Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama – Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje – Buie

Via dell'Istria 1, 52460 Buie

Posl. br. Psp-13/2024-50

(ranije Psp-60/2020)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji Pavici Gulišiji Brečević, u pravnoj stvari tužitelja HARDO J iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, protiv I. tuženika KOMUNELA d.o.o., [adresa], OIB 06875741633, koje zastupaju punomoćnici JP i Livio Marcan, odvjetnici iz odvjetničkog ureda Vedran Marcan u Umagu i II. tuženika GRADA [adresa], OIB 84097228497, zbog smetanja posjeda, nakon glavne rasprave zaključene 17. travnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Emila Košeta, odvjetnika u Umagu, zakonskog zastupnika I. tuženika CP, punomoćnika I. tuženika JP, odvjetnika u [adresa] te PP, punomoćnika po zaposlenju II. tuženika, 23. svibnja 2025., objavio i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da su tuženici trgovačko društvo KOMUNELA d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 06875741633 i [adresa], sa sjedištem u [adresa], OIB: 84097228497, smetali tužitelja LP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posjedu jugozapadnog dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su dana 30. listopada 2020. god., radnici 1-vo tuženika KOMUNELA d.o.o. Umag, po nalogu 2-go tuženika Grada Umaga u jugozapadnom dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvršili su iskop zemlje i njen odvoz u dužini od 16,5 metara, širine od 1,3 do 1,7 metara i dubine od 1,1 do 1,3 metara i time su tuženici smetali tužitelja LP'a, iz [adresa], Austrija u posjedu spomenutog jugozapadnog dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nalaže se tuženicima KOMUNELA d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 06875741633 i [adresa], sa sjedištem u [adresa], OIB: 84097228497, uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku prije smetanja na način da su dužni odmah, a najkasnije u roku od 8 (osam) dana izvršiti dovoz i postavljanje zemlje u jugozapadnom dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u dužini od 16,5 metara, širine od 1,3 do 1,7 metara i dubine od 1,1 do 1,3 metara, tj. u stanje kako je to bilo prije izvršenog čina smetanja, te se tuženicima KOMUNELA d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 06875741633 i [adresa], sa sjedištem u [adresa], OIB: 84097228497, zabranjuje takvo ili slično smetanje tužiteljevog posjeda dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ubuduće".

II. Nalaže se tužitelju naknaditi I. tuženiku KOMUNELA d.o.o. Umag troškove postupka isplatom 625,00 (šestodvadesetpet) eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 23. svibnja 2025. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje: ZOO/23) koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. U preostalom dijelu se odbija zahtjev I. tuženika za naknadu troškova postupka.

IV. Nalaže se tužitelju naknaditi II. tuženiku Gradu Umagu troškove postupka isplatom 42,00 (četrdesetdva) eura u roku 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 27. studenog 2020. podnio ovome sudu tužbu protiv tuženika radi utvrđenja smetanja posjeda s prijedlogom za izdavanje privremene mjere.

1. 1. U tužbi tužitelj tvrdi da je posljednji mirni i pošteni posjednik dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to u jugozapadnom dijelu nekretnine, a koji je dio bio ograđen kamenim zidom u zapadnom dijelu dužine 4 m, visine oko 1,5 m i širine 0,3 m, u južnom dijelu dužine 16 m, visine oko 0,5 m i širine 0,3 m, te u istočnom dijelu dužine 7 m, visine oko 0,5 m i širine 0,3 m, a na koji se nadovezuje na betonski stup visine oko 1,5 m. Tužitelj navodi da su dana 30. listopada 2020. radnici I. tuženika KOMUNELA d.o.o. [adresa] po nalogu II. tuženika Grada Umaga u jugozapadnom dijelu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvršili iskop zemlje i njen odvoz u dužini od 16,5 m, širine od 1,3 m do 1,7 m i dubine od 1,1 m do 1,3 m, te da su time tuženici smetali tužitelja u posjedu dijela pa su time tuženici smetali tužitelja u posjedu dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je naprijed pobliže opisan. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže donošenje rješenja kojim će se utvrditi da su tuženici smetali tužitelja u posjedu dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da im se naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja posjeda i da im se zabrani takvo ili slično smetanje tužiteljevog posjeda dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je pobliže navedeno u izreci ovog rješenja.

