Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: P-2073/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja ČA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupan po punomoćniku Luki Marčić, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA (OIB: 52634238587) zastupana po ODO Šibenik, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 14. travnja 2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno zajedno sa punomoćnikom Luka Marčić, odvjetnik u Šibeniku i zz tuženika ĆA, savjetnice u ODO Šibenik, po objavi, dana 23. svibnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ČA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na dijelu nekretnine katastarske oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koji dio je na geodetskom snimku kojeg su izradila Geodetska mjerenja d.o.o. dana 23. 02. 2023. godine, označen slovima A-B-C-D-A, površine 973 m2, a za koji dio je rezerviran podbroj 18156/9, K. O. [katastarska općina], a koji geodetski snimak u cijelosti odgovara skici mjesta očevida koju je izradio Pjer Sladoljev, dipl. ing. geod. dana 06.12.2024. godine i koja skica čini sastavni dio ove presude.

II. Temeljem ove presude i nakon provedbe prijavnog lista, tužitelj ČA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ovlašćuje se na nekretnini iz točke 1. ove presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i za cijelo uz istodobno brisanje istog prava s imena Republika Hrvatska za cijelo.

Obrazloženje

1. Tužitelj ČA, zastupan po punomoćniku Luka Marčić, odvjetniku u [adresa], podnio je ovom sudu, dana 20. studenog 2023. godine, tužbu protiv tuženika Republika Hrvatska, radi utvrđenja prava vlasništva.

1.1. Tužitelj u tužbi navodi kako je predmet tužbe dio nekretnine katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a koji dio je na geodetskom snimku koji je izradila Geodetska mjerenja d.o.o. dana 23. veljače 2023. godine, označen slovima A- B-C-D-A površine 973m2 za koji dio da je rezerviran podbroj 18156/9.

1.2. Nadalje, predmetnu nekretninu narodnog naziva “Komun” tužitelj da je stekao temeljem nasljeđivanja i dijelom diobom. Predmetna nekretnina da je bila izvorno vlasništvo djeda tužitelja HA a kojega da su temeljem rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-169/69 naslijedila njegova djeca i to otac tužitelja ĐA, JA, AA, ZA i LA, koja su se zatim podijelila i tom diobom predmetna nekretnina da je u cijelosti pripada oca tužitelja ĐA. Nakon smrti ĐA istog su naslijedili njegova supruga OA za ¼ dijela, sin MA za 2/4 dijela i tužitelj za ¼ dijela sve sukladno rješenju o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O- 86/76. Majka tužitelja svoj nasljedni dio predmetne nekretnine da je darovala svome sinu, a potom je između HA i tužitelja provedena materijalna dioba i u toj diobi tužitelju da je pripala upravo utužena nekretnina za cijelo.

1.3. Predmetna nekretnina da je sa svih strana ograđena suhozidom koji postoji i danas, ista da je nekada bila vinograd a nakon toga, prije 40-tak godina vinova loza da je zamijenjena maslinama, tako da danas predstavlja maslinik. Budući je u zemljišnoj knjizi upisana Republika Hrvatska tužitelj ima pravni interes uskladiti stvarno stanje sa zemljišnoknjižnim stanjem pa je predložio da sud prihvati tužbeni zahtjev.

2. Odredbom čl. 186. a st. 1 i 5 Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna je prije podnošenja tužbe obratiti se sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. Ako navedeni zahtjev ne bude prihvaćen ili ako o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu.

2.1. Iz spisa je vidljivo kako je tužitelj, postupajući u skladu s naprijed navedenom zakonom odredbom, podnio dana 14. ožujka 2023. godine, zahtjev za mirno rješenje spora i to nadležnom državnom odvjetništvu u [adresa], kao i da protekom roka o tri mjeseca isti nisu odgovorili pa je tužitelj dana 20. studenog 2023. podnio tužbu.

3. Tuženik je u svom odgovoru na tužbu istu osporavao u cijelosti navodeći da iz dokaza na koje se tužitelj poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Nadalje, iako tužitelj navodi kako je njegov otac predmetnu nekretninu naslijedio od svog oca te materijalnom diobom sa bratom i sestrama na navedenu okolnost da nije dostavio nikakav dokaz. Slijedom navedenog, tužitelj da ničim nije doveo u sumnju upis prava vlasništva predmetne nekretnine na imenu tužene, niti priložio dokaze koji bi upućivali da je uknjižba prava vlasništva na fizičkom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pogrešna, pa je predložila da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

4. U postupku su izvedeni dokazi pregledom preslike rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-169/69 od dana 03. ožujka 1971. godine, preslike rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-825/76 od dana 15. rujna 1977. godine, preslike Ugovora o darovanju sklopljenog između BA i DA i to dana 05. rujna 1997. godine, posjedovnog lista broj 1706 K. O. [katastarska općina], izvatka iz zemljišnih knjiga za predmetnu nekretninu, nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Pjera Sladoljev od dana 09. siječnja 2025. godine, saslušanja svjedoka TA i NA.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud je tužbeni zahtjev našao osnovanim.

7. Predmet spora predstavlja nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

7.1. Pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za predmetnu nekretninu sud je utvrdio da je u zemljišnim knjigama suda kao vlasnik upisana Republika Hrvatska, ovdje tužena.

8. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjer Sladoljeva od dana 09. siječnja 2025. godine, proizlazi da nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na skici mjesta očevida označena slovima A-B-C-D-A, predstavlja nekretninu koja je sa svih strana omeđena oznakama u obliku suhozida i kamenih međaša. Da je prekrivena kamenim vlačicama koje ukazuju na činjenicu da je na predmetnoj nekretnini bio vinograd čiji su tragovi vidljivi i danas u obliku izdanaka i ostataka vinove loze. Isto tako, da se u trenutku provođenja očevida koji je prethodio izradi nalaza i mišljenja vještaka na nekretnini nalazi formiran maslinik, a kako je to prikazano i na samoj skici, točnije nalaza i mišljenju vještaka.

9. Iz iskaza svjedoka NA starog 68 godine a kojeg je sud cijenio kao istinit i vjerodostojan, proizlazi da mu je poznat predmet spora budući je njegov djed imao nekretninu koja je graničila sa nekretninom koja je predmet spora. Predmetna nekretnina da je prvotno bila u posjedu oca tužitelja pok. ĐA a nakon njegove smrti istu da su obrađivali pokojni brat tužitelja MA a onda i sam tužitelj. Na nekretnini da je prvotno bio vinograd koji je onda bio zapušten a kasnije da su posađene masline koje tužitelj i danas obrađuje. Svjedok je također naveo a je je predmetnu nekretninu prvo naslijedio djed tužitelja a onda otac tužitelja te na posljetku i sam tužitelj. Nekretnina da je ograđena suhozidom točno onako kako je izvorno ograđena, isti da se sjeća još od kada je imao 12 godina da su tamo već bile zasađene masline te ih je prednik tužitelj obrađivao. U odnosu na eventualan saznanja o diobi između tužitelja i njegove braće u pogledu utužene nekretnine iskazivao je kako su se tužitelj i njegova braća podijelili usmenom diobom te da su oba brata tužitelja preminula.

9.1. Iz iskaza svjedoka TA starog 59 godine, kojeg je sud prihvatio istinitim, logičnim i vjerodostojnim, proizlazi da se njegova nekretnina nalazi u neposrednoj blizini utužene nekretnine, te da je isti još kao dijete išao sa majkom na svoju nekretninu te tom prilikom viđao pokojnog oca tužitelj kako obrađuje nekretninu. Pokojni otac tužitelja da je na predmetnoj nekretnini zasadio maslinik i to prije 50-tak godina te je isti obrađivao do svoje smrti, nakon njega je istu obrađivao brat tužitelja a danas tužitelj. Predmetna nekretnina da je ograđena suhozidom, te da isti već 30-tak godina pomaže tužitelju prilikom branja maslina i u tom vremenskom periodu nikada nitko da nije tužitelju osporavao posjed predmetne nekretnine niti je svjedoku poznato da bi netko od tužitelja tražio da se sa iste ukloni.

10. Dakle, iz iskaza svih naprijed navedenih svjedoka, a koje je sud cijenio istinitim, vjerodostojnim, budući su jasno i nedvojbeno iskazivali o bitnim činjenicama, koje su im dijelom osobno poznate a dijelom po pričanju starijih osoba, proizlazi da su prednici tužitelja bili u samostalnom posjedu utužene nekretnine i to na način da su istu obrađivali i na njoj sadili vinograd i maslinik.

11. Prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

11.1. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

11.2. Prema stajalištu ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), i to glede sporne nekretnine K. O. [katastarska općina], u vrijeme dosjelosti valja uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne

postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je, primjerice, izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske). Presudom ESLJP od 11. lipnja 2009. godine u predmetu Č protiv Republike Hrvatske zauzet je stav da bi se podnositelju zahtjeva za zaštitu ljudskih prava i sloboda u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računalo i vrijeme posjedovanja u kojemu su te nekretnine prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske bile u društvenom vlasništvu.

11.3. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

11.4. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946). Prema pravnom pravilu paragrafa 1472. OGZ-a pravo vlasništva nekretnine na kojoj je bilo upisano državno vlasništvo kao općenarodna imovina temeljem izvanredne dosjelosti (originarno) moglo se steći nakon neprekidnog četrdesetgodišnjeg posjedovanja iste i to do 6. travnja 1941.

12. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebice iskaze svjedoka, koje je sud cijenio kao vjerodostojne i iste u cijelosti prihvatio, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je predmet spora i to nekretnina označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bila u dugogodišnjem nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika, da je ne nekretnini prvo bio djed tužitelja, potom otac tužitelja a onda i sam tužitelj, te da su je svi obrađivali i na njoj sadili prvotno vinograd a kasnije maslinik kojeg tužitelja i danas obrađuje.

13. Tužena Republika Hrvatska u tijeku postupka i o zaključenja glavne rasprave nije dokazala nepošten posjed, nekretnine koja je predmet tužbenog zahtjeva, po tužiteljevim prednicima, niti je osporavala iskaze saslušanih svjedoka, utvrđenja prilikom očevida, dok u odnosu na skicu mjesta očevida sastavljanju od strane stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev nije imala posebnih primjedbi.

14. Stoga, zaključno, imajući u vidu, a polazeći od utvrđenja ovog suda da je kontinuirani, samostalni i od nikoga ometani posjed pravnih prednika tužitelja glede nekretnine koja je predmet spora izvršavan počevši od, prema navodima tužitelja u tužbi, još od 70-tih godina prošlog stoljeća uzimajući u obzir smrt djeda tuženika koji je predmetnu nekretninu obrađivao, a koji posjed je ovaj sud našao savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, a kako u konkretnom slučaju u odnosu na potraživanje tužitelja ne postoji suprotstavljeni pravni interes trećih osoba, zaključak je ovog suda kako je pravni prednik tužitelja i to djed istog odgovarajući realni dio nekretnine stekao ispunjenjem za to propisanih pretpostavki, točnije izvanrednom dosjelošću rok koje je propisan odredbom čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno u trajanju od 40 godina, svakako dovršen stupanjem na snagu ZV-a, a onda se nekretnina prenosila generacijama u obitelji sve do tužitelja.

15. Odluka o troškovima parničnog postupka je izostala budući da stranke nisu stavili zahtjev za naknadu istog.

16. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Šibeniku, 23. svibnja 2025.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- tužitelj po punomoćniku Luka Marčić, odvjetnik u Šibeniku

- za tuženu ODO Šibenik