Poslovni broj R1-104/2024-42

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu Heleni Božović Sladaković kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ER iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Pajić & Pajić j.t.d., Pula, protiv protustranke VR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Marija Budimir, odvjetnica u Puli, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 23. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini opisanoj kao stan broj 10 na V. katu, koji se sastoji od tri spavaće sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika i lođe, ukupne površine 73,66 m2 upisan u [broj poduloška] knjige položenih ugovora k. o. [katastarska općina], koji se nalazi u zgradi u [adresa] sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], civilnom diobom – prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način te podjelom dobivenog iznosa predlagateljici i protustranci, svakom u ½ dijela.

II Nalaže se protustranci naknaditi predlagateljici postupovni trošak u iznosu od 527,39 eur, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan.

III Odbija se zahtjev protustranke za naknadom troškova postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 6. lipnja 2022. podnijela ovome sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice u kojem u bitnome navodi da su ona i protustranka suvlasnici nekretnine u naravi stan broj 10 na V. katu, upisan u [broj poduloška] knjige položenih ugovora, koji se nalazi u zgradi u [adresa], a koji stan se sastoji od tri spavaće sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika i lođe, ukupne površine 73,66 m2 i to svaka s udjelom od 1/2 dijela nekretnine. Navodi da je 25. siječnja 2022. podnijela sudu tužbu radi utvrđenja bračne stečevine, te da je presudom ovog suda posl. br. P Ob-11/22-10 od 26. travnja 2022. usvojen njezin tužbeni zahtjev te je utvrđeno da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu. Navodi da s obzirom da joj protustranka nije izdala ispravu podobnu za upis njenog vlasništva ona je 2. lipnja 2022. podnijela zahtjev za podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige, te se rješenjem Z-1097/22 zaprimljenog 2. linja 2022. uknjižila kao vlasnica na predmetnoj nekretnini u ½ dijela. Ističe da ovakvo suvlasništvo nije od interesa ni za nju, ni za protustranku te predlaže da sud provede razvrgnuće suvlasničke zajednice nad predmetnom nekretninom, isplatom, podredno prodajom.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka je naveo da ne osporava suvlasničke udjele i ne protivi se zahtjevu za razvrgnuće suvlasništva. Navodi da je suglasan da se razvrgnuće suvlasništva provede isplatom na način da on isplati predlagateljicu te da mu predmetni stan pripadne u cijelosti. Ističe da je protustranka nakon prestanka bračne zajednice stranaka, 15. veljače 2022., nastavio sam otplaćivati kredit po Ugovoru o kreditu od 25. rujna 2009., s pripadajućim Aneksima, protustranka je predlažila da se iznos kojega bi nakon provedenog vještačenja trebalo isplatiti predlagateljici za vrijednost njenog suvlasničkog udjela umanji za polovicu iznosa otplaćenog kredita od 15. veljače 2022. na dalje i preostale obveze po osnovi toga kredita.

3. Predlagateljica se na navode protustranke očitovala kako je on nastavio nakon prestanka bračne zajednice živjeti u tome stanu za što protustranci ne plaća naknadu te da bi i navedeno trebalo uzeti u obzir.

4. U predmetu je 27. rujna 2023. donijeti rješenje posl.br. R1-152/2022 kojim je razvrgnuta suvlasnička zajednica stranaka civilnom diobom. Navedeno je rješenje ukinuto rješenjem Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-1016/2023 od dana 16. travnja 2024. i predmet vraćen na ponovni postupak. U rješenju se u bitnome navodi da iz stanja spisa predmeta proizlazi da je protustranka tijekom postupka isticala da iako predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka, od iseljenja predlagateljice 1. rujna 2021. da ista nema nikakve povezanosti sa tom nekretninom, dok protustranka u tom stanu živi. Takvim navodima protustranka se činjenično pozvala na pravo na dom iz članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/1997., 6/1999., 14/2022., 13/2003., 9/2005., 1/2006. i 2/2010; dalje: Konvencija), a prvostupanjski sud je dužan odlučiti o tom prigovoru na način da provede tzv. test razmjernosti. S obzirom na to da je prvostupanjski sud propustio provesti tzv. test razmjernosti, to je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

5. U tijeku postupka pročitan je zemljišnoknjižni izvadak, pravomoćna presuda ovoga suda posl.br. P Ob-11/2022 od 26. travnja 2022., pravomoćno rješenje ovog suda poslovni broj R1 Ob-35/2022-6 od 15. veljače 2022., Ugovor o kreditu i Anexe Ugovora o kreditu, izveden je dokaz uviđajem i građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Sulek d.o.o. te su saslušane stranke.