2. Prijedlog za određivanje privremene mjere razdvojen je iz ovog predmeta te je prenesen u upisnik Ovr.

2. 1. Pravomoćnim rješenjem ovog suda posl. br. Ovr-503/2020-5 od 12. siječnja 2021. odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja (tužitelja) za određivanje privremene mjere podnesen uz tužbu.

3. U odgovoru na tužbu I. tuženik KOMUNELA d.o.o. se usprotivio tužbenom zahtjevu. Navodi da je vršio radove uređenja morske obale i prostora uz more isključivo po nalogu Grada Umaga, a u okvirima međusobnog ugovornog odnosa pružanja usluga uređenja prostora – uređenja šetnice Umag-Špina, faza radova 1. U tom smislu, I. tuženik da nije uređivao prostor morske obale samovoljno i samoinicijativno, već prema poslovnoj narudžbi i tehničkim napucima Grada Umaga. U tom smislu I. tuženik da je nastupao kao nalogoprimac i kao izvođač naručenih radova uređenja prostorne trase navedene šetnice, te da nije imao ni samostalnu volju ni vlastitu namjeru uređivati okoliš na pomorskom dobru. Iz navedenog da slijedi očito promašena pasivna legitimacija tuženika u ovom sporu, budući da je tuženik djelovao prema nalogu naručitelja radova Grada Umaga, a u okviru obavljanja poslova / pružanje usluga iz domene njegova redovnog poslovanja. Na okolnost naručenih radova na uređenju morske obale i prostora uz more u svrhu u ređenja priobalne šetnice Umag-Špina, faza radova 1 da se dostavljaju u spis preslika narudžbenice br. 2020-04-144 od dana 31. ožujka 2020., izdane od strane naručitelja radova Grada Umaga, kao i ponuda br. 18/20-90 od dana 27. ožujka 2020. sa opisom radova, sačinjena od strane tuženika za potrebe naručitelja Grada Umaga. I. tuženik ukazuje sudu da je prilikom pregovaranja s Gradom Umagom o sklapanju pravnog posla o izvođenju radova, od strane istoga obavješten da se radi o zemljanim i s time povezanim jednostavnim građevinskim radovima koji da se imaju izvoditi na utvrđenom pomorskom dobru kojim da, sukladno čl. 10. st. 1. i 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (dalje: ZPDML) upravlja Grad Umag kao teritorijalno nadležna jedinica lokalne samouprave. I. tuženik da je izvodio radove sukladno uputama naručitelja i u punom uvjerenju da se radovi izvode na pomorskom dobru kojim da ovaj upravlja. Na pomorskom dobru koje da je, po prirodi stvari, otvoreno na opću uporabu svima, da ionako ne može postojati zaseban i isključiv posjed jedne osobe. U tom smislu, na pomorskom dobru otvorenom na korištenje svima da ionako nema primjene pravni institut smetanja posjeda. Već i zbog toga da je tužbeni zahtjev neosnovan. Pomorsko dobro da je na ovom konkretnom dijelu obale u predjelu naselja Špina određeno Uredbom Vlade RH o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], klasa: 934-01/99-02/29, urbroj: 5030116-99-3 od 7. listopada 1999., objavljenom u "Narodnim novinama" broj 104/99. U grafičkom prilogu te Uredbe, kojeg da je tužitelj pribavio od upravnog odjela Istarske županije nadležnog za poslove pomorstva, da je jasno vidljivo da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar određenog prostornog opsega pomorskog dobra tj. da je ta čestica pomorsko dobro. Ukoliko tužitelj bude osporavao da se radi o pomorskom dobru, tuženik predlaže očevid na licu mjesta uz vještaka mjernika koji bi imao točno utvrditi granicu pomorskog dobra u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno javno objavljenoj i gore navedenoj Uredbi Vlade RH o utvrđenju granice pomorskog dobra u predjelu naselja Špina. U tu svrhu da se prilaže prostorni prikaz granice pomorskog dobra u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sačinjen na katastarskoj podlozi, odnosno, na podlozi katastarskog plana. Za slučaj sumnje ili potrebe, I. tuženik odmah predlaže službenim putem pribaviti od nadležnog katastarskog ureda i/ili ministarstva nadležnog za poslove pomorstva i morskih luka točnu i službenu katastarsku podlogu sa grafičkim prikazom granice pomorskog dobra u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem čega da bi vještak tu granicu na terenu mogao identificirati i prikazati. I. tuženik ističe prigovore nedostatka aktivne legitimacije, promašene pasivne legitimacije, pomanjkanja animusa turbandija – svijesti o smetanju posjeda i pomanjkanja protupravnosti smetanja posjeda, odnosno, da smetanje posjeda nije bilo samovlasno. Ističe da je općepoznata činjenica da nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja pomorsko dobro sukladno Uredbi o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Umag (NN 104/1999) https: //narodne-novine.nn.hr/, a što je Trgovački sud u Pazinu u predmetu posl. br. P-93/2016 pravomoćno utvrdio (https: //e- oglasna.pravosudje.hr/). Nadalje, da je općepoznata činjenica da je I. tuženik trgovačko društvo čiji da je jedini osnivač Grad Umag, te da je glavna djelatnost I. tuženika – komunalna djelatnost https: //sudreg.pravosudje.hr, te da je Grad Umag donio Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom na području Grada [adresa] za 2020. (Službene novine Grada Umaga 18/19). Općepoznata da je činjenica da je Grad Umag još 2. travnja 2020. objavio na svojim internet stranicama https: //umag.hr/ da je predmetnu radnju izvršio, a što da je učinio putem I. tuženika kao nalogoprimca.

