Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Kž-43/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, suca Vlaste Šimenić-Kovač, predsjednika vijeća, te sudaca Azre Salitrežić i Miroslava Jukića, članova vijeća, uz sudjelovanje Mirne Rupert, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog BI, zbog kaznenog djela iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi oštećene kao tužiteljice ŽI, podnesene protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj K- 595/2022-21 od 4. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 23. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba oštećenice kao tužiteljice ŽI kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu okrivljeni BI na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08) oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv imovine - krađom – opisano i kažnjivo u članku 228. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje u tekstu KZ/11).
1.1. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP/08 oštećena kao tužiteljica se upućuje da imovinskopravni zahtjev u iznosu od 18.832,75 kuna, može ostvarivati u parnici.
1.2. Na temelju članka 149. stavak 3. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1-7 ZKP/08 oštećena kao tužiteljica je dužna platiti paušalnu svotu odmjerenu sa 200,00 (dvjesto) eura, kao i nužne izdatke okrivljenika te nužne izdatke i nagradu njegovog branitelja.
2. Protiv presude žalbu je podnijela oštećenica kao tužitelj ŽI, putem opunomoćenika Aleksandre Vareškić Fodor, odvjetnice iz Velike Gorice zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o imovinskopravnom zahtjevu i troškovima postupka. Predlaže da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Oštećena kao tužitelj ŽI u žalbi putem opunomoćenika Aleksandre Vareškić Fodor pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer je smatra da se pobijana presuda ne može ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturječna razlozima presude i ispravama u spisu, razlozi o odlučnim činjenicama su nerazumljivi, o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude i isprava u spisu te iskaza „saslušanih“ svjedoka. Obrazlažući navedenu žalbenu osnovu oštećena kao tužitelj žalbom upire na utvrđeno činjenično stanje te ocjenu utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda te upire da je prvostupanjski sud iz utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak kao i da je nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer nije pročitao zapisnike o ispitivanju svjedoka po policijskim istražiteljima i zapisnik o ispitivanju osumnjičenog u prethodnom postupku. Žalbom upire da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08 jer nije pročitao zapisnike o zaprimanju kaznene prijave Pu Zagrebačke, PP Jastrebarsko od 19. listopada 2018., zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽI, ĆI, AI a koje radnje su provedene u prethodnom postupku po policijskom istražitelju dakle da je povrijedio odredbe članka 283. ZKP/08 i članka 418. ZKP/08 što je utjecalo na donošenje presude. Bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 u suštini obrazlaže upirući na utvrđenja prvostupanjskog suda te ocjenu vjerodostojnosti iskaza ispitanih svjedoka DI, CI i AI, te svjedoka ZI, UI, EI, LI iz čega slijedi da u suštini upire žalbom na žalbeni osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnost stanja koje se nastavno obrazlaže.
5.1. Suprotno žalbenim navodima oštećene ŽI kao tužiteljice prvostupanjski sud nije u pobijanoj presudi počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka na koju upire žalbom. Prvostupanjski sud pozorno je cijenio izvedene dokaze, te u razlozima dao jasne, valjane i argumentirane razloge o odlučnim i drugim važnim činjenicama koja čine obilježja kaznenog djela, te razloge kojima se prvostupanjski sud rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja. Stoga prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka na koju žalbom upire oštećena ŽI kao tužiteljica a niti koja druga povreda odredaba kaznenog postupka na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti shodno članku 476. stavak 1. ZKP/08.
5.2. Neosnovano u žalbi upire oštećena kao tužitelj ŽI da je prvostupanjski sud u počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468.stavak 3. ZKP/08 kada na raspravi nije pročitao zapisnik o zaprimanju kaznene prijave PU Zagrebačke PP Jastrebarsko od 19. listopada 2018.godine, te zapisnike o ispitivanju svjedoka po policijskom istražitelju u prethodnom postupku ŽI, EI, AI te na taj način povrijedio odredba članka 283. ZKP/08 i članka 418. ZKP/08 . Navedeno iz razloga što zapisnik o zaprimanju kaznene prijave i sadržaj kaznene prijave predstavljaju dokaz da je oštećena pristupila u određeno vrijeme u policijsku postaju i podnijela kaznenu prijavu, a sama kaznena prijava i izjava oštećene ne predstavlja dokaz u kaznenom postupku. Nastavno navedenom neosnovano u žalbi upire oštećena kao tužitelj da prvostupanjski sud nije tijekom dokaznog postupka pročitao iskaze naprijed navedenih svjedoka ispitanih u prethodnom postupku jer iz pobijane presude (obrazloženje pod točkom 3.) te raspravnog zapisnika slijedi da je prvostupanjski sud na raspravi 4. listopada 2024. pročitao spis ODO-KP-75/20 pa iz navedenog je za zaključiti i iskaze naprijed navedenih svjedoka ispitanih u prethodnom postupku po policijskom istražitelju iako nisu poimence navedeni.
