Poslovni broj: P-541/2024-22

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku , po sucu tog suda Branku Hercegu , kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja NJ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Vesna Narančić, odvjetnica iz Krapine , Trg Stjepana Radića 15 protiv tuženika Grada Zaboka, Zivtov trg 10, Zabok , OIB: 39265120858, zastupanog po zakonskom zastupniku gradonačelniku EJ , kojeg zastupa punomoćnica Nataša Bratković, odvjetnica iz [adresa] radi utvrđenja prava vlasništva nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 15. travnja 2025. u nazočnosti tužitelja i njegove punomoćnice Vesne Narančić , odvjetnice iz Krapine i punomoćnice tuženika Nataše Bratković, odvjetnice iz Zaboka , dana 23. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužitelj NJ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine u 1/1 dijela, koja je zemljišnoknjižno označena kao čkbr.: [katastarska čestica] livada, 343 čhv, 1234 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

II.

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja NJ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] da mu je tuženik Grad Zabok, Zivtov trg 10, Zabok , OIB: 39265120858 dužan izdati tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva u 1/1 dijela na čkbr.: [katastarska čestica] livada, 343 čhv, 1234 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na ime tužitelja, jer da će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti zamijeniti ova presuda.

III. Tuženiku: Grad Zabok, Zivtov trg 10, Zabok , OIB: 39265120858 se nalaže da tužitelju: NJ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškova parničnog postupka u iznosu od 492,94 EUR s zakonskom zateznom kamatom prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima tekućom od 23. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa , koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa , koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.,

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja NJ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.359,37 EUR s zakonskom zateznom kamatom

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika : Grad Zabok, Zivtov trg 10, Zabok , OIB: 39265120858 za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 375,00 EUR EUR s zakonskom zateznom kamatom.

Obrazloženje

1.Tužitelj NJ u tužbi tvrdi da se sa svojim pravnim prednicima od 1976. nalazi u stvarnom, nesmetanom i zakonitom posjedu nekretnine koju je naslijedio, kao izvanknjižno vlasništvo iza svog pok. oca IJ, a on iza svog pok. oca AJ, a koja nekretnina je označena kao čkbr. [katastarska čestica] livada, 343 čhv, 1234 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja je u katastarskom operatu označena kao čkbr. [katastarska čestica], gmajna, livada, 1178 m2, upisana u PL 4001, k. o. [katastarska općina] dok je tuženik Grad Zabok upisan kao formalni vlasnik predmetne nekretnine i to kao nasljednik na temelju ošasne imovine iza pok. SJ, [adresa] , koji je bio susjed tužitelja i vlasnik i posjednik susjednih nekretnina , koje su u katastarskom operatu označene čkbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] pa s obzirom da se tužitelj nalazi u neposrednom, stvarnom i istinitom posjedu predmetne nekretnine čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] više od 30 godina, to temeljem čl. 160 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužitelj predlaže da se utvrdi da je vlasnik nekretnine u 1/1 dijela, koja je zemljišnoknjižno označena kao čkbr.: [katastarska čestica] livada, 343 čhv, 1234 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te da mu je tuženik dužan izdati tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva u 1/1 dijela na navedenoj nekretnini na ime tužitelja, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti zamijeniti ova presuda te tužitelj traži naknadu troškova parničnog postupka s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude.

2. Tuženik Grad Zabok u odgovoru na tužbu tvrdi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te osporava činjenične navode tužbe i ističe da se tužitelj poziva na čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, međutim ne dostavlja niti jedan dokaz da bi bile ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću, a osobito ne u odnosu na tuženika za kojeg je zakonom propisan rok od 40 godina, štoviše tužitelj čak niti ne tvrdi da je u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu, a što je pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću pri čemu tuženik navodi da je Vrhovni sud Republike Hrvatske još odlukom poslovni broj: Rev 1519/09-2, od 23. ožujka 2011. utvrdio kako nepošteni posjednik ne može stječi pravo vlasništva dosjelošću, a da je točno da je tuženik predmetnu nekretninu naslijedio iza pok. SJ te je upravo prednik tuženika bio vlasnik i posjednik predmetne nekretnine, a imajući u vidu činjenicu da dolazi upisan i u posjedovnom listu i u zemljišnim knjigama dok okolnost da niti tužitelj niti njegovi prednici nisu upisani niti kao vlasnici niti kao posjednici te da nisu nikada niti pokušali upisati svoje pravo vlasništva, nedvojbeno ukazuje na netočnost navoda iz tužbe o posjedu od 1976. pri čemu tuženik ukazuje na odredbu čl. 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a kojom je propisano da se vlasništvo nekretnine stečeno temeljem zakona ne može suprotstaviti pravu onog, koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo na nekretnini u zemljišne knjige, a što je u ovom konkretnoj situaciji slučaj tako da tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja i traži naknadu troškova parničnog postupka.