I. tuženik da je postupao u skladu s Ustavom RH, ZPDML-om i Zakonom o komunalnom gospodarstvu, jer da je sukladno nalogu i odluci upravitelja pomorskog dobra Grada Umaga donesenim na temelju istih zakona u svojstvu subjekta javne službe uklonio pripadnosti pomorskog dobra (radi građenja komunalne infrastrukture (biciklističke i pješačke staze) na pomorskom dobru), pa da je protupravnost odnosno samovlast radnje tuženika isključena, a I. tuženik da pritom nije bio svjestan da čini smetanje posjeda tužitelja, već da je bio jedino svjestan da kao javna služba ispunjava zakonsku obvezu prema Gradu Umagu sukladno nalogu Grada Umaga, kao tijela javne vlasti. Slijedom navedenog, I. tuženik KOMUNELA d.o.o. predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti.

4. U svom odgovoru na tužbu II. tuženik Grad Umag-Umago osporio je tužbeni zahtjev u cijelosti. Naveo je da tužitelj nije uopće vršio posjed predmetne nekretnine koji bi se mogao štititi posjedovnim pravozaštitnim zahtjevom, a to stoga što k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], predstavlja pomorsko dobro, dakle opće dobro koje je otvoreno na uporabu svima pod jednakim uvjetima. Na ovom konkretnom dijelu obale pomorsko dobro u predjelu naselja Špina određeno je Uredbom Vlade RH o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], klasa: 934-01/99-02/29, urbroj: 5030116-99-3 od 7. listopada 1999., objavljenom u "Narodnim novinama" broj 104/99. U tom smislu se kao i I. tuženik KOMUNELA d.o.o. pozvao na grafički prilog te Uredbe iz koje je vidljivo da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nalazi unutar određenog prostornog opsega pomorskog dobra, odnosno da je ta čestica pomorsko dobro. Ističe da tužitelj nema koncesiju nad predmetnim dijelom pomorskog dobra pa je ono u potpunosti u režimu opće uporabe. Na pomorskom dobru u općoj uporabi, ne može se uspostaviti isključivi posjed jednog ili nekolicine pravnih subjekata, budući da se njegova namjena protivi isključivom posjedovanju. Stoga na pomorskom dobru u općoj uporabi nema ni smetanja posjeda.

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid te su pročitani: Uredba Vlade RH o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] (str. 30, 44), kopija katastarskog plana i izvod iz katastarskog plana (str. 31-32, 45-46), grafički prikazi pomorskog dobra (str. 33-34), pravomoćna presuda Trgovačkog suda u Pazinu, posl. br. P-93/2016 od 30. lipnja 2017. (str. 47-49), izvadak iz sudskog registra (str. 50-54), narudžbenica br. 2020-04-144 od 31. ožujka 2020. (str. 55), ponuda br. 18/20-90 od 27. ožujka 2020 (str. 56-57) i obavijest Grada Umaga na internetskim stranicama (str. 58-64), zapisnik o održanom uviđaju na mjestu događaja 31. listopada 2024. (str. 184- 186) i Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. Umag s prilozima (str. 195-197). Pored toga je saslušan zakonski zastupnik I. tuženika BP na ročištu od 17. travnja 2025. (str. 206-207). Pregledana je Skica lica mjesta sačinjena po vještaku Ivanu Fabcu (str. 194) te preslici fotografija (str. 6-13).

