Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Psp-8/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Koprivnici po sucu Darku Magdiću kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužiteljice ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Krešimiru Papcu, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženice ČFZ iz [adresa], zastupana po punomoćnici Anji Juršetić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Juršetić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon zaključene javne i glavne rasprave dana 6. svibnja 2025.g. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, te punomoćnika tuženice, a odluke objavljene dana 23. svibnja 2025.g. u prisutnosti tužiteljice,

r i j e š i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužena ZFZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] smetala tužiteljicu ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u njezinom posjedu obiteljske kuće sagrađene čkbr. [katastarska čestica] a koja dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da krovište stambenog objekta tužene u izgradnji od sjeverne strane objekata parničnih stranaka pa do južne strane, prelazi preko krovišta kuće tužiteljice, a prema skici izmjere mjerničkog vještaka u ovom predmetu, sve označeno zelenom bojom, i to od točke 1 pa preko točaka 2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 do točke 15, ukupne površine 1,69 m2, te da površina žlijeba tuženice na južnoj strani objekata parničnih stranaka prelazi na objekt u posjedu tužiteljice za 0,04 m2, u skici izmjere označeno točkom 7, 8, 9 i 10 tuženice prelazi na posjed tužiteljice, pa se tuženoj ČFZ zabranjuje svako takvo i slično smetanje, te nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da tužena ČFZ ukloni dio krovišta i žljeb na svom stambenom objektu sagrađenom na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u dijelu gdje krovište tužene prelazi preko krovišta kuće tužiteljice, a prema skici izmjere mjerničkog vještaka u ovom predmetu, sve označeno zelenom bojom, i to od točke 1 pa preko točaka 2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 do točke 15, ukupne površine 1,69 m2, kao i da ukloni žlijeb na južnoj strani objekata parničnih stranaka koji prelazi na objekt u posjedu tužiteljice za 0,04 m2, u skici izmjere označeno točkom 7, 8, 9 i 10 sve to u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice da je tužena počinila smetanje posjeda na način da su se radnici angažirani od strane tužene kretali po krovištu tužiteljice.