3. U ovom predmetu dana 10. srpnja 2024. ovaj sud je donio presudu , kojom je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja da je vlasnik nekretnine u 1/1 dijela, koja je zemljišnoknjižno označena kao čkbr.: [katastarska čestica] livada, 343 čhv, 1234 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i da mu je tuženik dužan izdati tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva u 1/1 dijela te je tužitelju naloženo da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 250,00 EUR , a odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.269,91 EUR s zakonskom zateznom kamatom.

4. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu , a Županijski sud u Splitu je rješenjem poslovni broj: Gž-2649/2024-3 od 5. prosinca 2024. ukinuo prvostupanjsku presudu i vratio predmet sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje u stadij pripremnog ročišta.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige ( list 4 i 5 spisa ), uvid u Posjedovni list ( list 6 spisa ), uvid u Izvod iz katastarskog plana ( list 7 spisa ) , uvid u rješenje o nasljeđivanju iza pok. AJ Općinskog suda u Zaboku poslovni broj: O-396/95-3 od 19. listopada 1995., uvid u zapisnik Državne geodetske uprave , Područni ured za katastar Krapina , Ispostava Zabok od 16. lipnja 2006., saslušani su svjedoci ŽJ, ĐJ, CJ , JJ i saslušan je tužitelj NJ u svrhu dokazivanja.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige ( list 4 i 5 spisa ) utvrđeno je da je kao vlasnik čkbr. [katastarska čestica] livada od 343 čhv ( 1234 m2 ) , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bio upisan SJ , a da je temeljem rješenja ovog suda u predmetu poslovni broj: O-465/13 , koje je pravomoćno rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj: Gž-18/2017 od 12. siječnja 2017., kao vlasnik predmetne nekretnine upisan tuženik Grad Zabok.

7. Uvidom u Posjedovni list 4001 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tuženik Grad Zabok upisan kao posjednik predmetne nekretnine označene u tom posjedovnom listu , kao čkbr. [katastarska čestica] livada zv. Gmajna od 1178 m2 k. o. [katastarska općina].

8. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zaboku poslovni broj: O- 396/95-3 od 19. listopada 1995. utvrđeno je da AJ umro **.**.1995. , a da je njegovim nasljednikom ostavinske imovine proglašen njegov sin IJ , a tim rješenjem nije u ostavinskoj imovini obuhvaćena i predmetna nekretnina .