5. 1. Sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tužitelja jer nije pristupio na dva ročišta na koja je pozvan zbog saslušanja, bez da je dokazao opravdanost svojih izostanaka. Nije izveden niti dokaz saslušanjem zakonskog zastupnika II. tuženika jer on nije želio svjedočiti pa nije pristupio na ročišta iako je uredno pozivan.

5. 2. Sud nije izvodio ostale dokaze, jer su na osnovi izvedenih dokaza utvrđene sve činjenice potrebne za donošenje odluke .

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Rješenjem ovog suda posl. br. Psp-60/2020-19 od 22. studenoga 2022. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja.

8. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-3111/2023-2 od 29. studenoga 2023. ukinuto je rješenje ovog suda posl. br. Psp-60/2020-19 od 22. studenoga 2022. te je predmet vraćen ovome sudu na ponovni postupak.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje zaštite zadnjeg mirnog i nesmetanog posjeda dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na način da su 30. listopada 2020. radnici I. tuženika KOMUNELA d.o.o. [adresa], po nalogu II. tuženika Grada Umaga, u jugozapadnom dijelu navedene nekretnine, izvršili iskop zemlje i njen odvoz u dužini 16,5 metara, širine 1,3 do 1,7 metara te dubine 1,1 do 1,3 metara pa su time tuženici smetali tužitelja u posjedu jugozapadnog dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničeno je samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, poštenju ili nepoštenju posjeda, u skladu s čl. 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14.. 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP) u vezi s čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15., dalje: ZV).

11. Između stranaka je nesporno da su dana 30. listopada 2020. radnici I. tuženika KOMUNELA d.o.o. po nalogu II. tuženika Grada Umaga u jugozapadnom dijelu nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvršili iskop zemlje i njen odvoz u dužini od 16,5 metara, širini od 1,3 do 1,7 metara i dubini od 1,1 do 1,3 metara.

11. 1. Nesporno je i da je sporni iskop zemlje na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vidljiv na fotografijama na str. 6-13 spisa.

12. Sporno je nalazi li se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] unutar granica pomorskog dobra pa s tim u svezi može li tužitelj tražiti posjedovnu zaštitu.

13. Čitanjem obavijesti Grada Umaga-Umago (str. 58-63) utvrđeno je da je II. tuženik Grad Umag-Umago na svojim internetskim stranicama 2. travnja 2020. i 25. rujna 2020. objavio da su započeli radovi na umaškoj obali, točnije na dionici Špina – Sveti Pelegrin kao dio "Umaške morske promenade", radi otklanjanja bespravno postavljenih barijera.

14. Čitanjem kopije narudžbenice br. 2020-04-144 (str. 55) utvrđeno je da je dana 31. ožujka 2020. II. tuženik Grad Umag-Umago, kao naručitelj, od I. tuženika KOMUNELA d.o.o., kao dobavljača, naručio pripremne radove uređenja šetnice Umag-Špina.

15. Nadalje, čitanjem kopije Ponudbenog lista, Ponuda br. 18/20-90 (str. 56-57) utvrđeno je da je dana 27. ožujka 2020. I. tuženik KOMUNELA d.o.o., kao ponuditelj, II. tuženiku Gradu Umagu-Umago, kao naručitelju, dao ponudu za pripremne radove na šetnici Umag-Špina.

16. Čitanjem presude Trgovačkog suda u Pazinu posl. br. P-93/2016-11 od 30. lipnja 2017., utvrđeno je da je kod navedenog suda vođen parnični postupak po tužbi ovdje tužitelja, protiv treće osobe, kao tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva. Tom presudom je odbijen tužbeni zahtjev koji glasi: "Utvrđuje se da je tužitelj s naslova dosjelosti vlasnik dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane pred Općinskim sudom u Puli- Pola, Stalna služba u Bujama-Buie, što je tuženik dužan priznati i trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama i drugim javnim knjigama. Tuženiku se nalaže da tužitelju izda tabularnu ispravu podobnu za upis tužiteljeva prava vlasništva na navedenoj nekretnini, a koju će u protivnom zamijeniti ova presuda."

