REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1472/2024-13

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 23. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. VL, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2015. godine pa do smrti VL dana 7. ožujka 2021. godine.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. VL, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu.

2. Protustranka opreza radi usprotivila prijedlogu do provođenja predloženih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka ĆL, UL i TLJ.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 19-20 spisa) i smrtni list (list 6 spisa) utvrđeno je da je VL rođen dana **.**.1927. u Zagrebu, a umro **.**.2021. u Zagrebu. Dana 2. veljače 1950. zaključio je brak sa LL, a koji je brak razveden presudom Okružnog suda u Zagrebu broj 701/59 od 30. prosinca 1959. Dana 21. siječnja 1961. zaključio je brak sa FL, a koji je brak razveden presudom Okružnog suda u Zagrebu broj P-1091/65 od 16. svibnja 1965. Dana 29. rujna 1973. zaključio je brak sa KL, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1257/04 od 15. listopada 2004.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 21-22 spisa) utvrđeno je da je TL(predlagateljica) rođena dana **.**.1928. u [adresa] te da se nije udavala.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 8 spisa) i potvrdu o prijavi prebivališta (list 7 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 13. svibnja 1965. na adresi u [adresa], a od 13. lipnja 2024. na adresi u [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. VL (list 23 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 24. prosinca 2004. do 7. ožujka 2021. na adresi u [adresa].

11. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog VL koje je donio javni bilježnik Domagoj Ranogajac pod poslovnim brojem O-3494/2021 dana 7. rujna 2021. utvrđeno je da je nasljednikom proglašen ŽL.

12. Predlagateljica TL je na ročištu održanom dana 22. svibnja 2025. izjavila da je pokojnog VL upoznala 2010. godine u domu. On je tamo bio već četiri godine prije nje. Upoznali su se preko zajedničke prijateljice i to 15 dana nakon što je ona došla i nastala je simpatija i ljubav na prvi pogled. On je bio na 5. katu, a ona je bila u dvokrevetnoj sobi na 4. katu. Ona bi njemu dolazila gore. Nakon 5 godina po njihovom traženju smješteni su u dvokrevetnu sobu. Sve što su imali trošili su na pola a svatko je imao svoju mirovinu. Ona mu je čak i kuhala jer su oboje osjetljivi na hranu. Zajednički su kupovali frižider. Sve su dijelili na pola. I Zvonkova kćerka im je kuhala pa je ona znala podgrijati jelo. VL je bio više bolestan nego predlagateljica pa bih mu ona pomagala. Kada je on bio zdrav pomagao je on predlagateljici, pa čak je prao i suđe. Bila mu je na pogrebu te je stajala uz odar. Iako nije bila navedena na osmrtnici to joj nije smetalo. Troškove pogreba je platila kćerka ĆL, a ona je svaki tjedan dolazila kod njih. Pokojni VL i ona su se pravo i iskreno voljeli. Nije sudjelovala u ostavinskom postupku iza pokojnog VL jer nije ništa tražila.

13. Svjedok ĆL na ročištu održanom dana 22. svibnja 2024. iskazala je da je njen tata u dom došao 2004. godine te je ona njemu dolazila svake nedjelje te bi mu nosila kuhano jelo za cijeli tjedan. 2010. godine joj je spomenuo da je upoznao jednu gospođu i da se lijepo druže. Upoznala je predlagateljicu za Božić 2010. godine. Oni su se zajedno družili, dijelili troškove kao i ono što im je donijela za jesti. Oni nisu bili u istim sobama ali misli da su nakon pet godina ušli u zajedničku sobu. Tamo su slavili Božiće, rođendane sve dok tata nije umro. I dalje se druži s TL te joj donese ako joj nešto treba. Oni se nikada nisu tužili jedan na drugoga. To je bila emotivna zajednica s jedne i druge strane. Tata je TL nosio cvijeće i druge sitnice. Predlagateljica je na pogrebu stajala do nje a ona je platila troškove pogreba, tata je imao Posmrtnu pripomoć.

13. Svjedok ČL na ročištu održanom dana 22. svibnja 2024. izjavila da je VL upoznala otprilike 2011. godine kada je dolazila TL u dom. Vidjela ga je i kada je TL slavila svoj 90. rođendan u jednom restoranu otprilike prije 7 godina. Izgledali su lijepo kao da poštuju jedno drugo i kao da se vole. Bili su sretni. VL je zadnji put vidjela nešto prije korone. Tada su oni bili zajedno.

14. Svjedok TLJ na ročištu održanom dana 22. svibnja 2024. izjavila da kada je teta ušla u dom, u roku od jedne godine je upoznala VL. Redovito dolazi u dom jer je ujedno i prijatelj i zastupnik tete budući ona nema nikoga drugoga od familije u Zagrebu. Jedno četiri godine nakon upoznavanja, VL i teta počeli su stanovati zajedno. Oni su izgledali kao jedan lijepi par. Koliko zna nisu se nikada odvajali. Gospodin je svakodnevno išao u grad na tržnicu a teta bi kuhala.

15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni VL bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u Zagrebu, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni VL nisu bili su u braku za vrijeme zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti VL te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni VL neoženjen. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 23. svibnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na prijedlog i rješenje

2. Protustranci