6. Između stranaka nije sporno, a proizlazi i iz isprava u spisu sljedeće činjenično stanje:

- predlagatelj i protustranka suvlasnici su nekretnine koja je predmet postupka stan broj 10 na V. katu, koji se sastoji od tri spavaće sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika i lođe, ukupne površine 73,66 m2 upisan u [broj poduloška] knjige položenih ugovora k. o. [katastarska općina], koji se nalazi u zgradi u [adresa] sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] svaki u ½ dijela,

- stranke su navedenu nekretninu stekle na temelju Kupoprodajnog ugovora od 19. rujna 2009. kada je kao vlasnik upisana protustranka i tada su stupili u posjed stana,

- predlagateljica je kao suvlasnica na ½ dijela predmetne nekretnine upisana 2. lipnja 2022. temeljem pravomoćne presude na temelju priznanja ovoga suda posl.br. P Ob – 11/2022,

- za kupnju predmetnog stana zaključen je Ugovor o kreditu za iznos od 66.660,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, koji kredit nakon prestanka bračne zajednice otplaćuje protustranka,

- stranke su roditelji dvoje zajedničke punoljetne djece, sina PR i kćerke OR,

- brak stranaka je sporazumno razveden pravomoćnim rješenjem ovoga suda poslovni broj 6 R1 Ob-35/2022-6 od 15. veljače 2022.,

- nakon razvoda braka stranaka predlagateljica je iselila iz predmetnog stana zbog narušenih odnosa s protustrankom,

- ni predlagateljica, a ni protustranka nemaju trajno riješeno stambeno pitanje izvan predmetnoga stana,

- predlagateljica je u najmu stana za koji stan plaća mjesečnu najamninu u iznosu od 350,00 eur-a.

7. Prema članku 47. stavku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva, a prema stavku 2. istoga članka suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika, s time što će o prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučiti sud nadležan za vođenje postupka. Prema članku 50. stavku 1. ZVDSP-a kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, a prema stavku 2. ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. toga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, a st. 4. propisuje da ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Nadalje, člankom 51. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

8. Između stranaka je sporno ima li protustranka osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće suvlasništva isplatom, jer bi u protivnom trebalo provesti civilno razvrgnuće prodajom stvari, s obzirom na nespornu činjenicu da se predmetni stan ne može podijeliti geometrijski.

9. Sud je s obzirom na spremnost protustranke da se razvrgnuće provede isplatom proveo građevinsko vještačenje radi procjene tržišne vrijednosti nekretnine uz upozorenje da će sud ostale navode uzeti u obzir ako se stranke u nastavku postupka o tome sporazume, dok će u protivnom svoje zahtjeve moći ostvarivati u posebnom postupku.

9.1. Iz nalaza i mišljena vještaka SULEK d.o.o. od 12. siječnja 2023. proizlazi da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti budući da se radi o stanu u stambenoj zgradi no da je moguća dioba isplatom suvlasničkog dijela predlagateljice prema protustranci ili obrnuto. Vještačenjem je također utvrđeno da tržišna vrijenost nekretnine iznosi 150.000,00 eura, iz čega proizlazi da je vrijednost suvlasničkog dijela svake stranke postupka 75.000,00 eur.

9.2. Na nalaz i mišljenje vještaka protustranka nije imala primjedbi te je u spis dostavio nalaz i mišljenje Vještaka za financijsko vještačenje MARIMAR-FIN d.o.o.. prema kojem obveze po kreditu koje je platio od prestanka bračne zajednice i njegove buduće obveze iznose 73.525,32 eur od čega ½ dijela iznosi 36.762,66 eur koji dio bi trebao teretiti predlagateljicu te predlaže za navedeni iznos umanjiti njegov iznos za isplatu vrijednosti predlagteljici s osnova suvlasničkog udjela na stanu i predlaže da predlagateljici isplati iznos od 38.237,34 EUR koji iznos predstavlja njegov prijedlog radi okončanja ovog razvrgnuća suvlasništva mirnim putem.

9.3. Predlagateljica je nakon zaprimanja podneska i nalaza i mišljenja vještaka 12. svibnja 2023. odustala od sporazumnog načina razvrgnuća suvlasničke zajednice isplatom, prijedlog protustranke smatra iracionalnim i uvredljivim te predložila da se predmetni stan proda na javnoj dražbi i da se dobiveni iznos podijeli razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima.

