Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Poslovni broj Gž Ovr-128/2025-2
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Raiffeisenbank Region Fehring, OIB: 89515661040, Austrija, Fehring, Taborstraße 1, zastupanog po punomoćniku Marku Kallayu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Kallay & partneri d.o.o., Zagreb, protiv ovršenice HM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ovršenice FM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćniku Velimiru Galiću, odvjetniku u Požegi, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenica protiv rješenja Općinskog suda u Požegi poslovni broj Ovr-1111/2009-171 od 29. siječnja 2025., 23. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenice HM i ovršenice FM kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Požegi poslovni broj Ovr-1111/2009-171 od 29. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenica od 24. prosinca 2024. za odgodu ovrhe, kao neosnovan.
2. Protiv tog rješenja žale se ovršenice ne navodeći određeno zakonom propisane žalbene razloge, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žale iz razloga bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) u vezi čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08 – dalje. OZ) te pogrešne primjene materijalnog prava.
3. Žalba je neosnovana.
4. Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi čl. 19. st. 1. OZ-a, na koju u žalbi sadržajno ukazuju ovršenice. Ovo stoga što su u rješenju navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama te isto ne sadrži nedostatke zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja nije počinio ni druge bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 19. st. 1. OZ-a, a i materijalno pravo je pravilno primijenjeno.
5. U konkretnom slučaju rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja poslovni broj Ovr- 1111/09 od 6. kolovoza 2009. određena je ovrha na nekretnini u suvlasništvu ovršenica, svake u 1/2 dijela, te je pravomoćnim rješenjem o dosudi poslovni broj Ovr-111/09 od 7. ožujka 2012. predmetna nekretnina dosuđena ovrhovoditelju kao kupcu. Nadalje, u postupku suda prvog stupnja 27. travnja 2012. donesen je zaključak o predaji nekretnine kupcu kojim je ujedno naloženo zemljišnoknjižnom odjelu toga suda da na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi upiše pravo vlasništva kupca na nekretnini i briše sva upisana založna prava.
6. Uvidom u prijedlog za odgodu ovrhe od 24. prosinca 2024. proizlazi da su ovršenice, dakle, predložile odgodu ovrhe nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi i nakon donošenja zaključka o predaji nekretnine kupcu. U prijedlogu za odgodu u bitnom navode da je korisnik kredita pokrenuo parnični postupak radi utvrđenja ništetnom isprave iz koje proizlazi tražbina ovrhovoditelja te da sud u konkretnom slučaju treba ispitati radi li se o potrošačkom ugovoru te potom odgoditi ovrhu.
7. Sukladno odredbi čl. 61. st. 1. OZ-a prijedlog za odgodu ovrhe, sud može prihvatiti u potpunosti ili djelomice samo ako postoji neka od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom čl. 61. st. 1. toč. 1.-8. OZ-a) te ako uz to, ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Dakle, da bi se dopustila odgoda, obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.
8. Ovdje prvenstveno valja reći kako pogrešno smatra sud prvog stupnja da u konkretnom slučaju nije ispunjena niti jedna od pretpostavki za odgodu ovrhe. Naime, u situaciji kada je pokrenut parnični postupak radi utvrđenja ništetnom isprave iz koje proizlazi tražbina ovrhovoditelja, tada, neovisno o tome što je predmetni postupak došao u fazu predaje nekretnine ovrhovoditelju kao kupcu, koji postupak se, sukladno čl. 121. OZ-a, provodi na temelju drugih isprava (rješenja o dosudi i zaključka o predaji), okolnost pokretanja takve parnice i dalje predstavlja ispunjenje jednog od razloga za odgodu ovrhe, odnosno onaj iz čl. 61. st. 1. toč. 4. OZ-a (podnošenje tužbe za utvrđenje ništetnosti javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha) te je suprotan zaključak suda prvog stupnja pogrešan.
9. Međutim, neovisno o tome, s obzirom na to da ovršenice u prijedlogu za odgodu nisu uopće navele da bi provedbom ovrhe trpjele nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti su navele da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, pravilno je postupio sud prvog stupnja kada je njihov prijedlog za odgodu ovrhe odbio, budući da nije došlo do kumulativnog ispunjenja pretpostavki za odgodu ovrhe. Pravilnost takvog postupanja suda prvog stupnja nije dovedena u sumnju niti žalbenim navodima.
10. Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu ovršenica kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.
U Velikoj Gorici 23. svibnja 2025.
Sudac
Nikola Ramušćak
