REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ps-189/2022-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, protiv tuženice ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, radi ispražnjenja i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja PŽ, tuženice osobno i punomoćnice tuženice Jasne Matičević, odvjetnice, 23. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici ŠŽ isprazniti poslovni prostor na adresi [adresa], površine 254,00 m2, ulično, na polukatu koji se sastoji od 9 prostorija u dvije odvojene cjeline – prostor lijevo i prostor ravno na polukatu te predati opisani poslovni prostor, slobodan od osoba i stvari u posjed tužitelju Gradu Zagrebu, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici ŠŽ naknaditi tužitelju Gradu Zagrebu parnični trošak u iznosu od 146,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 23. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice ŠŽ za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.037,50 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 14. studenog 2022. navodi kako je predmnijevani vlasnik poslovnog prostora u [adresa], površine 254,00 m2, ulično, na polukatu koji se sastoji od 9 prostorija u dvije odvojene cjeline – prostor lijevo i prostor ravno na polukatu. Navedeni poslovni prostor nije za sada upisan u zemljišnu knjigu kao poseban dio nekretnine te se za isti vodi postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora pod posl. br. Z-16782/20. Navodi kako je navedeni poslovni prostor ranije koristilo društvo Zagrej d.o.o. koje je 30. svibnja 2017. brisano iz sudskog registra rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu br. Tt-17/17903-1. Ističe kako je tuženica osnivač navedenog društva te je nastavila koristiti taj prostor nakon brisanja društva Zagrej d.o.o. Ističe kako je pozvao tuženicu na predaju navedenog prostora u posjed, ali tuženica nije postupila po navedenom. Predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženici isprazniti predmetni poslovni prostor i isti slobodan od osoba i stvari predati tužitelju u posjed, uz naknadu troškova postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženica osporava činjenične i pravne navode tužbe obzirom isti ne proizlaze iz dostavljenih dokaza. Tijekom postupka osporava aktivnu legitimaciju tužitelja te pasivnu legitimaciju tuženice. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Sud je izvršio uvid u zapisnik s uviđaju na licu mjesta od 1. rujna 2022. (list 6), izvadak iz zemljišne knjige (list 7-17, 20-23), rješenje očitovanje Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove od 7. srpnja 2022. (list 18-19), rješenje Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove i imovinu grada, Odjela za upravno-pravne poslove, Prvi područni odsjek Klasa UP/I-942-02/2004-013/57 od 12. rujna 2006. (list 24-29), rješenje Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko pravo Klasa: UP/II-942-01/07-01/51 od 15. travnja 2008. (list 30-34), presudu Upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Us-5657/2008-6 od 3. veljače 2010. (list 35-38), zapisnik s uviđaja od 27. listopada 2017. (list 39-40), dopis Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada od 9. studenog 2017. upućen Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu d.o.o. od 9. studenog 2017. (list 41-42), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-3359/13 od 18. prosinca 2014. (list 43-46), rješenje istog suda od 6. rujna 2017. (list 47), izvadak iz sudskog registra (list 48), izvršen je uvid u predmet Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-3359/2013, izvršen je uvid u presudu Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž-2969/2023 od 17. siječnja 2024. (list 130-149), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŽŽ (list 153-155), DŽ (list 157-158), KŽ (list 165-167) i tuženice (list 167-169).

4. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), sud je našao tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi ispražnjenja i predaje u posjed poslovnog prostora na adresi [adresa], pobliže opisanog u izreci presude.

6. Među strankama nije sporno u odnosu na koji poslovni prostor se zahtjeva predaja u posjed. Sporna je aktivna legitimacija tužitelja i pasivna legitimacija tuženice.

7. Iz dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka za k. č. br. [katastarska čestica] Dolac dvorište zgrada mješovite uporabe Dolac br. 8 i 9 ukupne površine 872 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 999901 Grad Zagreb ne proizlazi da bi predmetni poslovni prostor bio upisan kao posebni suvlasnički dio – etažno vlasništvo. Međutim, također je razvidno, iz naznačenih aktivnih plombi, da se vodi postupak pod brojem Z-16782/2020 radi povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora za ulaz [adresa], a kako to navodi i tužitelj u tužbi.

8. Uvidom u navedeni izvadak sud je utvrdio da je nekretnina na adresi [adresa] upisana kao općenarodna imovina, a kao organ upravljanja upisano je Poduzeće državnih stambenih zgrada I rajona u Zagrebu. Pravni slijednik navedenog poduzeća je ustanova Državne stambene zgrade, ustanova za održavanja i upravljanje stambenim fondom u gradu Zagrebu, koju je osnovao Narodni odbor grada Zagreba umjesto dotadašnjih 6 rajonskih poduzeća. Temeljem Uredbe o upravljanju stambenim zgradama (Službeni list FNPJ br. 52/53) djelatnost navedene ustanove prenesena je pod upravu stambenih zajednica Črnomerec, Gornji Grad I., Gornji Grad II., Donji Grad I., Donji Grad II., Donji Grad III., Medveščak, Maksimir, Peščenica, Trnje, Trešnjevka, Dubrava, Kustošija, Vrapče, Podsused i Stenjevec. Prema odredbi čl. 1. Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreba (''Narodne novine'' br. 47/90) navedene općine spojene su u općinu Grad Zagreb, a čl. 4. navedenog Zakona sve nekretnine, sredstva, prava i obveze općina i Gradske zajednice Zagreba postaju nekretnine, sredstva, prava i obveze Grada Zagreba.