III.Tužena ZFZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] je dužna tužiteljici ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.359,56 € (slovima:tisućutristopedesetdeveteura i pedesetšestcenta) sa zakonskom zateznom kamatom počevši od dana presuđenja 23. svibnja 2025., pa do isplate po stopi za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica ČF u tužbi tvrdi kako je samovlasnik i posjednik nekretnine koja u zemljišnim knjigama dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a označena kao čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 409 m2, kuća na [adresa], dvor na [adresa] i čkbr [katastarska čestica] voćnjak na [adresa]; ukupno 659 m dok je tužena ZFZ vlasnica i posjednica susjedne nekretnine koja u zemljišnim knjigama dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a označena kao čkbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište sa 630 m2; ukupno 630 m2 na kojoj nekretnini tužena gradi novi stambeni objekt koji je stavljen pod krovište. Predmetni novi stambeni objekt nalazi se tik uz kuću tužiteljice. Majstori angažirani od stane tužene ČFZ, te po njenom nalogu i za njezin račun, radili su izradu krovišta na objektu tužene u periodu od 01.07.2024.g. pa do 05.07.2024.g. i to na način da krovište na stambenom objektu tužene sa sjeverne strane objekata parničnih stranaka u dužini gdje objekti parničnih stranaka graniče krovište tužene u dužini oko sedam metara nadvisuje i prelazi iznad krovišta tužiteljice, a u širini od oko 0,10 do 0,35 metara počevši od sljemena krovišta pa do kraja krovišta u pravcu sjever jug. Pri izvođenju navedenih radova majstori tužene kretali su se po crijepu i krovištu tužiteljice a da prethodno tužena nije ni tražila ni dobila suglasnost tužiteljice. Tužena je svojim činom samovlasno smetala tužiteljicu u njenom zakonitom, mirnom i poštenom posjedu obiteljske kuće, pa tužiteljica podnosi ovu tužbu s prijedlogom da naslovni sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim se utvrđuje smetanje posjeda na nekretnini tužiteljice.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu stavlja prigovor prekluzije na podnošenje tužbe radi smetanja posjeda. Naime, tužiteljica paušalno navodi da su se u razdoblju od 01.07.2024. do 05.07.2024. godine izvodili radovi na krovu tužene, a pritom ne dostavlja nikakve materijalne dokaze kojima bi potkrijepila te tvrdnje, odnosno da je njen posjed bio smetan baš u navedenom razdoblju. S obzirom na to da se bez dokazivanja posljednjeg mirnog posjeda, odnosno čina smetanja, ne može zahtijevati zaštita povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, predlaže se Naslovnom sudu, sukladno čl. 282. ZPP-a, da predmetnu tužbu odbaci. Tuženica ističe prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije jer tvrdi kako je upravo suprotno - tužiteljica ta koja je tuženu smetala u njenom posljednjem zakonitom, mirnom i poštenom posjedu. Tužena ističe da je prije početka gradnje stambenog objekta ovlašteni inženjer geodezije izradio geodetski elaborat te je čestica ispravno iskolčena u skladu s utvrđenim granicama između nekretnine tužiteljice i tužene. Izrađeni geodetski elaborat predočen je nositeljima prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata i nositeljima prava na susjednim katastarskim česticama a koje su svojim potpisom potvrdile suglasnost s izrađenim geodetskim elaboratom, samim time i novim razgraničenjem te da nemaju primjedbi na promjene opisane u prijavnom listu za katastar i za zemljišnu knjigu. Dakle, izgradnja objekta tužene izvodi se u potpunosti unutar zakonito utvrđenih granica njezina posjeda, kako je, između ostalog, definirano i ZV-om, koji propisuje pravo vlasnika da raspolaže svojim posjedom bez zadiranja u prava trećih osoba. S obzirom na to da je, sukladno čl. 219. ZPP-a, teret dokazivanja na tužitelju, a iz materijalne dokumentacije koju tužena dostavlja kao prilog ovom odgovoru na tužbu nedvojbeno proizlazi kako u konkretnom slučaju ne postoji prekoračenje granica posjeda s njezine strane, već upravo s tužiteljičine, na tužiteljici je da dokaže suprotno. U korelaciji s prethodno navedenim, tužena osporava i zahtjev tužiteljice da ukloni dio krovišta koji prema navodima tužiteljice prelazi u granice njenog posjeda. Vlasnik ima pravo graditi unutar granica svoga posjeda, a nadležno tijelo može naložiti uklanjanje dijela objekta samo ako je utvrđeno da isti predstavlja povredu prava druge strane ili odstupanje od dozvole. S obzirom na to da se građevinski radovi tužene odvijaju u skladu sa zakonom i bez odstupanja od izdane pravomoćne građevinske dozvole, da se tužiteljica 2021. godine usuglasila s novoutvrđenim razgraničenjem, da se samim time krovište nalazi unutar zračnog prostora tužene, zahtjev za uklanjanje dijela krova smatra se neosnovanim i pravno neutemeljenim. U odnosu na navode tužiteljice kako su majstori tužene prilikom izvođenja radova hodali po crijepu i krovištu tužiteljice, a da pritom tužena nije ni tražila niti dobila njezinu suglasnost, tužena ističe kako je za izvođenje radova angažirala ovlaštenu tvrtku za izvođenje radova na krovištu – TD GRADITELJSTVO BLAŽIC j.d.o.o. Kao investitor, tužena nije imala niti mogla imati izravnu kontrolu nad kretanjem radnika Izvođača radova koje je angažirala za izvođenje radova a uzimajući u obzir činjenicu da se nekretnine nalaze tik jedna uz drugu tužena smatra kako realno nije moguće postaviti skelu. Tužena spominje odredbu članka 107. stavak 1. ZV-a, ovlašćuje vlasnika susjedne nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje, privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti. Unatoč navedenome, a prema informacijama dobivenim naknadno od strane odgovorne osobe izvođača radova ZF koji je nazočio predmetnom događaju, radnik FF je bio upozoren od strane tužiteljice nakon što se se u jednom trenutku našao na njezinom krovu te se radnik ispričao i odmah prestao s kretanjem po krovu tužiteljice te nikakva šteta pritom nije nastala. Tužiteljica nije prijavila niti obavijestila tuženu o „incidentu“, iako je imala mogućnost radi dobrosusjedskih odnosa učiniti to odmah, kako bi se moglo reagirati pravovremeno i primjereno. Shodno prethodno navedenome, takvo postupanje izvođača radova na krovu ne može se ocijeniti kao smetanje posjeda već kao građevinski neophodno, a time i opravdano, uz napomenu kako tužiteljica nije dokazala da se u konkretnom slučaju ono moglo izbjeći i na koji način te da se radnik po negodovanju tužiteljice maknuo s krova („smetanje“ je prestalo). Tužena smatra kako radnje koje poduzima radi normalnog korištenja svoje susjedne nekretnine, nemaju obilježje smetanja posjeda da su poduzete bez namjere promjene postojećeg posjedovnog stanja i sprječavanja ili ograničavanja tužiteljice u njezinom posjedu. Iste se također ne mogu se smatrati samovlašćem, jer su utemeljene na zakonu i pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, a ne na izmjeni posjedovnog stanja. Štoviše, tužiteljica je svojim potpisom potvrdila suglasnost s geodetskim elaboratom i novim razgraničenjem, bez primjedbi na promjene pa smatra kako je predmetni postupak pokrenut s ciljem prikazivanja povoljnijeg položaja tužiteljice u okviru postupka koji se vodi pred Naslovnim sudom zbog naknade štete a isto tako tužena smatra kako sve da je predmetno smetanje postojalo, iako tvrdi suprotno, isto je prestalo dovršetkom radova na krovištu tužene, stoga je tužiteljica uostalom izgubila i pravni interes za podnošenjem predmetne tužbe pa predlaže odbaciti tužbu, a podredno, po provedenom dokaznom postupku, odbiti tužbene zahtjeve tužiteljice u cijelosti uz nalaganje da tuženoj namiri troškove parničnog postupka uvećane za zakonsku zateznu kamatu tekuću.