9. Uvidom u zapisnik Državne geodetske uprave , Područni ured za katastar Krapina , Ispostava Zabok od 16. lipnja 2006. utvrđeno je da je u Područni ured za katastar Krapina, Ispostava Zabok pristupio IJ te je konstatirano da je od strane Općinskog suda , zemljišnoknjižne službe dostavljeno na provedbu po službenoj dužnosti rješenje Z-1959/05 , a da je predmet rješenja darovanje čkbr. [katastarska čestica] ( stari broj: 1581/2 ) i čkbr. [katastarska čestica] ( 1581/1 ) k. o. [katastarska općina] i da je darovanje izvršeno prema zemljišnoknjižnim podacima tako da je čkbr. [katastarska čestica] darovala FJ iz [adresa], koja se vodila kao samovlasnik , SJ , a da se prema katastarskom operatu vodi upisan kao posjednik IJ u cijelosti tako da je IJ pozvan radi davanja izjave o suglasnosti oko otpisa predmetne nekretnine sa svog imena na ime daroprimca prema zemljišnoknjižnom rješenju SJ pa je IJ upozoren da ako se protivi upisu u katastarski operat u korist GJ na čkbr. [katastarska čestica] da je dužan u roku od 15 dana dostaviti vlasničku ispravu-vlasnički list iz koje će biti vidljivo da polaže pravo na vlasništvo predmetne nekretnine te ako to ne učini u danom roku da će se izvršiti u katastarskom operatu raspis sukladno zemljišnoknjižnom rješenju tj. vlasništvo upisati na SJ, a osim toga IJ se upučuje da ako nema isprave kojom bi dokazao pravo vlasništva da takvu ispravu izradi sa sadašnjim vlasnikom SJ , a na tom zapisniku je IJ izjavio da on uživa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tzv. Gmajnu te da je kupljena od strane njegovog djeda i oca , a on ju je naslijedio po ostavinskoj raspravi i osim toga IJ je izjavio da će dostaviti isprave kojima će dokazati da je sporna nekretnina njegovo vlasništvo.

10. Sporno je u ovom predmetu tko je vlasnik nekretnine čkbr. [katastarska čestica] livada od 343 čhv ( 1234 m2 ) , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , odnosno u Posjedovnom listu označena , kao čkbr. [katastarska čestica] livada zv. Gmajna od 1178 m2 k. o. [katastarska općina].

11. Tužitelj NJ je izjavio da je njegova obitelj već 50-tak godina u posjedu predmetne nekretnine i tu nekretninu su kosili ručnom kosom, zatim motokultivatorom i slično. Tužitelj tvrdi da je njegov pradjed LJ stekao predmetnu nekretninu kupnjom od ženske osobe prezimenom FJ, a to mu je sve poznato po pričanju te su mu to pričali njegov djed i otac. Svjedok navodi da je HJ naslijedio sin AJ, a LJ je umro između 1970. i 1975. te je AJ naslijedio IJ, a IJ , njegov otac umro je 2019., a inače djed, a njegov otac, umro je 1995. Tužitelj tvrdi da što se tiče ostavinske imovine iza njegovog oca TJ, između naslijednika, bilo je dogovora o ostavinskoj imovini pa je on tada rekao, u dogovoru sa nasljednicima, da bi mu pripala bilo koja od nekretnina i tako su mu pripale tri nekretnine, među kojima je i predmetna nekretnina. Tužitelj navodi da je prema njegovoj ocjeni trebala biti u ostavinskom postupku iza AJ i predmetna livada, ali ne zna da li je i bila, međutim ako ju je naslijedio njegov otac TJ, onda je trebala biti dio ostavinske imovine iza AJ.Tužitelj tvrdi da je prošle godine dok si je ,,nešto '' rješavao izvršio uvid u zemljišne knjige te je tada utvrdio da je predmetna livada upisana na Grad Zabok, a prvotno nije znao zbog čega je to tako pa je potom angažirao kao punomoćnicu, ovdje odvjetnicu da to riješi . Tužitelj navodi da je poznavao SJ, a on nikada nije kosio travu, odnosno posjedovao predmetnu nekretninu niti je ikada išta o toj nekretnini govorio, ali nije išao kod tuženika da bi pitao u vezi te nekretnine i zašto je sve to tako. Tužitelj tvrdi da sada tu nekretninu održavaju i to na način da kose travu i slično dok što se tiče nasipavanje zemlje, to su ,,negdje '' u jesen učinili njegov brat ĐJ i on , s time da je točno da je SJ imao zemlju u blizini predmetne livade, ali da njegovi prednici nisu ništa radili na predmetnoj nekretnini niti je Grad Zabok izvodio kakve radove na istoj .