16. 1. Sud je svoju presudu utemeljio na stavu da se granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] na području Špina proteže na način da ista u cijelosti zahvaća k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno, da je predmetna nekretnina pomorsko dobro, te da pomorsko dobro, kao opće dobro, nije sposobno biti predmetom prava vlasništva.

Presuda je stekla svojstvo pravomoćnosti.

17. Uredbom Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] od 7. listopada 1999. (NN 104/99, dalje: Uredba) određena je granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], na području Špina (čl. 1.). Granica pomorskog dobra iz čl. 1. ove Uredbe ide međom k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] do točke A, što u naravi predstavlja rub kamenog zida, gdje se lomi i dalje pravolinijski proteže presijecajući k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] sve do točke B, te dalje rubom k. č. [katastarska čestica] do točke C, što u naravi predstavlja rub kamenog zida, sve kako je nacrtano i označeno u grafičkom prilogu, na kopiji katastarskog plana k. o. [katastarska općina], broj lista plana 71, u mjerilu 1:1000 (čl. 2.). Grafički prilozi iz čl. 2. ove Uredbe sastavni su dio Uredbe i ne objavljuju se u "Narodnim novinama" (čl. 3.).

18. Uvidom u dopis utvrđeno je da se I. tuženik KOMUNELA d.o.o. obratio Upravnom odjelu za održivi razvoj, Odsjeku za pomorstvo, promet i infrastrukturu Istarske županije, sa zahtjevom za dostavu, uz ostalo, grafičkog priloga Uredbe na kopiji katastarskog plana k. o. [katastarska općina], broj lista katastarskog plana 71, te da mu je navedeno tijelo spomenuti grafički prilog dostavilo (str. 41-46).

19. Uvidom u kopije katastarskog plana, broj lista katastarskog plana 71, utvrđeno je da se radi o grafičkom prilogu Uredbe, na kojima je nacrtana i označena granica pomorskog dobra iz čl. 1. i 2. Uredbe.

20. Uvidom u prostorni prikaz granica pomorskog dobra utvrđeno je da je granica pomorskog dobra iz čl. 1. i 2. Uredbe nacrtana i označena i na ovom prostornom prikazu.

21. S obzirom na određenje iz čl. 2. Uredbe, te usporedbom kopije katastarskog plana, broj lista katastarskog plana 71, s izvodom iz katastarskog plana (str. 46), utvrđeno je da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti nalazi unutar granice pomorskog dobra (nalazi se južno od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), odnosno, da predstavlja pomorsko dobro. Tome ide u prilog i citirana presuda Trgovačkog suda u Pazinu.

22. No, s obzirom na uputu drugostupanjskog suda, a radi utvrđivanja sporne činjenice nalazi li se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] unutar granica pomorskog dobra, u ponovljenom postupku je izveden dokaz uviđajem na mjestu događaja (31. listopada 2024.) uz prisustvo mjerničkog vještaka Ivana Fabca radi identifikacije nekretnine.

22. 1. Na temelju identifikacije od strane mjerničkog vještaka, mjesto pokazano od strane tužitelja na kojem je prema njegovim tvrdnjama počinjeno smetanje posjeda nalazi se na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U vrijeme održavanja uviđaja na tom mjestu se nalazio betonirani zid dužine 16, - 16,5 metara.

22. 2. Prema mišljenju mjerničkog vještaka (iskaz vještaka str. 185), mjesto navodnog počinjenja smetanja posjeda nalazi se unutar granica pomorskog dobra. Granica pomorskog dobra se proteže po granici između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetni betonski zid se u potpunosti nalazi na pomorskom dobru. Granica pomorskog dobra proteže se od ruba predmetnog betonskog zida u sjeverozapadnoj međi k. č. [katastarska čestica] te pravocrtno 16,27 metara u smjeru istoka na način da ista prolazi unutar ograđenog dvorišta koji se najvećim dijelom nalazi na predmetnoj nekretnini tužitelja, a tek manjim dijelom na pomorskom dobru. Zatim se granica pomorskog dobra lomi u smjeru sjeveroistoka u duljini 7,22 metara te se proteže sve do početka betonskog zida koji čini granicu, odnosno četveromeđu između k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

22. 3. U skladu s navedenim, mjernički vještak je sačinio Skicu lica mjesta s prikazom betonskog zida i granicama pomorskog dobra (str. 194-197).

23. Sud prihvaća nalaz i mišljenje te Skicu lica mjesta mjerničkog vještaka jer smatra da je vještak svoje mišljenje dao u skladu s pravilima svoje struke te na taj način sačinio i Skicu lica mjesta.