3.U svrhu dokazivanja vrši se uvid u fotografije (list 4-6), zk. izvadak za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 18-19), izvodi iz posjedovnog lista (list 21-22), izvodi iz katastarskog plana (list 23-24), geodetski elaborat (list 25-28), broj zahtjeva 367221/2021 DGU, Područni ured za katastar Koprivnica (list 29-32), skica izmjere (list 33-36), prijavni list za katastar zk. odjela [adresa] (list 37-39), kopija katastarskog plana (list 40-44), izvješće o izrađenom elaboratu (list 45), izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, izvješće o zgradama i drugim građevinama, tehničko izvješće, popis nositelja prava na katastarskim česticama koje graniče s predmetnim česticama (list 46-54), rješenje DGU, Središnji ured Zagreb od 21.3.2019. (list 55-58), tehničko izvješće inženjera geodezije ŽF (list 59), geodetska situacija stvarnog stanja terena, geodetska situacija građevine čestice (list 60- 62), tlocrt krovne konstrukcije (list 64), skica geoportala (list 65),građevinska dozvola Koprivničko-križevačke županije, Upravni odjel za prostorno uređenje od 5.11.2021. i potvrda o pravomoćnosti rješenja (list 66-73), saslušane su stranke u svrhu dokazivanja, saslušani su svjedoci HF, ovlašteni inženjer geodezije ŽF, saslušan je direktor izvođača radova Graditeljstvo Blažic j.d.o.o. ĆF, projektant OF, svjedok FF zaposlen kod Graditeljstvo Blažic, proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka ing. Viktora Kozjaka, te je dodatno saslušan mjernički vještak ing. Viktor Kozjak.

4. Analizirajući provedene dokaze i to svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno proizlazi da je tužbeni djelomično osnovan.

5.Nesporno je da je tužba tužiteljice podignuta u roku od 30 dana kako je to predviđeno člankom 21.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tako da je tužba radi smetanja tužiteljice pravodobno dostavljena sudu jer su smetanja izvršena u srpnju 2024.g. a tužba je podnesena 26.srpnja 2024.g. Nadalje, nesporno je da dio krovišta kuće tuženice prelazi iznad krovišta tužiteljice kako je to utvrđeno prilikom očevida te prikazano na skici (list 99) koja je tom prilikom sačinjena, te prema skici stalnog sudskog vještaka Viktora Kozjaka koji je u svojoj skici iskazao parametre te površinu u kojem dijelu krovište tužene prelazi iznad krovišta tužiteljice. Dakle, nesporno je prilikom očevida utvrđeno kako dio površine konstrukcije krovišta tužene prelazi na kčbr. [katastarska čestica] i na taj način prelazi krovište tužene a što je stalni sudski vještak Viktor Kozjak mag.ing.geod.et geoinf. pokazao na skici zelenom bojom.