12. Svjedok ŽJ , majka tužitelja je izjavila da je 1974. godine došla u [adresa] te da 50 godina uživaju predmetnu nekretninu, a pri tome misli na svekra i svekrvu, AJ i N, supruga IJ te sinove ČJ , ovdje tužitelja i ĐJ, kao i kćerku TJ.Što se tiče predmetne nekretnine, svjedok tvrdi da je to livada i na njoj su kosili sijeno , odnosno travu za prehranu stoke te su imali u gospodarstvu jednog konja i krave , kao i svinje.Svjedok ne zna tko je prije svekra i svekrve bio vlasnik predmetnih nekretnina, jer je u [adresa] došla živjeti 1974.godine. Svjedok tvrdi da je njezin suprug TJ umro prije 4 godine, a njihov sin NJ naslijedio je predmetnu nekretninu. Svjedoku je poznato da SJ nije uživao predmetnu nekretninu i nije na njoj ništa radio. Svjedok navodi da je prije otprilike godine dana tužitelj saznao da je predmetna nekretnina „pod Gradom“, a da prije toga nisu gledali zemljišne knjige. Svjedok tvrdi da nisu vođeni nikakvi sudski postupci u vezi predmetne nekretnine. Svjedok navodi da je poznavala SJ i on je bio njihov susjed te nije nikad ništa govorio u vezi predmetne nekretnine , livade zv. ,,gmajna“. Svjedok tvrdi da ona i njezina obitelj i dalje kose travu i uživaju predmetnu livadu.

13. Svjedok ĐJ , brat tužitelja je izjavio da je najprije bio vlasnik predmetne nekretnine pradjed LJ pa nakon njega djed AJ i potom TJ, koji je njegov otac i otac tužitelja. Svjedok navodi da je prošlo više od 60 do 70 godina od kada je tu nekretninu stekao pradjed, ali da on tada nije bio niti rođen. Svjedok navodi da je njegov pradjed kupio predmetnu nekretninu, ali ne zna od koga. Svjedok navodi da obitelj ĐJ posjeduje predmetnu nekretninu tako da ju održavaju koseći travu, da su nekad imali stoku pa su tu travu kosili za sijeno i prehranu stoke. Svjedok tvrdi da prije nisu vođeni nikakvi sudski postupci, a nitko drugi osim obitelji ĐJ nije bio u posjedu predmetne nekretnine. Svjedok je poznavao SJ, ali on nikada nije posjedovao predmetnu nekretninu. Svjedok tvrdi da mu je poznato da je predmetna nekretnina ušla u ostavinsku imovinu iza pok. AJ, a njegovog djeda AJ naslijedio je njegov otac IJ, a on je naslijedio imovinu svog oca IJ. Svjedok tvrdi da on , odnosno njegov brat , kako tko stigne, kose travu na predmetnoj nekretnini, a isto tako su on i njegov brat ČJ , ovdje tužitelj , dijelom nasipali i poravnali predmetnu nekretninu. Svjedok navodi da mu je tužitelj rekao da je zapravo kao vlasnik te nekretnine upisan Grad Zabok, ali niti on niti njegov brat nisu prije toga vršili uvid u zemljišne knjige i utvrđivali tko je upisan kao vlasnik u zemljišnoj knjizi i u katastru.

14. Svjedok CJ je izjavio da je predmetna nekretnina u naravi livada, koja je bila od sada pok. HJ, a on je tužitelju bio pradjed te je on umro otprilike 1970., a to mu je poznato, jer je njegov otac umro 1965. Svjedok se sjeća HJ da je bio teže pokretan, jer je hodao pomoću štaka, ali je ipak pasao krave na predmetnoj livadi i sjeća se također da je stavio štap i zastavicu, kojim je označio to da drugi nitko ne smije na toj livadi pasti stoku. Svjedoku je poznato da je predmetna livada najprije bila od VJ , rođene SJ i ona se udala u [adresa] , kod DJ te prema pričanju mu je poznato da je predmetnu nekretninu ista prodala HJ budući da je on tada bio „gazda“. Svjedok tvrdi da je VJ dobro poznavao, jer je ona bila godište njegovih roditelja. Svjedok navodi da nakon smrti HJ, predmetnu livadu uživali su njegov sin AJ, a nakon njega, njegovi unuci, snaha i ostali srodnici te je isto tako predmetnu nekretninu posjedovao i IJ, s time da je AJ bio djed tužitelja, a IJ bio je njegov otac. Svjedok navodi da nitko osim obitelji IJ nije uživao i posjedovao predmetnu nekretninu te nitko osim njih nije kosio travu, a jedino je on pomagao obitelji IJ prilikom košnje i sušenja sijena te odvoza sijena. Svjedok tvrdi da je poznavao SJ , a on nikada nije kosio livadu i njegov otac niti djed nisu istu kosili. Svjedoku je poznato da je SJ imao nekretninu do njegove nekretnine , a koja je nakon smrti SJ pripala Gradu Zaboku, ovdje tuženiku .

