Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Stalna služba u Našicama

Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice

Poslovni broj: Pp-545/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Bjelousov, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice BJ, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Našice, Klasa: 211-07/25-5/13154, Urbroj: 511-07-29-25-1 od 22. svibnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, temeljem članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 23. svibnja 2025. javno objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica BJ dj. B, bez nadimka, kći Š i D, rođena **.**.1972. u [adresa], BiH, s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], SSS, nezaposlena, prima novčanu naknadu Hrvatskog zavoda za socijalni rad u iznosu 240,00 eura mjesečno, živi u izvanbračnoj zajednici, majka šestero djece, lošeg imovnog stanja, vlasnica obiteljske kuće s okućnicom, prekršajno kažnjavana, po vlastitoj izjavi - kazneno neosuđivana, protiv koje se ne vodi drugi prekršajni ni kazneni postupak,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

I. da bi se dana 21. svibnja 2025. oko 17:00 sati u obiteljskoj kući u [adresa], u [adresa], nasilnički ponašala u obitelji prema svojoj snahi ŠJ (2003.g.), na način da je po dolasku snahe ŠJ iz trgovine kući, u hodniku obiteljske kuće verbalno napala snahu vičući i vrijeđajući je više joj puta govoreći: "Kurvo, droljo, šugava si, smrdljiva si", što je kod snahe ŠJ izazvalo osjećaj straha i psihičke uznemirenosti, a nakon čega je ŠJ otišla na gornji kat kuće gdje živi s djecom i nevjenčanim suprugom, čime je prestalo daljnje nasilničko ponašanje,

II. dakle, da bi počinila psihičko nasilje u obitelji prema snahi, koje je kod nje prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

III. čime bi postupila protivno odredbi članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i time počinila prekršaj iz članka 22. stavka 1. istog Zakona.

IV. Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava osječko-baranjska, Policijska postaja Našice, podnijela je ovom sudu optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/13154 Urbroj: 511-07-29-25-1 od 22. svibnja 2025., protiv imenovane okrivljenice, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

1.1. Kako je zbog počinjenog prekršaja tužitelj sudu 22. svibnja 2025. priveo uhićenicu BJ, protiv iste je sud proveo žurni postupak.

2. Iznoseći obranu pred ovim sudom okrivljenica se očitovala da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret, navodeći kako su se jučer ujutro snaha i ona posvađale jer joj je poštar donio obavijest da će im isključiti struju zbog neplaćenih računa. Nakon toga joj je porastao tlak i loše se osjećala, a inače ima kardioloških problema, pa je pozvala Hitnu pomoć, koji su joj objasnili što treba napraviti te su ju uputili da ih ponovo nazove ako se bude gore osjećala. Popila je tablete kako su joj rekli i potom zaspala. Snaha ŠJ i njen sin DJ sa djecom žive na katu njezine kuće. U međuvremenu je čula da su njihova djeca postala jako glasna, a kako zna da je snaha pod nadzorom Hrvatskog zavoda za socijalni rad zbog zanemarivanja djece, otišla je provjeriti što se događa. U sobi je zatekla svoje unuke J u dobi od 5 godina, E u dobi od 4 godine i K u dobi od 3 godine same, odnosno s njima je bila susjeda JJ, koja je i sama dijete, u dobi od otprilike 12-13 godina. Djeca su bila izrazito glasna, a kao i inače, nije ih mogla smiriti, pa je sišla u dnevnu sobu i nazvala svog izvanbračnog supruga EJ da dođe kući i da joj pomogne jer joj nije bilo dobro. Izvanbračni suprug joj je rekao da je u Koški i da će brzo doći, ali je u međuvremenu kući došla snaha ŠJ. Pitala je snahu zašto djecu ostavlja samu i da ih čuva dijete, a potom joj je rekla da su bili jako glasni i da se zbog njih nije mogla odmoriti a bilo joj loše. Pitala je snahu želi li da ona umre kad se tako ponaša prema njoj, na što joj je ona odgovorila da bi bilo bolje da crkne pa da njima ostane kuća. Snaha joj se obraćala riječima "kurvo, dabogda crkneš", te joj je govorila što je nju briga s kim ostavlja djecu jer ih nije ona napravila, te da joj njena djeca samo smetaju. Točnije, vrijeđala ju je i obraćala joj se riječima koje se optuženjem stavljaju njoj na teret. Ni u kom slučaju nije točno da je ona vrijeđala snahu i govorila joj "kurvo, droljo, šugava si smrdljiva si", jer to ona nikada ne bi rekla. Kad ju je snaha napala, nazvala je sina i požalila mu se na njezino ponašanje, a sin joj je odgovorio da začepi usta, da se smiri i da se nema pravo derati na snahu. Zbog navedenog, moli sud da ju oslobodi optužbe, jer je jučer snaha nju vrijeđala, a ne ona snahu kako stoji u optuženju. Teško podnosi ovakve situacije upravo zbog svog zdravstvenog stanja.

3. Imajući u vidu obranu okrivljenice, u kojoj u cijelosti osporava počinjenje prekršaja i ne smatra se krivom za terećeni prekršaj, sud je radi utvrđivanja činjeničnog stanja i ispitivanja u svojstvu svjedokinje pozvao žrtvu nasilja ŠJ, snahu okrivljenice.

3.1. Ispitana pred ovim sudom u svojstvu svjedoka nakon što je otklonila blagodat nesvjedočenja, žrtva nasilja, svjedokinja ŠJ je ostala kod svoga iskaza koji je dan ranije dala u Policijskoj postaji Našice. Dodala je kako je jučer u popodnevnim satima, sa suprugom morala na kratko otići u trgovinu u Košku, a kako je planirala da će brzo biti gotovi, pozvala je susjedu BJU da pričuva djecu, obzirom su svi jako mali i ne mogu ostati sami. Navela je kako ta susjeda ima oko 20 godina, a potom se ispravila i navela kako ŠJU ipak nema 20 godina, već je maloljetna i ima 12-13 godina, ali s njom i djecom je bila još jedna susjeda, kojoj ne zna ime, ali je došla sa BJU i ta susjeda ima zapravo oko 20 godina. Odmah po dolasku iz trgovine, svekrva ju je počela napadati zašto je ostavila djecu, govoreći joj da nije mogla spavati od njih. Na to je ona svekrvu pitala da joj objasni što se točno dogodilo dok nje nije bilo, a na što joj je svekrva rekla da su djeca lupala i razbijala. Svjedokinja je ispravila svoje navode govoreći kako ju svekrva ipak nije verbalno napala odmah kada je ušla u kuću, već je prvo otišla vidjeti djecu, vidjela je da nije ništa razbijeno, pa je sišla dolje u dio kuće u kojem živi svekrva. Rekla joj je da djeca ne spavaju oko 17,00 sati, već da im je vrijeme popodnevnog spavanja nešto ranije, na što ju je svekrva ponovno napala da nikad nema mira od djece, a potom ju je počela vrijeđati da je kurva i drolja, da je smrdljiva, da se ne brine o djeci te dabogda pogine. Nadalje, svekrva joj je prijetila da će nazvati policiju jer u kući od djece nema mira i od njih ne može spavati, na što joj je odgovorila neka slobodno pozove jer nije ništa učinila i nema se za što bojati, ni policije ni socijalne radnice. Imala je nadzor od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad jer je jednom prilikom udarila jedno od svoje djece, ali joj je taj nadzor istekao.

3.1.1. Na poseban upit suda što se događalo nakon što joj je svekrva uputila riječi koje je navela u svom iskazu, svjedokinja je navela kako na svekrvine ružne riječi tj. uvrede i prijetnje nije ništa odgovorila, nije joj psovala niti ju je vrijeđala, samo joj je rekla da pusti na miru, i nju i djecu. Na poseban upit suda svjedokinji zašto je oklijevala ući u sudnicu kada je pozvana radi davanja iskaza, kada je navela "jel´ to baš moram učiniti", svjedokinja je navela kako je oklijevala ući u sudnicu u kojoj se nalazi okrivljenica zato što ju poznaje i jer ona uvijek traži razloge za svađu s njom, dok su ovakvi konflikti između njih dvije svakodnevni obzirom se svađaju svaki dan otkada suprug i ona sa djecom žive kod svekrve u kući, a što je od 2020. godine, s time da preko ljeta odu na more, gdje suprug radi na sezoni, a po završetku sezone se vrate u [adresa]. Svjedokinja je dodala potom kako joj smeta što svekrva uvijek traži razloge da se s njom svađa. Na poseban upit suda kako se osjeća zbog okrivljeničinog, odnosno svekrvinog, ponašanja, svjedokinja je odgovorila da ju svekrvino ponašanje jako živcira posebno kad ju vrijeđa, kao i da svaki puta kad siđe u kuhinju ili kupaonicu, zna kako će se svekrva ponašati, međutim mora koristiti te prostorije jer na katu kuće na kojem žive, nemaju kuhinju ni kupaonicu.

3.1.2. Okrivljenica je stavila primjedbu na istinitost iskaza svjedokinje, te dodala da nitko punoljetan nije jučer bio s djecom, da nije točno da ona svakodnevno izaziva svađe, jer da je to tako, već bi se odselili iz kuće, a ne bi se vraćali živjeti s njom.

3.2. Zbog proturječnosti iskaza okrivljenice i žrtve nasilja, svjedokinje ŠJ, a radi razjašnjenja ključnih činjenica koji se odnose na biće prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret, sud je proveo suočenje okrivljenice i svjedokinje.

3.2.1. Okrivljenica i svjedokinja, pozvane su da stanu sučelice jedna prema drugoj i gledajući se u oči odgovore na pitanja, a što su najprije obje oklijevale, dok je svjedokinja postavila pitanje sudu: "Jelˈ se baš moram okrenuti prema okrivljenici". Okrivljenica gledajući u oči svjedokinju i odgovarajući na pitanje je li ju jučer vrijeđala riječima: "Kurvo, droljo, šugava si, smrdljiva si", gledajući u pod, glasnim i odrješitim tonom odgovorila je: "Ne, samo sam htjela da se smire, kao što sam to već navela u svojoj obrani", te je ponovila navode svoje obrane u dijelu da joj smetaju djeca koja stalno prave buku. Okrivljenica je dodala potom: "Vidite da mi se smije u facu, ponižava me, ona ima 20 godina, a ja 50 i tako se ponaša". Za vrijeme dok okrivljenica govori, svjedokinja se podsmjehivala, gledala u pod, te u stranu. Svjedokinja očitujući se na navode okrivljenice i gledajući prema sudu je navela: "Laže". Po uputi suda da pogleda okrivljenicu u oči, svjedokinja je spustila pogled i tišim glasom ponovila: "Laže". Za vrijeme suočenja, okrivljenica je iskazivala povišenim tonom, uznemireno i istovremeno gestikulirajući rukama, te je dodala kako se osjeća loše iz zdravstvenih razloga, dok je svjedokinja pokazivala očiglednu nezainteresiranost, govorila tišim glasom, većinom izbjegavajući pogled u okrivljenicu.

4. Nadalje, sud je osim izvođenja personalnih dokaza, pročitao i materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, odnosno zapisnik o ispitivanju okrivljenice u svojstvu osumnjičenice, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime okrivljenice, izvješće o uhićenju na ime okrivljenice, zapisnik o ispitivanju svjedokinje ŠJ, te potvrdu iz prekršajne evidencije na ime okrivljenice.

4.1. Iz zapisnika o ispitivanju okrivljenice BJ u svojstvu osumnjičenice razvidno je kako je ista prije ispitivanja bila propisno upozorena, sukladno odredbama Prekršajnog zakona, odnosno Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.), te je izjavila kako se, nakon što je upoznata s optuženjem, ne smatra krivom te će svoju obranu iznijeti na sudu.

4.2. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola ime okrivljenice, razvidno je kako ista kritične zgode nije bila pod utjecajem alkohola.

4.3. Iz izvješća o uhićenju na ime okrivljenice proizlazi kako je kritične zgode ista uhićena zbog počinjenja prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a postojale su osobite okolnosti koje su opravdavale bojazan da će ponoviti istovrsni prekršaj, pa je uhićenica sljedećeg dana privedena sudu.

4.4. Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje ŠJ, razvidno je kako je ista prije ispitivanja bila propisno upozorena te je u svom iskazu navela kako unazad 6 godina živi u izvanbračnoj zajednici sa DJ, iz koje veze imaju troje malodobne djece, a žive na adresi u [adresa], na kojoj adresi živi i majka njezinog izvanbračnog supruga, BJ sa svojim izvanbračnim suprugom EJ. Potom je navela kako je toga dana 21. svibnja 2025. sa svojim izvanbračnim suprugom otišla u trgovinu u Košku, a za to vrijeme njihovu djecu je pričuvala susjeda. Oko 17:00 sati, kada su se vratili kući, u hodniku ju je dočekala svekrva BJ i počela prigovarati, vikati na nju i vrijeđati ju, govoreći joj "kurvo, droljo, šugava si, smrdljiva si", i to joj je više puta ponovila. Potom joj je rekla "Kako možeš ostaviti djecu samu, pozvat ću ja tebi policiju, pozvat ću ti socijalnu". Odgovorila joj je da djeca nisu bila sama, da je s njima bila susjeda. Nakon toga, otišla je na kat k djeci, te su izašli iz kuće i otišli kod susjede preko puta na kbr. 37. Ispred kuće je bio susjed KJ, a njezin izvanbračni suprug DJ je bio kod drugog susjeda. Svekrva je svojim ponašanjem kod nje izazvala osjećaj straha i uznemirenosti.

4.5. Iz potvrde iz prekršajne evidencije razvidno je kako je okrivljenica u zadnje tri godine prekršajno kažnjavana.

5. Temeljem ovako provedenog postupka, imajući u vidu obranu okrivljenice kao i sve provedene materijalne i personalne dokaze, u ovom postupku nije sporno da su okrivljenica BJ i žrtva nasilja ŠJ svekrva i snaha, da žive na istoj kućnoj adresi, i to na način da okrivljenica sa svojim izvanbračnim suprugom živi u prizemlju, a svjedokinja ŠJ sa svojom obitelji, odnosno okrivljeničinim sinom i njihovom malodobnom djecom, na katu obiteljske kuće, da je odnos između njih već duže vrijeme narušen, kao i da je kritične zgode došlo do sukoba između okrivljenice i žrtve nasilja, njezine snahe ŠJ.

5.1. Međutim sporno je da li se okrivljenica kritične zgode obraćala snahi, odnosno žrtvi nasilja, riječima koje joj se optužnim prijedlogom stavljaju na teret, a podredno tome, ukoliko bi takvo postupanje okrivljenice bilo dokazano, sporno je da li je navedeno postupanje kod žrtve nasilja izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost, odnosno je li okrivljenica kritične zgode svojim postupanjem ostvarila konstitutivna obilježja prekršaja koji joj se stavlja na teret.

6. Okrivljenica je u svojoj obrani kategorički osporila počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret, te se očitovala da se ne smatra krivom za isti, odnosno da bi se dana 21. svibnja 2025. oko 17:00 sati u obiteljskoj kući u [adresa], u [adresa], nasilnički ponašala u obitelji prema svojoj snahi ŠJ (2003.g.), na način da je po dolasku snahe ŠJ iz trgovine kući, u hodniku obiteljske kuće verbalno napala snahu vičući i vrijeđajući je više joj puta govoreći: "Kurvo, droljo, šugava si, smrdljiva si", što je kod snahe ŠJ izazvalo osjećaj straha i psihičke uznemirenosti, a nakon čega je ŠJ otišla na gornji kat kuće gdje živi s djecom i nevjenčanim suprugom, čime je prestalo daljnje nasilničko ponašanje, dakle, da bi počinila psihičko nasilje u obitelji prema snahi, koje je kod nje prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, čime bi postupila protivno odredbi članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i time počinila prekršaj iz članka 22. stavka 1. istog Zakona.

6.1. Materijalna odredba prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret, odnosno odredba članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glasi: "Nasilje u obitelji je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost". Dakle, u smislu navedene zakonske odredbe psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah (stav Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izražen u presudi Ppž- 4800/2022 od 8. ožujka 2023.).

7. Žrtva nasilja, odnosno svjedokinja ŠJ, ispitana dan poslije kritičnog događaja, svoj iskaz je mijenjala na način da nije bila sigurna kada joj se svekrva, odnosno okrivljenica obraćala, kao što nije bila sigurna niti oko toga kome točno je ostavila djecu na čuvanje za vrijeme dok nje nije bilo. Svjedokinja je decidirano ustvrdila da ju je svekrva vrijeđala riječima da je kurva i drolja, da je smrdljiva, te joj je govorila kako se ne brine o djeci, te dabogda pogine, a potom joj je prijetila da će nazvati policiju. Kako svjedokinja nije u slobodnom iskazu navela ništa o tome kako se osjećala i kako se ona ponašala, za vrijeme i nakon što joj je svekrva uputila takve riječi, na poseban upit suda o navedenom, svjedokinja je navela kako na okrivljeničine riječi nije ništa odgovarala, već je samo rekla da pusti na miru i nju i djecu, te je navela također na poseban upit suda da ju okrivljeničino ponašanje živcira posebno kada ju vrijeđa, te da svaki puta kad siđe u kuhinju ili kupaonicu, zna kako će se svekrva ponašati, međutim mora koristiti te prostorije jer na katu kuće na kojem žive, nemaju kuhinju ni kupaonicu. Također na poseban upit suda svjedokinji zašto je oklijevala ući u sudnicu kada je pozvana radi davanja iskaza, ista je navela kako je oklijevala ući u sudnicu u kojoj se nalazi okrivljenica zato što ju poznaje i jer svekrva uvijek traži razloge za svađu s njom, te je dodala kako su ovakvi konflikti između njih dvije svakodnevni obzirom se svađaju svaki dan otkada suprug i ona sa djecom žive kod nje u kući, a što je od 2020. godine.

7.1. Tijekom provođenja dokazne radnje suočenja okrivljenice i žrtve nasilja, okrivljenica je ostala pri svom odrješitom i decidiranom stavu da se nije žrtvi obraćala riječima na način kako joj se to optužnim prijedlogom stavlja na teret, dok je žrtva kratko osporila navode okrivljenice govoreći da ista laže. Za vrijeme suočenja, okrivljenica je iskazivala povišenim glasom, uznemireno te gestikulirajući, dok je svjedokinja najprije oklijevala okrenuti se prema okrivljenici te gledati ju u oči, te je i nadalje pokazivala očiglednu nezainteresiranost, podsmjehujući se za vrijeme dok okrivljenica govori, a kada je ona imala riječ, govorila je tišim glasom, većinom izbjegavajući pogled u okrivljenicu, te spuštajući pogled prema podu.

8. Imajući u vidu iskaz žrtve nasilja, kao i njeno držanje pred ovim sudom, u kojem je pokazivala izrazitu nezainteresiranost, dok su njene izjave u odnosu na kritični događaj kao i odnos prema okrivljenici bile obilježene ciničnim i podrugljivim konotacijama i ponašanjima (podsmjehivanje, izbjegavanje pogleda u oči okrivljenice, skretanje pogleda u stranu), a posebno imajući u vidu da žrtva ni u jednom trenutku nije niti izrazila da bi se zbog okrivljeničinog ponašanja osjećala ili da se još uvijek osjeća uznemireno, prestrašeno ili povrijeđeno na bilo koji način, po ocjeni ovoga suda, time u postupanju okrivljenice kritične zgode nisu ostvarena sva bitna obilježja prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

8.1. Naime, postojanje posljedica postupanja okrivljenice u smislu povrijeđenosti i uznemirenosti žrtve konstitutivno je obilježje bića prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, bez kojega nema niti prekršaja. U odnosu na navedeno, žrtva nasilja, odnosno okrivljeničina snaha je jedino u iskazu pred policijom nakon što je opisala događaj kritične zgode, navela kako je svekrva ponašanjem prema njoj kao snahi, u njoj izazvala osjećaj straha i uznemirenosti, dok je prilikom ispitivanja pred sudom, samo dan poslije kritične zgode, ostala kod svog iskaza danog u Policijskoj postaji, ali o prestrašenosti, povrijeđenosti ili uznemirenosti nije uopće iskazivala niti je to iz njenoga držanja i ponašanja na bilo koji način proizlazilo. Žrtva nasilja je tek na poseban upit suda navela da su svađe između nje i okrivljenice svakodnevne zadnjih pet godina, da joj smeta što svekrva uvijek traži razloge da se s njom svađa, te da ju jako živcira kada ju svekrva vrijeđa, kao i da svaki puta kad siđe u kuhinju ili kupaonicu, zna kako će se svekrva ponašati, ali ona mora koristiti te prostorije jer na katu kuće na kojem živi sa svojim izvanbračnim suprugom i djecom, nemaju kuhinju ni kupaonicu. Na navedeno se okrivljenica očitovala osporavajući da ona svakodnevno izaziva svađe, jer da je to tako, već bi se snaha i njen izvanbračni suprug, odnosno sin okrivljenice, odselili iz njene kuće, a ne bi se vraćali živjeti s njom.

8.2. Dinamika između okrivljenice i žrtve nasilja kritične zgode, zapravo, nije bitno odstupala od njihove svakodnevice koju su opisale kao svakodnevna svađanja, obzirom je evidentno da je u njihovom odnosu prisutno zamjeranje i prebacivanje potpune odgovornosti za ponašanje jedne osobe na drugu osobu, uz očekivanje da isključivo ona druga strana mora promijeniti svoje ponašanje, a pri čemu ni jedna niti druga strana nisu poduzele ništa kako bi takav odnos promijenile, već isti svojevoljno održavaju već nekoliko godina. Navod žrtve nasilja na kraju iskaza pred policijom, u kojem je opisno iznijela slijed događaja, da je kritične zgode svekrva u njoj izazvala osjećaj straha i uznemirenosti, pritom uopće ne iskazujući o tome pred sudom, sud cijeni nevjerodostojnim i neuvjerljivim, jer da se u konkretnom slučaju zaista radilo o nasilničkom ponašanju u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, žrtva nasilja o tome zasigurno ne bi propustila iskazivati, ili bi to nedvojbeno proizlazilo iz njenoga držanja pred ovim sudom, a što u konkretnom, nije bio slučaj. Stoga se, imajući u vidu sve navedene razloge, kao i to da je konstitutivno obilježje bića prekršaja za koji se okrivljenica tereti nastajanje posljedice, odnosno povrijeđenosti i uznemirenosti žrtve, a što tijekom ovoga postupka temeljem svih provedenih personalnih i materijalnih dokaza nije nedvojbeno dokazano, po ocjeni ovoga suda, niti ponašanje okrivljenice prema snahi kritične zgode, a koje je eventualno bilo neprimjereno, se ne može okarakterizirati kao ponašanje kojim je ona kao nasilnica kod snahe izazvala povredu dostojanstva, uznemirenost ili strah te ugrozila psihičku opstojnost snahe, s ciljem uspostave kontrole nad njom kao žrtvom, a niti se snaha okrivljenice može smatrati žrtvom u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

9. Slijedom navedenog, po ocjeni ovoga suda nije dokazano da bi okrivljenica svojim postupanjem kritične zgode kod žrtve prouzročila povredu dostojanstva ili uznemirenost i sukladno tome u postupanju okrivljenice kritične zgode nisu ispunjena sva konstitutivna obilježja bića prekršaja koji joj se stavlja na teret te se sud nije niti upuštao u dokazivanje kojim se točno riječima okrivljenica kritične zgode obraćala snahi ŠJ, već je okrivljenicu oslobodio optužbe za prekršaj koji joj se stavlja na teret sukladno članku 182. stavku 1. točki 3. Prekršajnog zakona.

10. Kako je sud okrivljenicu oslobodio optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

11. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Našicama 23. svibnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Anita Bjelousov, v.r.

Marija Marković, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljenici

3. Žrtvi

4. Spis