6. Iako tužena tvrdi kako su radnici radili prema nacrtu s pravomoćnom građevinskom dozvolom, te kako je tužiteljica potpisala pristanak nakon što joj je predočen nacrt budućih radova, sud nije mogao u cijelosti prihvatiti tvrdnju kako je to sve zakonski bilo potkrijepljeno. Naime, nesporno je da je prije početka gradnje stambenog objekta ovlašteni inženjer geodezije izradio geodetski elaborat te je čestica ispravno iskolčena u skladu s utvrđenim granicama između nekretnine tužiteljice i tužene. Izrađeni geodetski elaborat predočen je nositeljima prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata i nositeljima prava na susjednim katastarskim česticama a koje su svojim potpisom potvrdile suglasnost s izrađenim geodetskim elaboratom, samim time i novim razgraničenjem te da nemaju primjedbi na promjene opisane u prijavnom listu za katastar i za zemljišnu knjigu. Međutim, isto tako je nesporno kako je ovaj elaborat napravila ovlašteni inženjer geodezije ŽF ali je pripremu izvršio netko od njenih djelatnika a ona ga je izradila po toj pripremi, dok su potpise susjeda također prikupljali njeni djelatnici. Geodeta ŽF navodi kako prilikom izrade nacrta ne rade napuštanje krovišta već samo iskolčavaju zidove a projektanti postavljaju i smještaju objekt na njihovu podlogu. Svjedok OF, diplomirani ing. Građevine navodi kako je on radio projekt na način da objekte ucrtavaju na postojeću podlogu koju je izradio geodeta, no on tvrdi kako tijekom nadzora nisu utvrdili da krovište tužene prelazi preko krovišta tužiteljice, niti smije prelaziti. Vještak Viktor Kozjak je na ročištu od dana 3.travnja 2025.g. objasnio nalaz i mišljenje navodeći kako je prilikom izrade nalaza omaškom propustio navesti da je mjerenje izvršio mjernim instrumentom totalna stanica u kombinaciji s GPS-om, a koristio je geodetski elaborat izrađen od strane kolegice ŽF na temelju kojega je evidentirana katastarska međa u službenoj evidenciji katastra, te je na taj način vršio i provjeru da li krovište koje je sagradila tužena prelazi preko katastarske međe.

7. S obzirom da je saslušanjem vještaka Viktora Kozjaka otklonjena nedoumica u točnost odnosno preciznost uređaja jer se koristio istim mjernim instrumentom - totalna stanica u kombinaciji s GPS-om, kojeg je koristila i njegova kolegica ŽF, a koristio je i geodetski elaborat izrađen od strane iste kolegice ŽF na temelju kojega je evidentirana katastarska međa očito je kako je međašna linija dobro utvrđena od strane vještaka. Iako se u konkretnom slučaju ne radi o utvrđenju međe između stranaka ovakav podatak u postupku smetanja posjeda je sudu bio od važnosti s obzirom na površinu smetanja posjeda na čestici tužiteljice.

8. Nesporno je dakle, kako geodeti, što je u svom iskazu potvrdila ŽF, prilikom izrade nacrta ne rade napuštanje krovišta već samo iskolčavaju zidove a projektanti postavljaju i smještaju objekt na njihovu podlogu. No sud ne može prihvatiti iskaz svjedoka OF, koji je radio projekt a koji tvrdi kako nisu utvrdili tijekom nadzora da krovište tužene prelazi preko krovišta tužiteljice, jer je sud prilikom očevida nesporno utvrdio kako je vidljivo da krovište tuženice prelazi iznad krovišta tužiteljice, a što je svojom izmjerom potvrdio i vještak mag.dipl.ing.geod i Viktor Kozjak. Svjedok OF u svom iskazu navodi kako se ne smije krovište raditi na način da prelazi preko susjednog krovišta pa je očito da je došlo do pogreške prilikom izrade projekta. Nesporna činjenica da je tužiteljica potpisala suglasnost i zbog toga nije počinjeno smetanje posjeda sud ne može prihvatiti kao vjerodostojnu jer je tužiteljica dobila na uvid samo skicu iz koje, kao neuka stranka, nije mogla niti uvidjeti niti sebi predočiti činjenicu da će krovište tužene prelaziti preko njenog krovišta i sud vjeruje da takvo nešto sigurno ne bi potpisala.