15. Svjedok JJ je izjavio da je obitelj IJ, od kada on pamti, uživala predmetnu nekretninu i uglavnom su kosili travu, odnosno sijeno, a također su pasli i stoku. Svjedok se sjeća da je obitelj IJ imala konja, dvije krave, a također i svinje, odnosno , sve kao što je nekad na selu bilo. Svjedok se sjeća HJ, pradjeda tužitelja, a i sjeća se da je on umro prije njegove supruge E i nakon što je umro HJ, ne može sa sigurnošću tvrditi da li ga je naslijedila I ili odmah AJ, djed tužitelja te pretpostavlja da je AJ naslijedio njegov sin TJ, koji je tužitelju bio otac. Svjedok tvrdi da je HJ umro prije otprilike 58 do 59 godina, a AJ umro je prije otprilike 20 godina dok je IJ umro prije 7 do 8 godina. Svjedok navodi da su sinovi ČJ i ĐJ naslijedili IJ i da ima i kćerku TJ, ali se ona udala u Oroslavje i tamo živi. Svjedok tvrdi da nikog drugog , osim obitelji IJ nije vidio da bi kosili travu na predmetnoj livadi niti da pase krave. Svjedok tvrdi da su tužitelj NJ i ĐJ nasipali zemlju na livadu i da kose travu na njoj.

16. Prema čl. 299. st 1. Zakona o parničnom postupku ( ,, Narodne novine '' br. 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11

-pročišćeni tekst , 25/13, 89/14 , 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 –dalje ZPP) stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke dok sukladno stavku 2.istog čl. Zakona , stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka dok prema st. 3. istog čl. Zakona , nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno st. 2. ovoga članka, sud neće uzeti u obzir.

17. Tužitelj je tek nakon zaključenja prethodnog postupka dostavio u spis presliku Posjedovnog lista 533 za predmetnu nekretninu čkbr. [katastarska čestica] tako da ovaj sud ne uzima u obzir takav dokaz ,odnosno na istom ne temelji sudsku odluku u ovom predmetu , jer je sukladno gore navedenim zakonskim odredbama posjedovni list dostavljen nakon zaključenja prethodnog postupka , a tužitelj nije ničim dokazao da ga bez svoje krivnje nije mogao iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka.

18. Tužitelj tvrdi da je dosjelošću stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine.

19. Prema čl. 18. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( ,,Narodne novine '' br. 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, i 94/17-dalje ZV ) posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, a prema st. 2 istog članka Zakona posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ni zloupotrebom povjerenja te posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet, s time da je prema st. 3. istog članka Zakona posjed pošten ako posjednik kad ga je tako stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed , ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

20. Nadalje , prema prijašnjem Zakonu o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, ,, Narodne novine '' br. 53/1991, 91/1996 dalje : ZOVO) je u čl. 72. bilo propisano da je posjed zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi , koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

21. Također , prema čl. 159. st. 1 i 3. ZV vlasništvo nepokretne stvari stječe se dosjelošću protekom deset godina ako je posjed zakonit, istinit i pošten, odnosno protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog, poštenog posjedovanja, pri čemu se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme koji su prednici na isti način posjedovali nekretninu.

22. Osim toga prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevalo se da je posjed zakonit, pošten i istinit s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakonit način stjecanja.