24. Zakonski zastupnik I. tuženika BP je u svom iskazu naveo da je predsjednik uprave I. tuženika KOMUNELA d.o.o. od 2024. godine, a da je od 1. rujna 2019. do 2024. bio član uprave. Po nalogu II. tuženika Grada Umaga koji je osnivač tvrtke KOMUNELA d.o.o. koja obavlja komunalnu djelatnost, dana 30. listopada 2020. djelatnici KOMUNELA d.o.o. su izašli na teren odraditi posao za koji su dobili nalog. Nalog je bio da se očisti zemljište, odnosno područje uz more, i to do granice između pomorskog dobra i nekretnina privatnih osoba, gdje se nalazi i nekretnina tužitelja. Prije nego su djelatnici izašli na teren, geodet je označio tu crtu, odnosno područje čišćenja. Radilo se o tome da su djelatnici KOMUNELA d.o.o. čistili i poravnali teren, skinuli zid koji se nalazio na pomorskom dobru, izvršili iskop zemlje i njen odvoz. Istaknuo je da I. tuženik ne spori da je on po nalogu II. tuženika Grada Umaga učinio te radove koji se navode u tužbi. Kada mu je predočena Skica lica mjesta sačinjena po mjerničnom vještaku Ivanu Fabcu, na istoj je pokazao da su na plavoj crti koja pokazuje granicu pomorskog dobra postavili stupiće te mrežu kako bi se odvojila granica i znalo što čini pomorsko dobro.

25. Iskaz zakonskog zastupnika I. tuženika sud prihvaća istinitim jer je iskazivao uvjerljivo, neproturječno te u skladu s dokumentacijom u spisu.

26. Prema čl. 20. st. 1. ZV-a zabranjena je samovlast, te bez obzira na to kakav je posjed nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i ima jače pravo na posjed. Prema st. 2. istog članka tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

26. 1. Prema čl. 21. st. 1. ZV-a koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Prema st. 2. istog članka pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Prema st. 4. istog članka pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

26. 2. Prema čl. 22. st. 1. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

27. U sudskom postupku zbog smetanja posjeda tuženik, odnosno, pasivno legitimiran može biti onaj koji je izvršio čin smetanja, ali i onaj koji je dao nalog za smetanje, kao i onaj u čijem je interesu počinjeno smetanje, a on se od toga nije ogradio.

28. Pomorsko dobro predstavlja opće dobro u općoj uporabi u smislu čl. 3. st. 2. ZV-a, te čl. 3. st. 1. i 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 158/03., 100/04., 141/06., 30/09., 123/11., 56/16. i 98/19., dalje: ZPDML). Pomorsko dobro, kao dobro u općoj uporabi nije sposobno biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava, te po svojem karakteru ne može biti u posjedu jedne fizičke ili pravne osobe, nego u uporabi svih. Uporaba i zasnivanje posjeda takvog općeg dobra može biti rezultat jedino koncesije takvog dobra, kojim se ono isključuje iz opće uporabe. Posljedično, jedini koji može zasnovati posjed i imati pravo na posjedovnu zaštitu na pomorskom dobru je koncesionar pomorskog dobra, i to u onom dijelu za koji iz sadržaja koncesije proizlazi da ima pravo isključiti to dobro iz opće uporabe.

29. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je predmetna nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pomorsko dobro. Tužitelj ni ne tvrdi da ima koncesiju na spornom dijelom ove nekretnine, pa taj dio nekretnine ne može biti predmetom posjedovanja, niti se tužiteljevom dugogodišnjem korištenju istog može dati značaj posjeda. Shodno tome, ne može se u odnosu na sporni dio nekretnine s uspjehom tražiti posjedovna zaštita. Takav stav zauzet je i u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-1693/2022 od 27. lipnja 2022, kao i u odluci Županijskog suda u Velikoj Gorici posl. br. Gž-587/2023-2 od 20. lipnja 2023. u kojoj je potvrđeno rješenje ovog suda posl. br. Psp-19/2020 u predmetu vođenom između ovdje tužitelja i I. tuženika zbog smetanja posjeda na istoj nekretnini, ali radi različitog čina smetanja posjeda.

