjed prema katastru je DK, a sjeverni susjed koji ima livadu je EK. Iz skice izmjere sudskog vještaka proizlazi da je označio dio predmetne čestice koji uživa i posjeduje tužiteljica po iskazu svjedoka, površine 1342 m , s tim da je točkama A – B i C – D izdvojen tzv. inundacijski pojas. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka, jer je logičan i uvjerljiv, dat prema pravilima struke.

16. Sud je kao istinite prihvatio iskaze svjedoka ĆK i SK, budući da su njihovi iskazi logični i uvjerljivi i u suglasnosti s provedenim materijalnim dokazima, a iz kojih proizlazi da je u posjedu sporne nekretnine tužiteljica i njeni pravni prednici i to već gotovo stotinu godina.

17. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava njihovih pravnih učinaka (čl. 388. st. 2.), da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, i da se posjed smatra poštenim dok se suprotno ne dokaže (čl. 18. st. 3. i 5.), te da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed nekretnine neprekidno trajao 40 godina (čl. 159. st. 3. i 4.).

18. Prema pravnim pravilima OGZ-a, a na temelju pravnog shvaćanja Saveznog vrhovnog suda, donesenog 4. travnja 1960. na proširenoj sjednici pod brojem 3/60 rok dosjelosti je skraćen na 20 godina. Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima stavljena je izvan snage odredba čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koja nije dopuštala stjecanje dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu. Ustavni sud RH je odlukom od 17. studenog 1999. ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojom je bilo propisano da se u rok za sjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana pri čemu je ukidanje iste odredbe imalo učinak ex nunc. U konkretnom slučaju rješenje Ministarstava poljoprivrede RH o utvrđivanju pripadnosti vodnom dobru datira od 9. siječnja 2014., međutim, budući da je tužitelj dokazao da je sa svojim pravnim prednicima imao pošten i samostalni posjed dijela sporne nekretnine, sud smatra da je tužitelj prije 1. siječnja 1999. i ukidanja odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a, ex lege dosjelošću stekao vlasništvo sporne nekretnine u površini od 1342 m , a pravu tužitelja nije bilo suočenih stečenih prava trećih osoba radi čije zaštite od nedopuštenog retroaktivnog učinka je navedena odredba i ukinuta citiranom odlukom Ustavnog suda RH.

19. Budući da je tužiteljica uspjela u parnici, a da troškove postupka nije tražila, sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove.

U Slatini 23. svibnja 2025.

Sudac:

Tomislav Kuči

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni županijski sud, u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužiteljica: po punomoćniku Branku Jurlini, odvjetniku iz Slatine,

2. Tuženik: po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici (na broj P-DO- 61/2024.