9. Iz svega navedenog proizlazi da je tužitelj pravni sljednik Poduzeća državnih stambenih zgrada I rajona u Zagreba te je stoga ovlašten upravljati predmetnim poslovnim prostorom koji je i nadalje upisan kao općenarodna imovina. Iz dostavljenog očitovanja Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Klasa 942/01/22-013/13 od 7. srpnja 2022. proizlazi da je o podnesenim zahtjevima za povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a u odnosu na predmetnu nekretninu, već odlučeno na način da isti nisu prihvaćeni. Odbijen je i zahtjev Republike Hrvatske za utvrđenje prava vlasništva temeljem odredbe čl. 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (''Narodne novine' br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i 98/19), što je utvrđeno uvidom u rješenjem Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko pravo Klasa: UP/II-942-01/07-01/51 od 15. travnja 2008. i presudu Upravnog suda u Zagrebu posl. br. Us-5657/2008-6 od 3. veljače 2010.

10. Slijedom svega navedenog, sud utvrđuje da je tužitelj predmnijevani vlasnik predmetnog poslovnog prostora pa istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja ne nalazi osnovanim.

11. Uvidom u zapisnik sastavljen od strane Državnog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje od 1. rujna 2022. prilikom kontrole poslovnog prostora [adresa], površine 254 m2 utvrđeno je da se na ulazu u prostor nalaze natpisi Mens Štedno kreditna zadruga u likvidaciji, Delfino promet, Flores d.o.o., Zagrej d.o.o. Službena osoba je nadalje konstatirala da je predstavnica suvlasnika SŽ u telefonskom razgovoru navela da se predmetni poslovni prostor ne koristi za obavljanje djelatnosti ni za stanovanje te da je u tijeku sanacija zgrade nakon potresa, a da se gđa ŠŽ odazove kada majstorima treba otvoriti prostor radi izvođenja radova.

12. Uvidom u zapisnik sastavljen od strane Gradskog ureda za imovinsko- pravne poslove i imovinu grada, Odjela za poslovni prostor i poslove zakupa od 27. listopada 2017. utvrđeno je da je prilikom očevida u predmetnom poslovnom prostoru zatečena tuženica koja je tom prilikom izjavila da se prostorom koristi nakon gašenja društva Zagrej d.o.o. , obzirom da su sve stvari u prostoru u njezinom vlasništvu. Prostor koristi za obavljanje kancelarijske djelatnosti – knjigovodstvo. U odnosu na jedan dio poslovnog prostora tuženica je izjavila da trenutno nema ključ te je predložila drugi termin pregleda iza 1. studenog 2017. Izjavila je i da je trenutno u tijeku postupak stjecanja prava vlasništva nad predmetnim prostorom.

13. Uvidom u predmet Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-3359/2013 utvrđeno je da je tužbu podnio Grad Zagreb protiv Zagrej d.o.o. radi predaje u posjed predmetnog poslovnog prostora. Presudom od 18. prosinca 2014. naloženo je Zagrej d.o.o. iseliti iz predmetnog poslovnog prostora i isti predati u posjed tužitelju, koja presuda nije postala pravomoćna, a rješenjem od 6. rujna 2017. utvrđen je prekid postupka jer je Zagrej d.o.o. brisan iz sudskog registra.

14. U svom iskazu tuženica navodi kako je radila u tom poslovnom prostoru u vremenu do pokretanja postupka razvoda braka od KŽ. Tada su sve firme prenesene na njihovu kćer DŽ, a do tada je bila direktorica svih firmi i upraviteljica Štedno-kreditne zadruge Mens u likvidaciji, sve firme su glasile na nju. Nakon što je 2012. prestala biti direktorica više nije dolazila u predmetni poslovni prostor. Niti prije 2012. nije imala ključ tog poslovnog prostora. Navodi da ju je 2017. oko blagdana Svih svetih nazvao sin i rekao da ga je tata zamolio da ode u predmetni poslovni prostor, bivši suprug je bio bolestan, sin nije mogao zbog obveza na fakultetu pa je zamolio nju. Dao joj je ključ i rekao da će doći netko iz Grada Zagreba, a vezano za etažiranje te joj je rekao da otključa. Netko je došao, pitali su je što tu radi, sastavili su neki papir na kojem je vidjela broj mobitela svog bivšeg supruga. Mislila je da je on to sve s njima dogovorio, nije čitala papir, samo ga je potpisala. Ključ je vratila sinu Nakon toga više nije bila u tom poslovnom prostoru.

