REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREB

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1-310/2020-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lei Golomeić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marinku Mileti, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke UKG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Petru Petriću, odvjetniku u Zagrebu, radi uređenja međe, dana 23. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 269m2 k. o. [katastarska općina] i čestice protustranke UKG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to: k. čbr. [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 190m2 k. o. [katastarska općina] prema posljednjem mirnom posjedu tako da je ukupne dužine 20,30 m označena točkama A-B u skici izmjere sudskog vještaka Vladivoja Relića

II Sastavni dio ovoga rješenja je skica lista mjesta uređenja međe sudskog vještaka Vladivoja Relića od 7. lipnja 2024.

III Svaka stranka može u parnici dokazivati pravo vlasništva i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa, i to u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o uređenju međe

IV Odbija se zahtjev protustranke radi naknade troškova zastupanja u sveukupnom iznosu od 1.500,00 EUR-a ( slovima: tisuću petsto eura i nula centi)

Obrazloženje

1. Predlagatelj UK podnio je dana 29. lipnja 2020. prijedlog ovome sudu u kojem navodi da je vlasnik i posjednik k. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], oranica, površine 296m2 koja odgovara zk. čbr. [katastarska čestica], livada, površine 68,4 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Protustranka je vlasnica i posjednica k. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], oranica, površine 190m2, koja odgovara zk. čbr. [katastarska čestica], livada u Ljubljanici, površine 50,4 čhv i zk. čbr. [katastarska čestica] i zk. čbr. [katastarska čestica], livada u Ljubljanici, površine 16,7 čhv. Međa između dviju navedenih katastraskih čestica bila je sukladno katastarskoj međi označena metalnim šipkama na zapadu i na istoku međne linije, a ograda koju je izgradio prednik predlagatelja bila je i sada jest uvučena za cca. cm u unutrašnjost čestice 2245 k. o. [katastarska općina] što je prednik predlagatelja učinio radi pristupa svojoj ogradi i održavanja iste bez potrebe zalaženja u tuđe. Kako sada protustranka pokušava kroz geodetske elaborate koje naručuje među pomaknuti na položaj ograde u unutrašnjosti čestice predlagatelja, predlagatelj podnosi ovaj prijedlog da se u sudskom postupku uredi i označi međa između narečenih katastarskih čestica sukladno stvarno i prema katastru postavljenim međašnim oznakama na terenu. Zaključno predlaže da sud donese rješenje kojim će prema katastarskom stanju i stvarnim oznakama urediti i označiti između katastarske čestice [katastarska čestica] k.o.

Rudeš i 2248 k. o. [katastarska općina].

2. U odgovoru na prijedlog protustranka navodi kako se u cijelosti protivi prijedlogu kao neosnovanom. Navodi da međe među strankama nisu sporne je izrađen Geodetski elaborat za potrebe provođenja promjene Geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, ispravljanje podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (Mbr.: 335614). Navodi da osim toga da je predmetni je prijedlog neuredan i nepotpun s obzirom da su pojedini podaci iz prijedloga ostavljeni neispunjeni, pa tako primjerice u dijelu gdje predlagatelj navodi kako je ograda koju je izgradio prednik predlagatelja uvučena za cca. cm u unutrašnjost čestice 2245 k. o. [katastarska općina]. Iz ovakvog navoda ne može se utvrditi o čemu je riječ i što znači da je predmetna ograda "uvučena" te za koliko je "uvučena". Također, predlagatelj paušalno navodi da je to učinio prednik predlagatelja radi pristupa svojoj ogradi i održavanja iste, međutim ne prilaže bilo kakav konkretan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je ograda "uvučena" na njegovu parcelu. Očigledno je riječ o ogradi koja na predmetnoj parceli postoji više od 50 godina s obzirom da je HK naveo da je nekretninu u tom stanju kupio od prednika. Dakle, stvarno stanje na terenu odnosno stvarno stanje međa koje nisu sporne je neizmijenjeno zadnjih 50 godina te sukladno Elaboratu koji se prilaže, a posebice Izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju jasno proizlazi kako je potrebno uskladiti stanje u katastru i zemljišnoj knjizi tako da se uskladi čestica prema stvarnom stanju na terenu kako je to opisano u predmetnom Elaboratu. Zaključno predlaže da sud odbije predlagateljev prijedlog za uređenje međa s obzirom da iste nisu sporne odnosno podredno provesti postupak uređenja međa te iste utvrditi kako je to navedeno u Elaboratu od 28.05.2020. godine koji se prilaže.

3. Na ročištu koje je održano dana 15. veljače 2021. punomoćnik predlagatelja istaknuo je kako ostaje kod prijedloga da se provede očevid i vještačenje po sudskome vještaku geodetske struke.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], posjedovne listove br. 4949 k. o. [katastarska općina] i br. 5256 k. o. [katastarska općina], izvršio je uviđaj na licu mjesta dana 7. lipnja 2024., proveo geodetsko vještačenje po sudskome vještaku Vladivoju Reliću koji je identificirao predmetne nekretnine i sačinio skicu izmjere za uređenje međe, te je saslušao svjedoke BK i AK na okolnost utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda. Među strankama nije sporno da su predlagatelj i protustranka vlasnici nekretnina koje su predmetom uređenja međe.

5. Tijekom postupka je utvrđeno:

- da je u posjedovni list 4949 k. o. [katastarska općina] upisana katastarska čestica [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 190m2 gdje je kao posjednik evidentiran Grad Zagreb, a koja prema identifikaciji odgovara dijelu zemljišnoknjižne čestice 1356/235 k. o. [katastarska općina] i zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke u ovome postupku

- da je u posjedovni list 5256 k. o. [katastarska općina] upisana katastarska čestica [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 269m2 gdje je kao posjednik evidentiran MK, a koja prema identifikaciji odgovara zk. čbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu predlagatelja u ovome postupku

6. Na očevidu je sud neposrednim opažanjem razgledao nekretnine koje su predmetom postupka uređenja međe. Sudski vještak Vladivoj Relić je pokazao sudu i strankama na točke međe kako su one prikazane u katastraskom operatu. Stranke nisu bile suglasne da se međa uredi prema stanju u katastarskom operatu. Neposrednim opažanjem utvrđeno je da se na nekretnini nalazi žičana ograda koja je opisana u nalazu i mišljenju sudskoga vještaka, a prema kojoj je u ovome postupku uređena međa. Sud je na očevidu izveo dokaz saslušanjem svjedoka BK koji je iskazao kako je tu prvi put bio 1988 i već tada je bila žičana ograda odnosno oduvijek je bila. Ne sjeća se kad su biljke posađene odnosno prije je na tom mjestu bila obična živica. Nije znao da li je to bila ta ograda ili je ograda mijenjana, ali oduvijek je bila na tom mjestu. Naveo je da je njegova supruga naslijedila je nekretninu od svog strica IK. Svjedok AK iskazala je kako živi na adresi [adresa] od 1983. ograda je oduvijek bila tu odnosno sigurno od 1983. godine. Navodi kada je građena kuća na nekretnini predlagatelja da je bila postavljena ograda prema cesti, a koja je upravo išla do ograde koja se nalazi između nekretnine predlagatelja i protustranke. Ograda je oduvijek bila na tom mjestu ali je samo promijenjeno žičano pletivo. Sud je prihvatio iskaze svjedoka BK i AK obzirom da su isti suglasno iskazivali o postojanju žičane ograde od preko četrdeset godina što bi upućivalo da je među strankama u ovome postupku posjed miran. Prema ocjeni ovoga suda na taj način predlagatelj i protostranka posjeduju nekretnine, a što je utvrđeno neposrednim uviđajem na licu mjesta i saslušanjem svjedoka na okolnost utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda. Kako u sudski spis nema podataka o nekim parnicama koji bi upućivali da posjed nije možda miran, sud je ocijenio da je posljednji mirni posjed između predlagatelja i protustranke predstavlja žičana ograda koja je prema iskazu svjedoka tamo postavljena od najmanje 1983. godine. Iz navedenog razloga sud je cijeneći sve dokaze koji su izvedeni u tijeku postupka uredio među prema posljednjem mirnome posjedu na temelju odredbe članka 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 32/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 94/17, dalje ZV) kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

7. Sastavni dio ovoga rješenja je skica lista mjesta uređenja međe sudskoga vještaka Vladivoja Relića od 7. lipnja 2024. gdje su vidljive oznake uređenja međe između nekretnine predlagatelja i nekretnine protustranke na način da je međa označena točkama A do B kao postojeća žičana ograda- linija uređene međe prema zadnjem mirnome posjedu između 2245 k. o [katastarska općina] i 2248 k. o. [katastarska općina].

8. Zbog svega iznijetog i obrazloženog temeljem odredbe ZV-a odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja. I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa kako to propisuje odredba članka 103. st. 6. ZV-a.

9. Na ročištu koje je održano dana 23. travnja 2025. punomoćnik predlagatelja nije zahtijevao trošak postupka, dok je punomoćnik protustranke postavio zahtjev za naknadom troškova zastupanja u iznosu od 1.500,00 EUR-a prema troškovniku na listu 136 spisa. Prije svega valja istaknuti kako je prijedlog u ovoj pravnoj stvari podnesen dana 13. veljače 2023., dakle prije stupanja na snagu Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ 59/23) koji je stupio na snagu 10. lipnja 2023. Odredbom članka 119. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je kako postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona, a to je u konkretnom slučaju Zakona o sudskom vanparničnom postupku Službene novine od 1. kolovoza 1934. godine ) koji se primjenjuje u smislu Zakona o načinu primjene propisa donesenih prije 06. travnja 1941. (NN 73/91, u daljnjem tekstu ZSVP). Odredbom članka 283. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku propisano je da kod uređenja međe troškovi zastupanja padaju na zastupljenog. U izvanparničnim postupcima osnovno je načelo da trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i isti pada na zastupanog. Prethodno naznačeno stajalište, zauzeli su i Županijski sud u Karlovcu u rješenju poslovni broj Gž-915/2016-2 od 19. rujna 2016. te Županijski sud u Puli – Pola u rješenju poslovni broj Gž-1529/2018-2 od 15. travnja 2020. u kojima su zauzeta pravna shvaćanja da je osnovno načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih troškova o njima odlučuje sud da ih određuje razmjerno.

10. Slijedom iznijetoga, sud je odlučio kao u točki I. do IV. izreke ovoga rješenja.

U Zagrebu, 23. svibnja 2025.

Sudac:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćniku uz rješenje o sudskoj pristojbi u iznosu od 19,91 EUR-a

2. Protustranci po punomoćniku