9.4. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka Sulek d.o.o., s obzirom na to da je valjano obrazložen, a ni stranke na istoga u pogledu procijene u vrijeme kada je isti sačinjen nisu imale primjedbi.

10. Predlagateljica je u svome iskazu navela da je iz predmetnog stan u [adresa] iselila 15. rujna 2021. u podstanarstvo u Valdebeku iz razloga što ona i protustranka više nisu mogli živjeti u zajedništvu. Zajedno sa njom iz stana je iselila i njihova zajednička kćerka. Nije vlasnica drugih nekretnina. U odnosu na razvrgnuće suvlasničke zajednice nje i protustranke predlagala je da taj stan zajedno prodaju i da kupe dva manja stana, našla je kupca za taj stan za 200.000,00 eura, ali kada je došla na vrata stana nije puštena unutra od strane protustranke. Protustranci je u nekoliko navrata nudila način rješenja ovoga postupka, cijene stanova su velike, a ovaj stan po njezinoj bi procjeni se danas mogao prodati za 200.000,00-240.000,00 eura obzirom ima 76 kvadrata, pa bi pristala ukoliko se protustranka suglasi na razvrgnuće isplatom iznosa od 120.000,00 eura. Predlagala je protustranci da on iseli iz stana jer su si oni u kući njegovih roditelja u [adresa]. sredili donji stan u kojem su i živjeli, a iznad su živjeli njegovi roditelji i sestra. U tom stanu živjeli su sve do jednog sukoba protustranke i njegovog oca kada su u ponoć iselili sa dva kofera. Protustranka u [adresa] ima tri apartmana koje renta, na adresi [adresa], gdje se nalazi i taj donji stan u kojem su živjeli i u koji je nakon što su otišli uselila njegova sestra. Iako ta nekretnina glasi na oca protustranke sve to iznajmljuje i time se bavi protustranka VR. Ona plaća podstanarstvo 350,00 eura + režije, a mjesečna plaća joj iznosi 1.100,00 eura. Protustranka joj ne plaća ništa obzirom da on sam živi u tom stanu, ali ne samo to nego nije plaćao niti stanarinu kćerki koja je bila upisala pravo u Rijeci za čije školovanje joj je pomagala njezina obitelj ali je kćerka na kraju od fakulteta odustala. Protustranka živi sam u četverosobnom stanu a ona sa kćerkom na tavanu. Jednom prilikom joj je rekao u svezi rješavanja ovog problema da će se suditi do besvijesti jer je svjestan da ona financijski nije u mogućnosti ovo izdržati. Stan koji je predmet postupka nalazi se na adresi [adresa] pored škole, odmah pored svih sadržaja. Otac od VR zove se GR i 1941. je godište. U vrijeme kada se ona iselila protustranka je ostao sam živjeti u stanu jer je njihov sin živio u [adresa] gdje je igrao u NK Karlovcu, a nakon čega je igrao za Jadran Poreč. Sada živi sa tatom u stanu, sin je star 23 godine, a kćerka 21 godinu. Prije dvije godine sazvala je sastanak sa sinom, kćer je bila na video pozivu jer je bila u Rijeci i rekla da želi da se ovo sve završi i da se taj stan prepiše na djecu, da će se odreći svega, a odgovor od protustranke je bio da mu ne pada na pamet prepisivati stan. Od njezinog iseljenja protustranka živi samo u tom stanu. Sin IR imao je prijavljeno prebivalište u [adresa] dok je tamo igrao. Režije i kredit za stan plaća protustranka. Nije joj poznato da li protustranka ima druge nekretnine. Od kada je iselila živi u istom stanu kao podstanar. Sin živi u stanu sa tatom, predlagala mu je da dođe kod njih ali za to nema uvjeta. Protustranka je protiv nje pokrenula parnični postupak za iznos polovice kredita koje on plaća. Ne bježi od svoje obveze plaćanja iznosa od polovice kredita, ali zna koje su njezine trenutne mogućnosti. U slučaju da se stan proda predložila bi sinu da dođe živjeti kod nje. Sa sinom je u odličnim odnosima.