30. S obzirom na to da tužitelj na nekretnini koja je predmet tužbenog zahtjeva i posjedovne zaštite, a koja predstavlja pomorsko dobro kao dobro u općoj uporabi, nije mogao steći posjed, on nema osnova zahtijevati posjedovnu zaštitu. To iz razloga što se na javna dobra u općoj uporabi, u skladu s čl. 35. st. 4. ZV-a, ako nije što posebno propisano zakonom, na odgovarajući način primjenjuju pravila o općim dobrima. Opća dobra, u skladu s čl. 3. st. 2. ZV-a, ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih prava, što znači da ista ne mogu biti objektom posjeda, a time ni predmetom posjedovne zaštite.

31. Pri tome, valja reći da bi svaki mirni posjednik pomorskog dobra kao općeg dobra mogao uživati posjedovnu zaštitu od svakog samostalnog smetanja njegovog posjeda samo za vrijeme trajanja koncesije (čl. 6. ZPDML-a) i u dijelu sadržaja koncesije (čl. 9. st. 1. ZPDML-a, čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a), a kako tužitelj nije tvrdio niti dokazivao da ima koncesiju na spornom dijelu predmetne nekretnine, on nema pravo niti na zaštitu posjeda pa je tužbeni zahtjev tužitelj odbijen kao neosnovan (t. I. izreke).

32. Tužitelj i tuženici su podnijeli zahtjeve za naknadu troškova postupka.

32. 1. Na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a, pravo na naknadu parničnih troškova pripada stranci koja uspije u sporu. Budući da je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj je obvezan naknaditi tuženicima opravdane troškove postupka.

33. I. tuženik KOMUNELA d.o.o. je zatražio naknadu na ime jednokratne nagrade za zastupanje u postupku posl. br. Psp-60/2020 i jednokratnu nagradu u postupku posl. br. Psp-13/2024, po 500,00 eura uvećano za PDV od 25 %, ukupno 1.250,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja odluke do isplate.

33. 1. I. tuženik je pravilno obračunao trošak zastupanja na ime jednokratne nagrade u visini 250 bodova u skladu s Tbr. 7/2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23., u nastavku: OT) što s pripadajućim PDV prema Tbr. 46. OT te vrijednosti 1 boda u iznosu 2,00 eura prema Tbr. 54. OT, ukupno iznosi 625,00 eura.

33. 2. Međutim, I. tuženiku ne pripadaju dvije jednokratne nagrade već samo jedna. Naime, ovdje se ne radi o dva prvostupanjska postupka iako je predmet ranije vođen pod posl. br. Psp-60/2020, jer donošenjem rješenja posl. br. Psp-60/2020-19 od 22. studenoga 2022., prvostupanjski postupak nije bio okončan s obzirom na to da je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak te je nastavljen pod posl. br. Psp- 13/2024 (tako i ŽS u Zagrebu, Gž-1693/2022-2 od 27. lipnja 2022.).

33. 3. Na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a, I. tuženiku na odmjerene troškove postupka pripadaju zatezne kamate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO/23 uvećanoj za tri postotna poena.

33. 4. Stoga je naloženo tužitelju da I. tuženiku naknadi troškove postupka isplatom 625,00 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 23. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje u skladu s čl. 29. st. 2. ZOO/23 uvećanoj za tri postotna poena, a u preostalom dijelu njegov zahtjev za naknadu troškova odbijen je kao neosnovan (t. II. i III.)

34. II. tuženik Grad Umag je zatražio trošak postupka i to na ime putnog troška dolaska punomoćnika na pet ročišta u iznosu 42,00 eura (5 x 28 km x 0,30 eura/km).

34. 1. II. tuženiku pripada pravo na naknadu putnog troška dolaska njegova punomoćnika na pet ročišta (26. travnja 2022., 13. listopada 2022., 18. ožujka 2024., 3. ožujka 2025. i 17. travnja 2025. = Umag-Buje-Umag 28 km x 5 x 0,30 eura/km) u ukupnom iznosu 42,00 eura.

34. 2. Stoga je naloženo tužitelju da II. tuženiku naknadi troškove postupka isplatom 42,00 eura (t. IV. izreke).

35. Budući da je tužitelj izgubio parnicu, njegov zahtjev za naknadu troškova odbijen je u cijelosti (t. V. izreke).

U Bujama 23. svibnja 2025.

Sutkinja

Pavica Gulišija Brečević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dostave rješenja.

DNA:

- tužitelj p.p

- I. tuženik p.p.

- II. tuženik