Baza je ažurirana 30.03.2026. zaključno sa NN 12/26 EU 2024/2679
Posl.br. 15 R1-23/2025-5
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
Kralja Petra Krešimira IV br. 2
21000 Makarska
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Makarskoj po sucu Slavku Štrpcu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice SILIVE-MATEE STIPIĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], Gradac, [adresa] zastupana po pun. Doris Obratov Kličković odvjetnici u [adresa] protiv predloženika DZT OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po pun. DZ odvjetniku u [adresa] radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 23. 5. 2025.g.
r i j e š i o j e
I/ ODBIJA SE prijedlog predlagateljice SILIVE-MATEE STIPIĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], Gradac, [adresa] zastupana po pun. Doris Obratov Kličković odvjetnici u [adresa] protiv protustranke DZT OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], kuća površine 162 m2, poslovna zgrada površine 234 m2 i dvorište 300 m2, sveukupne površine 696 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] na kojoj su predlagateljica suvlasnica u 1/3 dijela, a protustranka u suvlasničkom udjelu od 2/3 dijela.
II/ Odbija se zahtjev protustranke DZT OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po pun. DZ odvjetniku u [adresa] za naknadu troškova postupka.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je putem iskazanog punomoćnika ovom sudu podnijela zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], kuća površine 162 m2, poslovna zgrada površine 234 m2 i dvorište 300 m2, sveukupne površine 696 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] na kojoj su predlagateljica suvlasnica u 1/3 dijela, a protustranka u suvlasničkom udjelu od 2/3 dijela s tim da predlagateljici pripadne imovina razmjerna veličini njezinog suvlasničkog dijela na način koji odredi sud.
2. U dokazne svrhe ovaj sud pregledao je izvadak iz zemljišne knjige za katastarsku česticu [katastarska čestica] broj zk uloška [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] kuća, poslovna zgrada i dvorište ukupno 696 m2, iz kojeg proizlazi da su stranke suvlasnici i to predlagateljica D UZ za 1/3 suvlasničkog dijela, a UZT za 2/3 suvlasničkog dijela.
3. Na održanom ročištu 24. 8. 2021.g. predlagateljica je ustrajala na diobi predmetne nekretnine etažiranjem, a dok je predloženik ocijenio da je svrsishodnije izvesti civilnu diobu, te nije osporio suvlasništvo, suvlasničke omjere i predmet diobe.
4. Slijedom navedenog ovaj sud je odredio očevid na licu mjesta uz prisutnost vještaka mjernika i vještaka građevinske struke sa obavezom izrade predmetnih vještava.
5. Vještaci su dostavili svoja vještva, pa tako stalni sudski vještak za geodeziju Ante Radman vještvo pod brojem V-37/2022 od 22.11.2022.g., i stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Tonka Aljinović Gojak vještvo pod brojem Ur.br. 85/22 od prosinca 2022.g.
6. Ovaj sud dostavio je predmetna vještva na odgovor strankama, a koje nisu imale primjedbe na iste.
7. U dijelu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Radmana proizlazi da se predmetni obuhvat kao i predmetna zgrada nalaze na dvije čestice, te obuhvaća cijelu čest. zem. [katastarska čestica], te dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a koja čestica nije istog vlasništva kao čest. 2911/2. Da bi predmetna nekretnina (stambeno poslovna zgrada sa pripadajućim dvorištem) bila jedinstvena cjelina na jednoj, vlasnički uređenoj čestici potrebno je prvo formirati jedinstvenu građevnu česticu i riješiti imovinsko pravne odnose za dio nekretnine koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i kroz geodetski elaborat upisati predmetnu stambeno poslovnu zgradu na temelju rješenje o izvedenom stanju.
8. Iz geodetskog snimka – skice sa uklopljenim katastarskim planom od 22.11.2022.g. razvidno je da se predmet obuhvata nalazi na cijeloj čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i označen je brojevima od 1 do 25.
9. Iz rješenja o izvedenom stanju Splitsko-dalmatinske županije Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje pod brojem Klasa: UP/I-361-02/13-03/0537 Ur.br. 2181/1-11-03/06-18-18 od 26.1.2018.g. ozakonjena je rekonstrukcija, završene, slobodno stojeće zahtjevne stambeno poslovne zgrade izgrađena na zemljištu označenom kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina].
10. Dakle, iz predmetnog vještva razvidno je da je predmet ovoga postupka u naravi kuća, poslovna zgrada i dvorište položena na dvije katastarske čestice s tim da su iz izvadaka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] broj zk uloška [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] suvlasnici na katastarskoj čestici [katastarska čestica] stranke i to NZT za 1/3 i UZT za 2/3 suvlasničkog dijela, a iz izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] broj zk uloška [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], za kat. čest. [katastarska čestica] vlasnik MZT iz [adresa] za 1/1.
11. Slijedom gore navedenog treba imati u vidu da prema odredbi čl. 47.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u daljnjem tekstu ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, te mu to pravo ne zastarijeva. Nadalje, prema odredbi čl. 49.st.1. ZV suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća u granicama mogućeg i dopuštenog, a ukoliko se ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća svaki suvlasnik može zahtijevati da o tome odluči sud.
12. Odredbom čl. 50.st.1. ZV-a propisano je da je sud, kada provodi razvrgnuće, vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten. St.2. istog članka je propisano da, ako sud nije vezan glede načina razvrgnuća u smislu st.1.tog članka da će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, a st.4.istog članka je propisano da ako dioba iz st.2.tog članka nije moguća da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
13. Ovaj sud je u postupku ustanovio da stranke nisu postigle sporazum o načinu diobe nekretnine.
14. Prema odredbi čl. 53. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima propisano je da suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će sa određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.
15. U tijeku postupka, na temelju provedenih mjerničkih vještačenja utvrđeno je da je predmeta kuća sagrađena i na dijelu č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a ta nekretnina nije obuhvaćena prijedlogom za razvrgnuće suvlasničke zajednice. U takvom slučaju nije moguće odrediti geometrijsku diobu – uspostaviti etažno vlasništvo odnosno eventualno civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice prodajom, već se prijedlogom treba obuhvatiti sve nekretnine na kojima je sagrađena kuća.
16. Kako na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] na čijem dijelu je položena predmetna kuća postoji vlasništvo druge osobe različite od stranaka prijedlogom treba obuhvatiti i tu osobu koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik nekretnine. Tek u tom slučaju je pasivna legitimacija pravilno zasnovana i postupak se može provesti.
17. Nadalje je za navesti da u takvom slučaju nije moguće provesti razvrgnuće već je prethodno potrebno provesti odgovarajuću parcelaciju, a s obzirom na odredbu čl. 9.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje.
18. Slijedom svega gore navedenog valjalo je riješiti kao u izreci ovog rješenja.
19. Istina u podnesku od 31.8.2023.g. predloženik je osporio suvlasničke omjere za predmetnu nekretninu koja je predmet diobe u ovoj pravnoj stvari, te predložio obustavu postupka navodeći razloge za to, te je na tome ustrajao i na ročištu dana 17.3.2025.g., a dok se predlagateljica protivila navedenom.
20. Međutim, slijedom gore navedenih razloga nisu se ispunili uvjeti ni za razvrgnuće navedene suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, pa o tome ovaj sud nije raspravljao.
21. Glede odluke o trošku za navesti je da stranke iste snose sukladno odredbi čl. 54. Zakona o vlasništvu i drugim stvarima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) odnosno razmjerno suvlasničkom dijelu osim ako zakon ili njihov sporazum ne određuje drugačije.
22. Taj posebni zakon jeste bivši Zakon o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 1. kolovoza 1934.g. broj 185/XLV, dalje: ZSVP) čija je primjena utemeljena na odredbi čl.1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.g. ("NN" br. 73/91), koji ne predviđa obavezu snašanja troškova zastupanja. Naime, temeljno načelo u izvanparničnom postupku je da svaki sudionik snosi sve svoje troškove, pa tako da trošak zastupanja pada na zastupanog, ako je bilo zajedničkih troškova o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjer.
23. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na teret zastupanog.
24. Protustranka zastupana po pun. DZ odvjetniku u [adresa] potražuje troškove i to za sve radnje poduzete po njihovom punomoćniku sukladno tarifi i nagradama odvjetnika.
25. Stavkom 4. pravnog pravila iz paragrafa 20 bivšeg ZSVP je propisano da sud može po prijedlogu jedne strane naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući troškove pravnog zastupnika koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.
26. U konkretnom se slučaju prema ocijeni ovog suda pokretanje izvanparničnog postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina ne može okvalificirati kao neosnovan prijedlog ili gruba krivnja koju ima na umu navedena odredba.
27. Slijedom navedenog troškovi zastupanja protustranki u konkretnom slučaju padaju na iste, pa je valjalo riješiti kao u izreci ovog rješenja pod točkom II.
U Makarskoj 23. svibnja 2025.g.
S U D A C
Slavko Štrbac
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba na Županijski sud u Splitu preko ovog suda u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 (tri) primjerka.
DNA:
1. Pun. predlagateljice,
2. Pun. protustranke,
3. U spis.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.