Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Posl. broj: Pn-48/2023-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sucu mr.sc. Ani Zaborac, na temelju prijedloga više sudske savjetnice specijaliste LP, u pravnoj stvari tužitelja CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Vedran Skočibušić odvjetnik u Odvjetničkom društvu Marcotulli, Lušić Kokić & partneri iz Rijeke, protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, radi naknade štete (v.p.s. 2.293,77 EUR), nakon glavne rasprave održane 14. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 23. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB 55545787885 isplatiti tužitelju CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 2.293,77 EUR uvećan za zateznu kamatu koja teče na isti iznos od 16. veljače 2020. pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB 55545787885 nadoknaditi tužitelju CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 2.070,19 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi, podnesenoj 14. veljače 2023. navodi da je 15. veljače 2020. u 8,20 sati bio sudionikom prometne nezgode upravljajući automobilom marke Ford Focus reg. oz. [registarska oznaka] iz smjera Rijeke u smjeru [adresa] državnom cestom D3 GP Goričan – Rijeka, a precizno dionicom čvor Vrata – čvor Oštrovica (D501). Sama nezgoda da se dogodila na mjestu kod km oznake 5+925 metara, koje u naravi gledajući u smjeru kojim se kretao predstavlja lijevi zavoj u padu do 8%. U vrijeme nastanka prometne nezgode na mjestu nezgode prometnica je bila u potpunosti zaleđena, te nije bila posuta pijeskom odnosno solju. Do nesreće da je došlo kada je uslijed zaleđenosti prometnice izgubio kontrolu nad vozilom koje je u nekontroliranom kretanju udarilo u zaštitnu ogradu koja se nalazila uz cestu te ga znatno oštetilo. Smatra da je tuženik pasivno legitimiran budući upravlja prometnicom na kojoj se dogodila predmetna nezgoda.

1.1. Navodi da je njegov automobil u nezgodi oštećen u mjeri da je njegov popravak neisplativ, s obzirom na njegovu vrijednost, odnosno da je na njemu nastala tzv. totalna šteta. Stoga da potražuje iznos koji predstavlja vrijednost predmetnog vozila u trenutku nastanka nesreće – odnosno iznos od 3.500,00 EUR, a koji iznos je nakon provedenog vještačenje precizirao na iznos od 2.293,77 EUR.

1.2. Uz tužbu prilaže fotografiju vozila (list 5-6), potvrdu MUP-a PP Delnice (list 8- 9), prometnu dozvolu za automobil marke Ford Focus reg. oz. [registarska oznaka] (list 10-11), fotodokumentaciju mjesta nezgode (list 12-22), a u dokazne svrhe predlaže svoje saslušanje, saslušanje djelatnika MUP-a koji su proveli uviđaj, uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka prometne struke i pribavljanje dokumentacije od PP Delnice, uvid u zapisnik PP Delnice, uvid u predmet Općinskog državnog odvjetništva broj KP- DO-1588/2021.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Naglašava da cestu na kojoj se dogodila predmetna nezgoda u vrijeme nastanka štetnog događaja nije održavao on nego pravna osoba Ceste-Rijeka d.o.o.. Nadalje navodi da on sukladno čl. 33. Zakona o cestama izravno ne izvodi radove redovnog održavanja državnih cesta već se radovi održavanja ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena. Stoga smatra da za bilo kakav propust u pogledu održavanja predmetne ceste odgovora pravna osoba Ceste-Rijeka d.o.o., a ne on. Smatra da, suprotno navodima iz tužbe, iz dokumentacije priležeće sudskom spisu ne proizlazi da bi kolnik ceste na mjestu nezgode bio zaleđen i neposipan i da bi to bilo uzrok prometne nezgode. Za nastanak prometne nezgode i štete da je odgovoran tužitelj koji je prouzrokovao nezgodu uslijed brzine neprilagođene stanju i uvjetima na kolniku, uslijed čega je izgubio nadzor nad vozilom te udario u zaštitnu ogradu uz cestu. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti uz obvezivanje tužitelja na naknadu parničnih troškova.

