REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
Poslovni broj: Ovr-374/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
I
Z A K LJ U Č A K
Općinski sud u Zlataru po sucu Nevenu Kucelju kao sucu pojedincu, po prijedlogu sudske savjetnice Božice Jagar, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o. za poslovne usluge, Zagreb, Horvatova ulica 82, OIB: 76674680107, protiv ovršenika VN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Valičeviću, odvjetniku iz Zagreba, povodom prijedloga ovršenika za odgodu ovrhe i proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 23. svibnja 2025.
riješio je
O d b i j a s e prijedlog ovršenika od 17. travnja 2025. kojim traži da se odgodi pljenidba i prijenos novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu od 02. travnja 2025., a koji se temelji na zadužnici ovjerenoj po javnom bilježniku Vlasti Zajec iz Zagreba, pod posl.br. 5625/2006 od 22.05.2006
z a k lj u č i o j e
Ovršenik VN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u p u ć u j e se u roku od 15 dana od dostave ovoga zaključka pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o. za poslovne usluge, Zagreb, Horvatova ulica 82, OIB: 76674680107, radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika na račun ovrhovoditelja temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnesenog Financijskoj agenciji 02. travnja 2025. na temelju zadužnice ovjerene po javnom bilježniku Vlasti Zajec iz Zagreba, pod posl.br. 5625/2006 od 22.05.2006.zbog razloga iz čl. 50. st. toč. 7. i 11. OZ-a.
Obrazloženje
1.Ovršenik je podneskom od 16. travnja 2025. koji je po Općinskom građanskom sudu u Zagrebu kao nenadležnom, dostavljen ovom Sudu kao stvarno i mjesno nadležnome 09. svibnja 2025. podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik prvenstveno navodi da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave iz razloga jer je predmetna zadužnica izdana u korist Hrvatske poštanska banke d.d., a ne u korist ovrhovoditelja. Iako, kako ovršenik iznosi, ovrhovoditelj navodi da je ugovorom o cesiji preneseno navodno potraživanje, kao i sva prava iz zadužnica koje se odnose na dužnika, dok isti ugovor nije dostavio, odnosno nije dokazao prijenos tražbine sukladno odredbama Ovršnog zakona. Nadalje, ovršenik ističe kako ovrhovoditelj nije dokazao postojanje predmetnog dugovanja pozivajući se na zastaru tražbine na temelju predmetne zadužnice. Naime, ovršenik ističe prigovor zastare navodeći da zadužnica ovjerena po javnom bilježniku Vlasti Zajec iz Zagreba, pod posl.br. 5625/2006 od 22.05.2006. nije solemnizirana te je od dana ovjere potpisa na zadužnici odnosno od zadnje poduzete radnje je prošlo više od 5 godine stoga da je razvidno kako je nastupila zastara tražbine na temelju predmetne zadužnice.
2. U prijedlogu za odgodu ovrhe, ovršenik navodi da bi on provedbom predmetne ovrhe na novčanim sredstvima pretrpio teško nadoknadivu štetu, poglavito iz razloga što je on osoba starije životne dobi te bi mu bila narušena životna egzistencija, kao i što bi mu nastali nepotrebni troškovi povrata neosnovane pljenidbe i prijenosa zatraženih iznosa, slijedom čega predlaže odgoditi predmetnu ovrhu.
3. Prema odredbi čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/2024; dalje OZ) nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. tog zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstva odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema stavku 2. tog članka, na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.). Iz navoda prijedloga može se zaključiti da je ovršenik podnio žalbu zbog razloga iz članka 50. st.1. toč.7. i toč.11. OZ-a.
4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava te prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim dostavljeni su ovrhovoditelju na očitovanje, ali ovrhovoditelj se na iste nije očitovao.
5. Sud je izvršio uvid u Zahtjev za izravnu naplatu od 02. travnja 2025., obavijest ovrhovoditelja o cesiji upućena FINA-i, priloženo pravno shvaćanje Vrhovnog suda, te Potvrdu FINA-e o nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje.
U odnosu na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava
6. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
7. Naime, na ovaj se prijedlog ovršenika, sukladno odredbi čl. 210. OZ-a, na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe. Prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako je kumulativno ispunjen koji od uvjeta iz čl. 65. st. 1. točke 1. -11. tog članka. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe, odnosno da je ovršenik dokazao nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe.
8. Kako je ovršenik predložio da se ovrha proglasi nedopuštenom, ispunjen je prvi kumulativni uvjet iz čl. 65. st. 1. t. 5. OZ-a. Međutim, po ocjeni suda nije ispunjen drugi kumulativni uvjet za odgodu ovrhe, odnosno ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom izravne naplate pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Uvidom u prijedlog ovršenika i priloge, utvrđeno je da ovršenik nije podnio nikakve dokaze iz kojih bi proizlazilo da bi isti bio umirovljenik sa nedostatnim primanjima te da bi mu provedbom predmetne ovrhe nastala nenadoknadiva šteta, na način da bi mu bila narušena egzistencija i nastali dodatni nepotrebni troškovi.
9. Sukladno svemu navedenom, kako ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, riješeno je kao u izreci rješenja.
U odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim
10. Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je on u prijedlogu iznio žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. t. 7. i t. 9. do 11. OZ-a.
11. Odredbom čl. 52. st. 3. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj ospori postojanje razloga iz čl.50. st.1. toč.7. i toč.9. do 11. OZ-a, zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz st. 1. tog članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
12. Slijedom navedenog, s obzirom kako se ovršenik u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7 i točka 11. OZ-a, odnosno da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave te na postojanje zastare, a ovrhovoditelj se na isto nije očitovao, valjalo je temeljem odredbe čl.52. st.3. OZ-a u vezi s čl.210. st.2. OZ-a riješiti kao u izreci zaključka.
U Zlataru 23. svibnja 2025.
Sudac
Neven Kucelj
Sudska savjetnica
Božica Jagar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv rješenja je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u dva primjerka, u roku od 8 dana.
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a.).
DNA:
1. ovršeniku, po punomoćniku
2. ovrhovoditelju