11. Protustranka u iskazu navodi da su u predmetni stan uselili u studenome 2009. a prije toga živjeli su u [adresa] kod njegovih roditelja od 2001.-2008. Nije vlasnik drugih nekretnina. Sa njim u stanu, nakon što je predlagateljica iselila ostao je živjeti i sin i kćer. Kćer je odselila kod majke u veljači 2022. vjerojatno iz emotivnih razloga da bude sa majkom. On kontinuirano živi u tom stanu zajedno sa sinom. Sin nije zaposlen, vanredni je student, nije vlasnik automobila niti nekretnine. Kćerka je zaposlena i nedavno je kupila auto. Stan u kojem su živjeli u [adresa] su opremili samo namještajem. Ne bavi se iznajmljivanjem apartmana niti od toga ima prihode već se time bave moj otac i moja majka. Moja majka je 1943. godište, a otac 1941. Pristaje da prdlagateljicu isplati iznosom od 75.00,00 eura koliko je vještak procijenio taj stan. Na prijedlog predlagateljice za isplatom 120.000,00 eura ne pristaje. U odličnim je odnosima sa njihovom djecom. Sin nikada nije mijenjao prebivalište. Kada je igrao u Karlovcu klub mu je dao stan i to je bilo dvije polusezone otprilike 10 mjeseci. Kada je igrao u Jadran Poreču putovao je na treninge svaki dan njihovim, autom ili sa prijateljima. Kada je igrao u [adresa] kući bi dolazio svaka dva tjedna, za vikend. Vrijeme između polusezona bio bi u [adresa]. Kćerki je plaćao alimentaciju od momenta kada mu se vansudski obratio odvjetnik predlagateljice i to u iznosu od 250,00 eura koliko je kćerka i tražila i plaća i dan danas iako je kćerka zaposlena. Kćerka nije prekinula studij iz financijskog razloga nego iz razloga što je spoznala da nema afiniteta za taj studij obzirom je završila medicinsku školu nakon koje nije mogla upisati ništa drugo osim prava koje je nije zanimalo. Kćerka u stanu ima svoju sobu iako je doduše možda u njoj prespavala jednom ili dvaput, ali ima neku sigurnost obzirom da on ne zna privatan život bivše supruge. U [adresa] sa njegivim roditeljima živi njegova sestra. Kćerka je zaposlena otprilike dva mjeseca, a sin od kluba NK Uljanik gdje danas igra ostvaruje varijabilan prihod od čega je mjesečno fiksno 700,00 eura.

12. Između stranaka, kao suvlasnika nekretnine, nije sporno da predmetna nekretnina u smislu odredbe članka 50. stavka 2. ZVDSP-a nije (geometrijski) djeljiva, a isto je utvrđeno i provedenim građevinskim vještačenjem.

13. Protustranka smatra da osobito ozbiljan razlog radi kojega bi razvrgnuće isplatom trebalo provesti na način da on isplati predlagateljici iznos od 75.000,00 eura predstavlja činjenica da nakon prestanka bračne zajednice on isključivo otplaćuje kredit za predmetni stan, činjenica da nije vlasnik druge nekretnine, a predmetni stan da predstavlja dom njega i punoljetnog sina.

14. Predlagateljica se izričito protivi prijedlogu i navodi da je nakon prestanka bračne zajednice ona iselila zbog narušenih odnosa u podstanare iako je protustranka imao mogućnost odseliti kod roditelja u [adresa] ali nije htio. Ne bježi od obveze podmirenja ½ dijela iznosa kredita koji je protustranka podmirila nakon prestanka bračne zajednice, ali trenutno nije u financijskoj mogućnosti isto podmiriti, a o navedenom je po tužbi protustranke u tijeku parnični postupak.

15. Navodi protustranke VR da predmetni stan predstavlja dom njega i sina, razmotreni su, sukladno uputi višeg suda, u kontekstu prava na dom propisanog člankom 8. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10., dalje: Konvencija) prema kojemu svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Stavkom 2. propisano je da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda i zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

15.1. Povodom ovog prigovora, valjalo je utvrditi predstavlja li predmetni stan dom protustranke, bi li odluka suda kojom bi bio prihvaćen zahtjev protustranke za razvrgnuće suvlasništva isplatom u njegovu korist predstavljala miješanje u pravo protustranke na poštovanje doma, te postoji li iznimka od zabrane miješanja u smislu članka 8. stavka 2. Konvencije što se prosuđuje primjenom testa razmjernosti. Test razmjernosti pretpostavlja odgovor na pitanja: je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. Negativan odgovor na bilo koje od ovih pitanja upućuje na povredu članka 8. Konvencije. Valja još navesti da će se prema praksi Europskog suda za ljudska prava miješanje smatrati „nužnim u demokratskom društvu” za legitiman cilj ako odgovara na „neodgodivu društvenu potrebu” i, posebice, ako je razmjerno legitimnom cilju koji se teži postići, odnosno miješanje je nužno ako se isti opravdani cilj ne može postići primjenom blaže mjere, ako postoji neodgodiva društvena potreba te ako je miješanje razmjerno toj potrebi.

