REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-168/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Zoranu Šariću, sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB:23057039320, zastupanog po punomoćnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zorislav Krivačić i Korana Krivačić, odvjetnicima u Bjelovaru, protiv ovršenika ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Vukoviću, odvjetniku u Križevcima, radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Ovr-596/2023-20 od 28. ožujka 2025., 23. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Prihvaćanjem žalbe ovršenika, kao osnovane, preinačuje se toč. I. izreke rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Ovr-596/2023-20 od 28. ožujka 2025. te se rješava:

„Žalba nakon proteka roka ovršenika od 19. kolovoza 2024. odbacuje se kao nedopuštena.„

II Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje toč. II. izreke rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Ovr-596/2023-20 od 28. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvoga stupnja, u toč. I. izreke, žalba ovršenika od 19. kolovoza 2024. protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima poslovni broj: Ovr-596/2023-2 od 5. svibnja 2023. odbacuje se kao nepravovremena, dok je u toč. II. izreke odbijen kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

2. Protiv toga rješenja pravodobnu žalbu podnosi ovršenik, zbog svih žalbenih razloga. Navodi da pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na kojim bi trebalo biti utemeljeno. Ukazuje da u žalbi nakon proteka roka, podnesenoj sukladno odredbi čl. 53. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje: OZ) ukazuje na postojanje nepoštenih i ništetnih odredaba sadržanih u Ugovoru o kreditu, pa je sud dužan preispitati da li u predmetnom ugovoru o kreditu postoje takve odredbe, a iz obrazloženja nije vidljivo da je sud to uradio pa nema mjesta odbacivanju žalbe ovršenika jer je u svojoj žalbi ukazao na postojanje žalbenih razloga zbog kojih je dopušteno žalbu podnijeti i nakon proteka roka. Smatra da sud pogrešno izvodi zaključak da provedbom ovrhe na nekretnini ovršenika njemu ne bi nastala nenadoknadiva šteta, jer ukoliko bi uspio dokazati da je ovrha nedopuštena, tada ne bi imao mogućnost da povrati nekretninu koja se prodaje u ovršnom postupku.

2.1. Predlaže uvažavanje žalbe i ukidanje pobijanog rješenja, te vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen

4. Žalba ovršenika je djelomično osnovana.

5. Rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja poslovni broj: Ovr-596/2023-2 od 5. svibnja 2023. određena je ovrha na nekretninama ovršenika, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja na temelju Zadužnice od 11. rujna 2018., potvrđene po Javnom bilježniku Martini Dujmović iz Bjelovara pod brojem: OV-9690/18 12. rujna 2018., u iznosu od 14.659,56 eura na ime glavnice, redovne kamate u iznosu od 734,23 eura, zatezne kamate u iznosu od 2.142,03 eura, sudskih troškova u iznosu od 33,18 eura i ostalih troškova u iznosu od 265,45 eura te radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja na temelju Zadužnice od 22. kolovoza 2019., potvrđene po Javnom bilježniku Martini Dujmović iz Bjelovara pod brojem: OV-8883/19 27. kolovoza 2019. u iznosu od 7.963,37 eura na ime glavnice, redovne kamate u iznosu od 269,82 eura, zatezne kamate u iznosu od 1.330,69 eura, javnobilježničkih troškova u iznosu od 69,02 eura, sudskih troškova u iznosu od 33,18 eura i ostalih potraživanja u iznosu od 134,08 eura. Dana 19. kolovoza 2024. ovršenik je podnio žalbu iz čl. 53. OZ-a te prijedlog za odgodu ovrhe. Sud prvog stupnja je pobijanim rješenjem žalbu odbacio kao nepravovremenu te odbio prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovan.

6. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u podnesenoj žalbi, a pazeći i po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnoga prava te na bitne povrede odredaba ovršnog postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje u tekstu: ZPP), sukladno čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ-a, ocjena je ovog suda da je odluka suda prvog stupnja samo djelomično pravilna i zakonita.