23. Tako prema čl. 159. st. 3. ZV-a samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja dok prema st. 4. istog članka Zakona samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

24. Dakle, sukladno navedenom pravnom pravilu i kasnijim zakonskim odredbama pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uvijek je bio pošten (savjestan) posjed dok prema čl. 18 st. 3 ZV-a posjed je pošten, odnosno savjestan ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

25. Prema čl. 130. st. 1. ZV-a tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, a prema st. 2. istog članka Zakona vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

26. Tužitelj i saslušani svjedoci u svojim uvjerljivim i podudarnim iskazima su izjavili da obitelj ĐJ je dugi niz godina ( 60-70 godina ) u posjedu predmetne nekretnine na način da kose travu na istoj i da je u posjedu bio prvo HJ, pradjed tužitelja , potom AJ , djed tužitelja, IJ otac tužitelja i konačno tužitelj , a da je obitelj IJ i na toj nekretnini pasla svoju stoku.

27. Osim toga, tužitelj i navedeni svjedoci također uvjerljivo i suglasno tvrde da SJ nikada nije bio u posjedu predmetne nekretnine niti su u posjedu bile druge osobe , osim obitelji IJ i tu obitelj pa ni tužitelja nitko nije smetao u posjedu niti su vođeni kakvi sudski postupci.

28. Dakle, s obzirom na gore navedeno tužitelj i njegovi pravni prednici nisu znali niti su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine tako da je tužitelj pošteni posjednik te nekretnine , računajući i posjed svojih prednika , preko 20 godina, tako da je temeljem čl. 18. st. 3. i čl. 159. st. 3. ZV-a valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u toč. I. izreke presude.

29. Tužitelj traži od tuženika izdavanje tabularne isprave za predmetne nekretnine, međutim takav tužbeni zahtjev nije osnovan , jer je zahtjev za izdavanje tabularne isprave obveznopravne prirode , koji pretpostavlja postojanje određenog građanskopravnog odnosa između ugovornih stranaka , a u slučaju originarnog stjecanja prava vlasništva, tužitelj je od tuženika ovlašten zahtijevati isključivo trpljenje upisa njegova prava u zemljišnim knjigama , a ne izdavanje tabularne isprave pa je takav tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u toč. II. izreke presude.

30. Tuženik je tijekom postupka predlagao da se provede očevid na mjestu spora radi identifikacije predmeta spora i identifikacije nekretnine na okolnost neposrednog posjeda od strane tužitelja , a sud je rješenjem od 15. travnja 2025. odbio kao nepotreban takav dokazni prijedlog , jer predmet spora niti nije sporan već se radi o pravnom pitanju.

31. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a , a troškovi parničnog postupka odnose se na zastupanje tužitelja po punomoćnici koja je odvjetnica sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to: za sastav tužbe po tbr 7/1 25 bodova, za sastav podneska od dana 2. 5. 2024. po tbr 8/1 25 bodova , za zastupanje na raspravi dana 6. 5. 2024. po tbr 9/1 25 bodova , za sastav podneska od dana 28. 5. 2024. po tbr 8/1 25 bodova , za zastupanje na raspravi dana 10. 6. 2024. po tbr. 9/1 25 bodova , za sastav žalbe po tbr 10/1 31,25 bodova i za zastupanje na raspravi dana 15. 4. 2025. po tbr 9/1 25 bodova , a kako je 1 bod 2,00 EUR , to iznosi 362,50 EUR te PDV od 25% u iznosu od 453,13 EUR čemu valja pribrojiti sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 13,27 EUR , sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 13,27 EUR i sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 13,27 EUR tako da su tužitelju dosuđeni troškovi parničnog postupka u ukupnom iznosu od 492,94 EUR na koji iznos teku zakonske zatezne kamate prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima od dana donošenja prvostupanjske presude 23. svibnja 2025.

32. U preostalom dijelu u iznosu od 1.359,37 EUR valjalo je odbiti kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka s zakonskim zateznim kamatama , a s obzirom da je vrijednost predmeta spora 150,00 EUR što prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika iznosi 25 bodova , a ne 100 bodova kako to traži tužitelj.

33. Budući da tuženik nije uspio u parnici , to je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 375,00 EUR

U Zaboku 23. svibnja 2025.

S u d a c

Branko Herceg

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave ove presude, pismeno, u tri primjerka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Vesna Narančić, odvjetnica iz Krapine , Trg Stjepana Radića 15

2. Nataša Bratković, odvjetnica iz [adresa]