15.2. Budući da protustranka s punoljetnim sinom stanuje u predmetnome stanu u kontinuitetu od kupnje stana 2009., nedvojbeno ta nekretnina predstavlja njegov (njihov) dom. Odluka suda na temelju koje bi protustranka izgubila (su)vlasništvo na nekretnini mogla bi predstavljati miješanje u pravo na dom. Miješanje je zasnovano na zakonu, odnosno odredbi članka 47. stavka 1. ZVDSP-a. Ono ima i legitiman cilj - zaštitu vlasničkog prava predlagateljice. Pravo vlasništva zajamčeno je odredbom članka 48. Ustava Republike Hrvatske, te člankom 1. Protokola 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nužnost miješanja ocijenjena je u kontekstu ocjene osobito ozbiljnog razloga za razvrgnuće suvlasništva isplatom u korist protustranke budući da se u konkretnom slučaju radi o konkurenciji dva privatna prava - prava predlagateljice kao suvlasnika nekretnine i prava protustranke na zaštitu doma.

15.3. Činjenica da je predlagatelj nastavio otplaćivati kredit za stan nakon prestanka bračne zajednice stranaka, kao i da je nakon prestanka bračne zajednice predlagateljica odselila u podstanare, a protustranka nastavio živjeti u stanu, u okolnostima konkretnog slučaja, ne predstavlja osobito opravdani razlog da se suvlasništvo razvrgne isplatom u njegovu korist. U odnosu na uplate protustranke s osnova predmetnog kredita za stan iz iskaza stranaka nesporno proizlazi da je u u odnosu na navedeno u tijeku parnični postupak, a predlagateljica je zbog narušenih bračnih odnosa posjed stana napustila i odselila te živi u podstanarstvu zajedno sa kćerkom stranaka.

15.4. Zaključno, po stavu ovoga suda, s obzirom na sve naprijed navedeno, civilna dioba prodajom stana u suvlasništvu stranaka svakog u ½ dijela (koja nužno ima za posljedicu iseljenje protustranke i člana njegove obitelji), razmjerna je i nužna, imajući pri tome u vidu da razvrgnuće suvlasničke zajednice, odnosno postupak kod suda, predstavlja miješanje u pravo suvlasnika, koje miješanje je utemeljeno na hrvatskom pravu i kojim se načelno ostvaruje legitiman cilj zaštite prava drugih.

15.5. Ako bi se u svezi prava na dom, drukčije tumačile odredbe ZV-a koje reguliraju pravo suvlasnika na razvrgnuće suvlasničke zajednice, onda bi se praktično dovelo do toga da se nekretnina koja nekome služi kao dom i ne može geometrijski podijeliti, u cijelosti proglasi nedjeljivom, a što bi bilo u suprotnosti i s Ustavom Republike Hrvatske i s Međunarodnim konvencijama i ZV-om, s time da protustranka niti ne tvrdi da iznos dobiven prodajom predmetne nekretnine, nije adekvatan da istim eventualno kupi drugu odgovarajuću nekretninu koja mu može služiti kao dom, a pored navedenog spreman je u ovome postupku isplatiti iznos od 75.000,00 eur-a.

16. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

17. Predlagateljici je priznat razmjerni trošak postupka sukladno suvlasničkom udjelu protustranke na temelju članka 54. ZVDSP-a. Ukupni nužni trošak postupka sastoji se od troška sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 398,17 eur, sudske pristojbe na rješenje u iznosu od 199,08 eur te troška uviđaja i građevinskog vještačenja u iznosu od 457,52 eur, što ukupno iznosi 1.054,77 eur. Protustranka je predlagateljici dužna isplatiti 1/2 dijela toga troška odnosno 527,39 eur.

U Puli, 23. svibnja 2025.

S u d a c

Helena Božović Sladaković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Odluku o žalbi donosi nadležni županijski sud.

Dna:

1. predlagateljici po pun.

2. protustranci po pun.