7. Prije svega, valja istaknuti da osporeno rješenje, u smislu ocjene osnovanosti žalbenog razloga ostvarenja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, niti u izreci, a niti u obrazloženju ne sadrži takve nedostatke zbog kojih se pravilnost odluke ne bi mogla ispitati, jer je izreka dovoljno jasna i određena, a u obrazloženju rješenja sud prvog stupnja navodi valjane razloge za svoje stajalište o neosnovanosti postavljenih zahtjeva. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. Svojom žalbom izjavljenom dana 19. kolovoza 2024., koja po svom sadržaju predstavlja žalbu nakon proteka roka, ovršenik osporava sada pravomoćno rješenje o ovrsi od dana 5. svibnja 2023., kojim je na prijedlog ovrhovoditelja, temeljem Zadužnice od 11. rujna 2018. i Zadužnice od 22. kolovoza 2019. određena ovrha na nekretninama u vlasništvu ovršenika, i to: k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz razloga predviđenog u čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 10. OZ-a, odnosno, jer su predmetne nekretnine, koje predstavljaju kuću i okućnicu ovršenika, ujedno i njegov jedini dom i jedina nekretnina.

9. Žalbu nakon proteka roka – a što u konkretnom slučaju i jest žalba ovršenika od dana 19. kolovoza 2024., valja promatrati sukladno odredbi čl. 50. st. 1. OZ-a. Ovršenik u ovom predmetu, može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. istoga Zakona podnijeti žalbu protiv pravomoćnog rješenja o ovrsi, ali samo u slučaju da istaknuti žalbeni razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi. Prema odredbi čl. 50. st. 3. OZ-a, ovršenik je dužan u žalbi iz stavka 1. toga članka istaknuti sve razloge koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja, a sud će odbaciti naknadno podnesenu žalbu nakon proteka roka koja se temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi.

10. Dakle, da bi sud prihvatio žalbu nakon proteka roka, ovršenik mora, pored isticanja razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. do 11. OZ-a, navesti i opravdane razloge zbog kojih nije mogao navedene razloge istaknuti u roku za (redovnu) žalbu.

11. Međutim, ovršenik u svojoj žalbi nije uopće naveo opravdane razloge zbog kojih nije mogao žalbene razloge istaknuti u roku za (redovnu) žalbu, pa je ocjena ovoga suda da ovršenik žalbu nakon proteka roka temelji na razlozima koji su mogli biti istaknuti u redovnoj žalbi, stoga je ista nedopuštena iz razloga predviđenih u čl. 50. st. 1. i 3. OZ-a.

12. Slijedom navedenog, valjalo je preinačiti toč. I. izreke pobijanog rješenja kako je to odlučeno u toč. I. izreke ovog rješenja, a na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a.

13. Ovršenik je podneskom od 19. kolovoza 2024. podnio i prijedlog za odgodu ovrhe, navodeći kako daljnjom provedbom ovrhe na nekretninama trpi teško nadoknadivu i gotovo nenadoknadivu štetu jer postoji realna opasnost da će njegova nekretnina, kuća i dom biti prodana u ovršnom postupku. Iste predstavljaju njegov dom pa daljnja provedba ovrhe na istim nikako nije valjana, zakonita i dopuštena te predlaže da sud odgodi provedbu ovrhe u ovom predmetu.

14. Sukladno odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu ili podnio tužbu iz čl. 52. ili 55. OZ-a, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

15. Nije sporno da ovršenik nije dokazao da je pokrenuo jedan od postupaka navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a, a nije ni dokazao vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Naime, okolnosti koje ovršenik u svom prijedlogu ističe kao okolnosti kojima bi trebao učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu nisu okolnosti koje bi ukazivale na vjerojatnost nastanka takve štete. Šteta u vidu "gubitka doma" predstavlja provedbu ovrhe kako je to određeno rješenjem o ovrsi, a ta je šteta "samo" posljedica provedbe ovrhe kao načina ostvarivanja tražbine ovrhovoditelja.

16. Dakle, vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete kao razlog za odgodu ovrhe mora se učiniti na određen i jasan način, odnosno moraju se navesti okolnosti koje konkretno ukazuju na vjerojatnost opasnosti nenadoknadive štete ili nasilja, pri čemu ovršenik mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete ili nasilja otklonilo upravo odgodom ovrhe.

17. Slijedom iznijetog valjalo je odbiti žalbu ovršenika i potvrditi toč. II. izreke pobijanog rješenja, sve na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a.

U Puli, 23. svibnja 2025.

Sudac

Zoran Šarić