6. Oštećena kao tužitelj ŽI pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te u suštini prigovara pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, daje svoju ocjenu izvedenih dokaza, predlažući u suštini drukčiju ocjenu izvedenih dokaza od one koju je prvostupanjski sud dao u obrazloženju presude.
6.1. Prvostupanjski sud je pozorno analizirao i ocijenio sadržaj obrane okrivljenog BI koji poriče počinjenje kaznenog djela, iskaz oštećene kao tužitelja ispitane u svojstvu svjedoka, iskaze svjedoka EI, DI, CI, UI, ZI, LI, AI, izračun šumske štete .
6.2. Pravilno je prvostupanjski sud analizirajući obranu okrivljenog BI koji poriče počinjenje kaznenog djela, te konfrontirajući je sa iskazom oštećene kao tužitelja ispitane u svojstvu svjedoka, iskaze svjedoka DI, CI, EI, AI utvrdio i zaključio da nitko nema neposrednih saznanja da je okrivljeni BI posjekao na nekretnini oštećene kao tužitelja šumu, angažirao radnike za sječu šume, prodavao posječena stabla o čemu je iskazivao svjedok LI. Stoga je prvostupanjski sud pravilno zaključio primjenom pravila "in dubio pro reo", pravno logičnog pomagala u donošenju odluke da iz izvedenih dokaza nije moguće izvesti zaključak o postajanju pravno odlučne činjenice, konkretno da izvedeni dokazi dopuštaju mogućnost da neka činjenica postoji ali i da ne postoji. Naime, okrivljeni BI poriče da je oštećenoj kao tužiteljici ŽI u vrijeme, mjesto i na način opisanim u izreci prvostupanjske presude tijekom ljeta 2018. godine s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi u šumi vlasništvo oštećene ŽI upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica]/ izvršio sječu 11 stabala drvne mase „hrasta kitnjaka“ ukupno 26,68 m3, te posječena stabla odvezao u nepoznato, čime je oštećenoj pričinio štetu u iznosu od 7.533,10 kuna a uvećanu za faktor dobiti 2,5 što iznosi 18.832,75 kuna. Naime, oštećena kao tužitelj ispitana kao svjedok iskazala je da je od svjedoka AI čula da je okrivljeni BI posjekao stabla u šumi u njezinom vlasništvu, a suprotno iskazuje svjedok AI koji je decidirano iskazao da nije vidio tko sječe stabla u šumi oštećene, prevozi ih već da je navedeno čuo o pokojnog SI. Nastavno navedenom oštećena kao tužitelj ispitana u svojstvu svjedoka iskazala je da je čula od pokojnog SI da je okrivljeni BI posjekao nekoliko stabala hrasta u njezinoj šumi koja je prodao LI u [adresa], a svjedok LI vlasnik pilane negira otkup stabala od okrivljenika o čemu dostavlja ispravu iz koje proizlazi da trgovačko društvo čiji je direktor nije od okrivljenog BI otkupljivalo drvnu masu tijekom 2018. godine. Napose, iz obrane okrivljenog BI a koju potkrepljuje iskaz svjedoka CI (suprug oštećene) razvidno je da su i u šumi okrivljenog BI posječena neka stabla a čija šuma međaši sa šumom oštećene ŽI.
6.3. Stoga nije osnovana žalba oštećene kao tužitelja ŽI zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio da nisu s izvjesnošću utvrđene i dokazane naprijed navedene odlučne činjenice o čemu je naveo jasne argumentirane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud (obrazloženje pod točkom 14. do 16.). Slijedom žalbenih navoda ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je u smislu članka 470. stavak 2. ZKP/08 činjenično stanje dovedeno u sumnju glede pravilnosti u stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica. Žalbeni navodi oštećene kao tužitelja kojima u suštini predlaže drukčiju ocjenu izvedenih dokaza ne dovode u sumnju potpunost i pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda.
7. Oštećena kao tužitelj ŽI žali se zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja a žalbom navedenu žalbenu osnovu ne obrazlaže. Iz zapisnika o raspravi održanoj 4. listopada 2024. razvidno je da oštećena kao tužitelj nije imala dokaznih prijedloga.
8. Slijedom navedenog, žalba oštećene kao tužitelja nije osnovana, a ne postoje povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP/08 na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Stoga je žalbu valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjski presudu na temelju članka 482. ZKP/08 te odlučiti kao u izreci.
Osijek, 23. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća
Vlasta Šimenić-Kovač