3. Na ročištu 14. travnja 2025. tužitelj je konačno uredio tužbu i tužbeni zahtjev, a nakon provedenog uviđaja uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka prometne struke i nalaza stalnog sudskog vještaka prometne struke te na ime imovinske štete koja se potražuje na ime totalne štete na vozilu potražuje iznos od 2.293,77 EUR sa kamatom od 16. veljače 2020., uz nadoknadu parničnog troška.

4. Sud je proveo dokazni postupak pregledom i čitanjem dokumentacije koja je priložena spisu utvrđujući odlučne činjenice savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019, 80/2022 i 155/2023.;dalje ZPP-a) utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

5. Uvidom u Zapisnik o očevidu PP Delnice od 15. veljače 2020. utvrđeno je da je sačinjen vezano za predmetni događaj od 15. veljače 2020. i da se mjesto nezgode nalazi na državnoj cesti broj 3 Zagreb-Rijeka, na dionici 16, [adresa], kod km/oznake 5 + 925 metara, općina Lokve.

6. Uvidom u ophodarski dnevnik Ceste-Rijeka d.o.o. utvrđeno je da je dana 15. veljače 2020. u jutarnjim satima izvršen obilazak i mjestimično posipavanje kolnika zbog niske temperature zraka i mjestimično mokrog kolnika. Da je u 8,50 sati po pozivu dežurnog cestara na Gornjem Jelenju radi pojave mraza na kolniku poslano vozilo na ponovljeno posipavanje kolnika na "Špićunku" iznad Lokvarskog jezera, te da je temperatura zraka bila -1°C.

7. U svom iskazu tužitelj kao stranka navodi da se prometna nezgoda dogodila u veljači 2020. oko 8 sati ujutro. Da je bio lijep, sunčan, ali hladan dan. Kretao se iz smjera Rijeke prema Delnicama 50-60 km/h i negdje iznad Lokvarskog jezera ulaskom u lijevi zavoj lagano dodirnuo kočnicu uslijed čega se vozilo počelo vrtjeti i udarilo u zaštitnu ogradu sa suprotne strane. Na vozilu da su bile zimske gume u dobrom stanju. Nakon toga vozilo da nije bilo u voznom stanju te je po isto došla vučna služba i odvezla ga.

Vozilo da je prodano za dijelove.

8. U svom iskazu svjedok RP policijski službenik koji je radio uviđaj na licu mjesta navodi da je spornom događaju napravljen zapisnik sa fotodokumentacijom i skicom mjesta događaja. Da se sjeća da je bilo zimsko doba, dio kolnika zaleđen i da je bilo upitno posipavanje odnosno gdje i u kojoj je količini cesta posipana.

9. U nalazu i mišljenju od 24. rujna 2024. stalni sudski vještak dr. sc. Željko Šarić dipl. ing. navodi da je uvidom u cjelokupnu dokumentaciju utvrdio da je do prometne nezgode došlo na kolniku državne ceste DC-3 Zagreb-Rijeka, na dionici 16, [adresa], kod km oznake 5 + 925 metara, općina Lokve. Samo mjesto nesreće je desni zavoj u padu do 8%, u trenutku nesreće temeljem očevidne dokumentacije vrijeme da je bilo sunčano, a kolnik zaleđen i posut, a uz desni rub kolnika neposredno prije lijevog zavoja započinje zaleđeni dio kolnika.

9.1. Prometna nezgoda da se dogodila na način što tužitelj upravljajući osobnim vozilom nije prilagodio brzinu kretanja prilikom kretanja kroz za njega lijevi zavoj te je najvjerojatnije isti u zavoju i reagirao radnjom kočenja uslijed čega je došlo do destabilizacije vozila. U trenutku kretanja za tužitelja lijevi zavoj došlo je do rotiranja automobila oko svoje vertikalne z-osi u suprotnom smjeru od kretanja kazaljki na satu te je zatim došlo do prelaska automobila na prometnu traku namijenjenu za suprotni smjer kretanja i udar prednjim dijelom automobila u metalnu odbojnu ogradu.

9.2. Na početku destabilizacije brzina osobnog automobila iznosila je 53 km/h, a što je ujedno i granična brzina prolaska kroz navedeni zavoj u konkretnim uvjetima prometne nesreće. Uzrok destabilizacije je neprilagođena brzina uvjetima na kolniku i reagiranje vozača kočenjem prilikom kretanja kroz za njega lijevi zavoj.