9. Stoga je sud na temelju utvrđenih i provedenih dokaza te zatečenog stanja na nekretninama prilikom očevida nesporno zaključio kako je u konkretnom slučaju došlo do smetanja posjeda od strane tužene na način da dio krovišta prelazi iznad krovišta tužene jer iako tužena svojim radnjama nije doprinijela pogrešnoj izgradnji krovišta, nesporno je bila nalogodavac izvršitelju radova i kao takva odgovara za smetanje posjeda pa tužiteljica ima pravo na zaštitu posjeda temeljem odredbe članka 21.st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u onom dijelu, površini i gabaritima u kojem je izvršeno smetanje posjeda, te se tuženoj nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja tako da ukloni dio krovišta i žljeb na svom stambenom objektu u dijelu gdje krovište prelazi preko krovišta tužiteljice.

10. Nesporno je tijekom postupka utvrđeno da su djelatnici izvođača radova ĆF i FF hodali po krovištu tužiteljice kada ih je vidjela majka tužiteljice i zabranila im korištenje njihovog krova nakon čega su se djelatnici maknuli s krovišta i više nisu hodali po njihovom krovištu. Međutim, u konkretnom slučaju kod ovakvog smetanja posjeda pasivno je legitimirana osoba koja je dala nalog za smetanje, kao i osoba koja je radeći po tom nalogu neposredno izvršila čin smetanja posjeda. Djelatnik ĆF naveo je u svom iskazu kako mu za takvo hodanje nije dala nalog tužena, a proizlazi kako tužena prilikom tog događaja nije niti bila prisutna na gradilištu već je o tom događaju saznala naknadno, pa se po stajalištu ovog suda u konkretnom slučaju ne radi o smetanju posjeda jer nije došlo do oduzimanja i ili uznemiravanja posjeda tužiteljice u smislu odredbe članka 20. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima budući da je tužiteljica i nakon toga ostala u posjedu navedene nekretnine te je nastavila s njezinim posjedovanjem na način kako je to činila prije nego što su izvršene utužene radnje, odnosno tuženica ju nije onemogućila ili odbila od dotadašnjeg načina posjedovanja niti joj je promijenila dotadašnji posjed nekretnine.

11. Tuženik se po punomoćniku podneskom od dana 6.svibnja 2025.g. usprotivio preinaci tužbenog zahtjeva tužitelja kako je to postavljen podneskom na ročištu od 3.veljače 2025. međutim, sud o tom prigovoru nije odlučivao jer smatra kako se ne radi o preinaci tužbenog zahtjeva jer je tužbeni zahtjev smetanja posjeda u cijelosti ostao isti osim što je usklađen sa nalazom i mišljenjem vještaka s površinom i mjerama.

12. S obzirom da je tužiteljica uspjela gotovo u cijelosti, odnosno nije uspjela samo u dijelu postavljenog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na hodanje po krovištu, a zbog toga nisu nastali dodatni troškovi pa je sud odlučio da tužena podmiri trošak tužiteljici u cijelosti temeljem članka 154.st.5. Zakona o parničnom postupku. Tužiteljici je jednokratna nagrada prema Tbr.7.t.2. Odvjetničke tarife u iznosu od 500,00 € te na to priznat PDV od 25% u iznosu od 125,00 € te mu je priznat trošak predujma u iznosu od 431,48 €, te za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 26,54 € a, isto tako za sudsku pristojbu na rješenje u iznosu od 26,54 €, još iznos od 200,00 € za dvije radnje više od propisanih odvjetničkom tarifom i PDV u iznosu od 50,00 €, odnosno sveukupno 1.359,56 €.

13. Temeljem navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

Koprivnica, 23. svibnja 2025.

Sudac

Darko Magdić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa rješenja.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se rješenje objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, sud će rješenje dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Dostaviti:

1. ČF, [adresa] - neposredno

2. Odvj. Anja Juršetić, OD Juršetić i partneri d.o.o. Zagreb, Lovinčićeva ul. 3-preko e- oglasne ploče