15. U svojim iskazima svjedoci ŽŽ, DŽ i KŽ suglasno navode da je u posjedu predmetnog poslovnog prostora KŽ, koji ima ključeve, a unutra se nalaze stvari u vlasništvu KŽ. ŽŽ ponekad ode u taj prostor provjeriti ga i preuzeti poštu, a KŽ mu da ključeve. Ponekad u prostor, a također po zahtjevu KŽ ode i kćer DŽ, kad njezin brat ŽŽ ne može. ŽŽ i KŽ potvrđuju navode tuženice da je tuženica 27. listopada 2017., kad je sastavljen zapisnik i kojom prilikom je tuženica zatečena u prostoru, u prostoru bila jer ju je to zamolio KŽ, a u tu svrhu joj je ključeve predao ŽŽ. Također su potvrdili navode tuženice da ista nema ključeve tog predmetnog poslovnog prostora.

16. Sud nije povjerovao iskazu tuženice, kao ni iskazima saslušanih svjedoka. Svjedoci su iskazivali neuvjerljivo i sud je dojma da su njihovi iskazi iskonstruirani za potrebe ovog postupka. Svjedoci su se saslušavali sukcesivno, jedan za drugim, svaki na novom ročištu te je sud dojma da su se pripremali za svoje iskaze prema prvom danom iskazu u postupku, a u pogledu odlučne činjenice da je tuženica zatečena u prostoru 27. listopada 2017. Također, saslušani svjedoci su pristrani jer su članovi obitelji (djeca tuženice i bivši suprug, otac djece). KŽ je svakako i zainteresiran za ishod ovog postupka budući da u svom iskazu tvrdi da je posjednik i vlasnik navedenog poslovnog prostora.

17. Iskazu tuženice sud nije povjerovao jer je tuženica dala drugačije informacije djelatniku tužitelja prilikom obavljenog očevida 27. listopada 2017., navodeći da su stvari koje su se nalazile u predmetnom poslovnom prostoru njezine te da u istom obavlja knjigovodstvenu djelatnost. Sud ne prihvaća obrazloženje tuženice da nije čitala zapisnik i da ga je samo potpisala jer je u tom dijelu njezin iskaz neživotan i neuvjerljiv. Tuženica je bila direktorica više firmi i bavila se poslovnom djelatnošću pa sud sumnja u takav neozbiljan pristup prilikom potpisivanja bilo kakve dokumentacije, a kako je to prezentirala tuženica.

18. Također, tuženica nije sudu dostavila bilo kakav dokaz da je toga dana trebao doći netko iz Grada Zagreba u vezi etažiranja pa je to bio razlog zašto se zatekla u prostoru 27. listopada 2017., a o čemu je iskazivala tuženica i svjedoci. Ujedno, a kako to proizlazi iz zapisnika od 1. rujna 2022., predstavnica suvlasnika SŽ izjavila je da se upravo tuženica odazove majstorima kad je potrebno otvoriti prostor.

17. Slijedom svega navedenog, a ne prihvaćajući iskaze tuženice i svjedoka kao istinite, sud je utvrdio da je upravo tuženica u posjedu predmetnog poslovnog prostora.

18. Prema odredbi čl. 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) onaj tko u postupku pred sudom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari, smatrati će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja, ili na slabijem pravnom temelju. Stavkom 2. istog članka propisano je da će predmnijevanom vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svoga prednika, ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno, a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno, no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao i on.

19. Kako je sud utvrdio da je tužitelj predmnijevani vlasnik predmetnog poslovnog prostora, a da je tuženica u posjedu istog i to bez pravnog temelja (tuženica sudu nije dostavila niti jedan dokaz u prilog navoda da bi ona ili netko od članova njezine obitelji imao bilo kakav pravni osnov posjedovanja ili da se vodi bilo kakav postupak u vezi s utvrđenjem prava vlasništva), to je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja te je naloženo tuženici isprazniti predmetni poslovni prostor i isti predati u posjed tužitelju slobodan od osoba i stvari (točka I. izreke presude).

20. Temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a, tužitelju je dosuđen trošak parničnog postupka i to za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 73,00 EUR i na presudu u iznosu od 73,00 EUR, odnosno ukupno 146,00 EUR. Na tako utvrđeni trošak tužitelju pripada zatezna kamata od dana donošenja ove presude pa do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 155/23), slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke.

21. Kako tuženica nije uspjela u ovom postupku to je odbijen njezin zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.037,50 EUR kako je to odlučeno u točki III. izreke (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

Zagreb, 23. svibnja 2025.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju

2. Punomoćnici tuženice