9.3. Do izbjegavanja konkretne prometne nezgode došlo bi da je tužitelj upravljajući osobnim automobilom ulaskom u zavoj prilagodio brzinu uvjetima na kolniku i konkretnom zavoju, a koja brzina bi trebala iznositi manje od 53 km/h te da je prolaskom kroz zavoj zadržao smjer kretanja bez poduzimanja radnje kočenja.

10. U pisanom očitovanju od 11. veljače 2025. na primjedbe tužitelja iznesene u podnesku od 22. studenog 2024. vještak navodi da je granična brzina u konkretnim uvjetima za lijevi zavoj, a u kojem je došlo do destabilizacije osobnog automobila tužitelja, iznosila oko 53 km/h.

10.1. Tužitelj da se trebao kretati brzinom jednakom ili manjom od 53 km/h te da pri tom ne reagira radnjom kočenja kada se kreće kroz za njega lijevi zavoj.

10.2. Zaleđeni kolnik da uzrokuje smanjenje trenja između pneumatika i podloge čime se povećava mogućnost zanošenja vozila.

10.3. U slučaju da kolnik na mjestu prometne nezgode nije bio zaleđen, pri brzini kojom se kretao tužitelj, te uz radnju kočenja ne bi došlo do destabilizacije osobnog automobila.

11. U vrijeme štetnog događaja na snazi je bio Zakon o cestama ("Narodne novine", broj: 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013.,92/2014. i 110/2019.; dalje ZC). Prema odredbi članka 82. stavak 1. ZC-a, državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u [adresa], a prema stavku 2. skraćeni naziv tvrtke glasi Hrvatske ceste d.o.o. Prema stavku 3. istog članka, predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. je organiziranje i obavljanje djelatnosti, pa tako među ostalim i obavljanje poslova održavanja iz članka 26. toga Zakona.

11.1. Člankom 26. ZC-a u stavku 1. navedeni su poslovi održavanja javnih cesta u smislu tog Zakona, pa tako među ostalim i redovito i izvanredno održavanje cesta.

11.2. Dakle, prema ZC-a, tuženik je dužan redovito i izvanredno održavati javne ceste, pa iz citiranih odredaba ZC-a proizlazi pasiva legitimacija tuženika.

12. Točno je da Hrvatske ceste d.o.o. prema odredbi članka 33. ZC-a izravno ne izvode radove održavanja javnih cesta, a koje radove smiju ustupiti pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i tehnički opremljenoj za te poslove sukladno posebnim propisima. Točno je i da su tuženik i Ceste-Rijeka d.o.o. sklopili 27. prosinca 2019. Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za područje Grupe 4, a koja obuhvaća državne ceste na području Primorsko-goranske i Istarske županije za 2020. te je uvidom u isti Ugovor utvrđeno da je tuženik kao naručitelj ustupio društvu Ceste-Rijeka d.o.o. izvođenje radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za područje Grupe 4 za 2020. (članak 2. Ugovora), a pod redovitim održavanjem podrazumijevaju se i mjere i radnje tijekom većeg dijela ili cijele godine sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti te sigurnosti prometa, o čemu se prema čl. 19. st. 2. Ugovora izvođač obvezuje voditi stalnu brigu o zaštiti ceste i omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa u svim meteorološkim uvjetima, a ukoliko su ti uvjeti takvi da se cesta mora zatvoriti za promet izvođač je po čl. 20. to obvezan obilježiti i preusmjeriti promet odnosno po čl. 29. Ugovora poduzeti sve potrebne radnje za sprječavanje daljnjih štetnih posljedica te osigurati sigurno odvijanje prometa i o tome svemu prema članku 30. Ugovora izvješćivati javnost. No navedeni Ugovor djeluje između stranaka između kojih je sklopljen, pa nije relevantan za ovaj postupak u smislu prigovora pasivne legitimacije, a upravo su ugovorne strane tog Ugovora i odredile pravo regresiranja tuženika za slučaj radnji izvođača protivno tom Ugovoru jer su u čl 56. regulirali odgovornost za štetu gdje se izvođač obvezuje obeštetiti naručitelja (dakle tuženika), osoblje naručitelja i njihove zastupnike u pogledu svih potraživanja šteta i dr. Stoga je tuženik odgovoran prema tužitelju za naknadu predmetne štete te se isti može regresirati prema pravnoj osobi Ceste-Rijeka d.o.o. sukladno pomentom Ugovoru.

13. Nije osnovan niti prigovor tuženika o isključivoj odgovornosti tužitelja. Ovaj sud nije utvrdio bilo kakve elemente suodgovornosti odnosno doprinosa tužitelja vlastitoj šteti u smislu odredaba članaka 1092. i 1106. Zakona o obveznim odnosima (" Narodne novine" broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.; dalje ZOO) kao niti isključivu odgovornost tužitelja za nastanak događaja.

13.1. Tuženik, obrazlažući taj prigovor, potpuno neosnovano tvrdi da je tužitelj prouzrokovao prometnu nezgodu jer nije prilagodio brzinu stanju i uvjetima na kolniku. Upravo stalni sudski vještak utvrđuje da je brzina osobnog automobila kojom je upravljao tužitelj u trenutku prometne nezgode iznosila 53 km/h a što je ujedno i granična brzina za konkretne uvjete. Također, da kolnik na mjestu nezgode nije bio zaleđen, pri brzini kojom se kretao tužitelj ne bi došlo do destabilizacije osobnog automobila, te pri brzini kojom se kretao tužitelj čak i uz radnju kočenja ne bi došlo do destabilizacije vozila. Stoga nema elemenata za utvrditi odgovornost tužitelja nastanku prometne nesreće kako to ističe tuženik jer se tužitelj kretao dopuštenom brzinom u skladu sa konkretnim prometnim uvjetima, te nije postupio suprotno odredbi čl. 51. i 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020; dalje ZSPC-a).

14. Na tuženiku je teret dokaza da je poduzeo i koje je točno radnje poduzeo radi otklanjanja opasnosti (zaleđenost kolnika), ali tuženik tijekom postupka na navedene okolnosti nije uopće predlagao dokaze, a i iz izjave svjedoka RP policijskog službenika koji je radio uviđaj na licu mjesta utvrđeno je da je bilo upitno posipavanje kolnika (gdje i u kojoj količini je kolnik posipan) pa se nameće zaključak da tuženik nije postupio u skladu sa Zakonom propisanim obvezama o upravljanju predmetnom dionicom ceste, a radi pravovremenog otklanjanja uočene opasnosti.

15. U odnosu pak na visinu štete sud u potpunosti prihvaća nalaz i mišljenje prometnog vještaka da je na automobilu marke Ford Focus reg. oz. [registarska oznaka] u vlasništvu tužitelja nastupila totalna šteta koja iznosi 2.293,77 EUR i da popravak nije ekonomski isplativ s time da je od kataloške vrijednosti oduzeta vrijednost spašenih dijelova.

16. Odredbom čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, stoga je tužitelju dosuđena zakonska zatezna kamata pobliže opisana kao u toč. I izreke.

17. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tbr. 7., 9. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023), te su tužitelju priznati troškovi kako slijedi: za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR, za zastupanje na ročištu 11. prosinca 2023. 100,00 EUR, te na ročištima 5. veljače 2024., 17. lipnja 2024., 13. siječnja 2025 i 14. travnja 2024. u iznosu od 800,00 EUR (4x200,00 EUR), sve uvećano za PDV u iznosu od 275,00 EUR, trošak vještačenja po vještaku geodetske struke u iznosu od 479,78 EUR, trošak vještačenja po vještaku prometne struke u iznosu od 619,77 EUR, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 40,73 EUR, sudske pristojbe na presudu u iznosu od 34,69 EUR, odnosno parnični trošak u iznosu od 2.070,19 EUR, pri čemu na sve priznate troškove zatezna kamata teče od dana donošenja presude.

17.1. Preostali zatraženi troškovi na ime podnesaka od 11. prosinca 2023. i 29. listopada 2024. nisu priznati, prednje budući isti nisu niti podneseni niti se nalaze u spisu. Također stvarni trošak vještačenja po vještaku prometne struke je 619,77 EUR stoga je zatraženi iznos preko tog iznosa valjalo odbiti.

18. Stoga je valjalo presuditi kao u točki II. izreke presude.

Delnice, 23. svibnja 2025.

Sudac

mr.sc. Ana Zaborac

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud