REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Pazin, Dršćevka 1

R1-20/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Pazinu, po sucu pojedincu Ivanu Dujiću, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja GRAD VODNJAN – DIGNANO, Trgovačka 2, Vodnjan, OIB: 15554218499, zastupanog po Tizianu Sošiću, odvjetniku iz Pule – Pola, odvjetnik u Rijeci, Užarska 28, protiv protivnika osiguranja PROJEKT POROPAT d.o.o. Pula, Medulinska cesta 46, OIB 16110079871, radi osiguranja prethodnom mjerom, 23. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranje koji glasi: „Na temelju nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Pazinu posl.br. P- 76/2023-71 od 17. siječnja 2025. godine, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja Grada Vodnjana – Dignano prema protivniku osiguranja Projekt Poropat d.o.o.:

- iznosa od 41.695,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 18. siječnja 2025. godine pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na

snazi na dan 1. srpnja te godine; kao i

- radi osiguranja troškova ovog postupka osiguranja prema članku 14. Ovršnog zakona zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja rješenja o osiguranju (čl. 30. st. 3. OZ-a) do dana naplate, po kamatnoj stopi propisanoj člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

određuje se

prethodna mjera

predbilježbom založnog prava na pravu građenja upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje je osnovano na kao teret na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Predbilježbu će provesti Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Puli – Pola. Provedbom prethodne mjere predlagatelji osiguranja stječe založno pravo na predmetu osiguranja (čl. 335. st. 3. OZ).

Ova prethodna mjera određuje se do proteka roka od 15 dana od ovršnosti presude Trgovačkog suda u Pazinu posl.br. P-76/2023-71 od 17. siječnja 2025. godine (čl. 337. st. 2. OZ).“.

II Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je Općinskom sudu u Puli 4. ožujka 2025. podnio prijedlog radi osiguranja. U prijedlogu je naveo da je presudom Trgovačkog suda u Pazinu posl.br. P-76/2023-71 od 17. siječnja 2025. naloženo tužitelju - protivniku osiguranja da tuženiku - predlagatelju osiguranja isplati na ime troškova parničnog postupka iznos od 41.695,00 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate koje na navedeni iznos teku od dana donošenja te odluke, do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana. Tužitelj - protivnik osiguranja uložio je 3. veljače 2025. žalbu na tu presudu, pa ista neće postati ovršna do odluke drugostupanjskog suda o žalbi. Prema tome, tuženik - predlagatelji osiguranja je dokazao postojanje prve pretpostavke za određivanje prethodne mjere, odnosno postojanje odluke suda koja nije postala ovršna (čl. 332. st.1. t. 1. Ovršnog zakona, NN br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, u daljnjem tekstu: OZ). Tuženik – predlagatelj osiguranja navodi da da postoji vjerojatnost opasnosti da će ostvarenje njegove novčane tražbine biti onemogućeno ili znatno otežano a navedena okolnost proizlazi skupno iz slijedećih činjenica:

- da protivnik osiguranja nije vlasnik niti suvlasnik nekretnina osim što je upisan kao nositelj prava građenja upisanog u z. k. ul. [broj ZK uloška] i u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, potvrdom Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Puli – Pola broj:

3460/2025 od 25. veljače 2025. dokazano je da protivnik osiguranja nije upisan kao vlasnik, suvlasnik nekretnina, ali je isti nositelj prava građenja u z. k. ul. [broj ZK uloška] i z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

- da se zakonski zastupnik protivnika osiguranja VKI na ročištu od 10. prosinca 2024. u parnici pred Trgovačkim sudom u Pazinu P-76/2023, na izričiti upit nije se sjećao od kada je protivnik osiguranja upisan u zemljišnu knjigu kao nositelj prava građenja, te je sam naveo, cit. „Ne znam niti otprilike kolika bi bila zarada (protivnika osiguranja – op.a) u utuženom razdoblju.“ Obzirom je upravo protivnik osiguranja pokrenuo parnicu protiv ovdje predlagatelja osiguranja to svakako ovakvim očitovanjem možemo zaključiti da zakonski zastupnik protivnika osiguranja ne želi pred sudom navesti koju zaradu pa time i likvidnost ima pa time postoji vjerojatnost rizika za naplatu tražbine čije se osiguranje ovdje predlaže, ili alternativno zakonski zastupnik protivnika osiguranja doista ne zna koju je zaradu ostvarivao i ostvaruje protivnik osiguranja, pa to isto tako upućuje na vjerojatnost da bi, bez izdavanja predložene prethodne mjere, ostvarenje novčane tražbine predlagatelja bilo onemogućeno ili znatno otežano. Iz navedenog razloga postoji opasnost da bi se bez predloženog osiguranja na pravu građenja upisanom u korist protivnika osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja, čime se ostvario i drugi uvjet iz čl. 332. st. 2. OZ-a.

- da predlagatelj osiguranja (jedinica lokalne samouprave) ima zakonsku obavezu da osigura naplatu potraživanja od 41.695,00 eura temeljem Zakona o proračunu. Naime, prema čl. 17. Zakona o proračunu (NN 144/21) izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odgovorno je za naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti te uplatu u proračun i evidentiranje u proračunu te za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost, ekonomičnost i djelotvornost u raspolaganju sredstvima tijela koje vodi, a prema čl. 51. st. 1. tog Zakona jedinica lokalne samouprave dužna je poduzimati sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti te njihovu uplatu u proračun.

Za protivnika osiguranja neće nastati šteta predloženom mjerom, to osobito ukoliko isti nema namjeru otuđiti ili raspolagati pravom građenja, štete nema, međutim ukoliko ima namjeru otuđiti ili raspolagati pravom građenja, tada je namjera da se onemogući ili znatno oteža ostvarenje tražbine učinjena vjerojatnom.

Člankom 280. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) propisano je da je pravo građenja ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. Stavkom 2. istog članka propisano je da je pravo građenja u pravnom pogledu izjednačeno s nekretninom. Dok je stavkom 3. tog članka navedeno da zgrada koja je izgrađena, ili koja bude izgrađena, na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište. Člankom 285 st. 2. ZV-a propisano je da je pravo građenja moguće opteretiti služnostima, stvarnim teretima i založnim pravom. Dok je stavkom 3. istog članka pojašnjeno da zgrada koja je izgrađena dio je prava građenja, pa se prenosi, nasljeđuje i opterećuje zajedno s pravom građenja. Slijedom navedenoga tuženik - predlagatelji osiguranja nastavno predlaže da sud odredi osiguranje njegove novčane tražbine određivanjem prethodne mjere predbilježbom založnog prava na pravu građenja upisanom u korist protivnika osiguranja i to samo na pravu građenja upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje je osnovano na kao teret na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dakle, predlagatelj osiguranja predložio je prethodnu mjeru na samo jednoj nekretnini, sukladno načelu razmjernosti. Predložena vrsta prethodne mjere izričito je predviđena odredbom iz čl. 335. st.1. t. 1. OZ-a. Predlagatelj osiguranja predlaže da sud donese sljedeće rješenje o osiguranju: „Na temelju nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Pazinu posl.br. P- 76/2023-71 od 17. siječnja 2025. godine, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja Grada Vodnjana – Dignano prema protivniku osiguranja Projekt Poropat d.o.o.:

- iznosa od 41.695,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 18. siječnja 2025. godine pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na

snazi na dan 1. srpnja te godine; kao i

- radi osiguranja troškova ovog postupka osiguranja prema članku 14. Ovršnog zakona zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja rješenja o osiguranju (čl. 30. st. 3. OZ-a) do dana naplate, po kamatnoj stopi propisanoj člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

određuje se

p r e t h o d n a m j e r a

predbilježbom založnog prava na pravu građenja upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje je osnovano na kao teret na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Predbilježbu će provesti Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Puli – Pola. Provedbom prethodne mjere predlagatelji osiguranja stječe založno pravo na predmetu osiguranja (čl. 335. st. 3. OZ).

Ova prethodna mjera određuje se do proteka roka od 15 dana od ovršnosti presude Trgovačkog suda u Pazinu posl.br. P-76/2023-71 od 17. siječnja 2025. godine (čl. 337. st. 2. OZ).“.

2. Rješenjem posl,br. Ovr-203/2025-5 od 7. travnja 2025. Općinski sud u Puli se oglasio stvarno nenadležnim te je predmet ustupljen ovom sudu.

3. Prijedlog predlagatelja osiguranja nije osnovan.

4. Predlagatelj osiguranja je predložio određivanje prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine. Odredbom čl. 332. st. 1. OZ-a određeno je da se radi osiguranja novčane tražbine, prethodna mjera određuje na temelju: 1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, 2. nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela, 3. javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela. Odredbom čl. 332. st. 2. OZ-a određeno je da će sud na temelju isprava iz stavka 1. tog članka odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Odredbom čl. 333. OZ-a određeno da će se smatrati da opasnost u smislu odredbe čl. 332. ovoga Zakona postoji ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju: 1. platnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i čeka, protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor, 2. presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je dopušteno ponavljanje kaznenoga postupka, 3. odluke koja se mora ovršiti u inozemstvu, 4. presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena žalba, 5. nagodbe iz članka 332. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona koja se pobija na način predviđen zakonom, i 6. javnobilježničke isprave iz članka 332. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona koja se pobija na način predviđen zakonom.

5. Iz presude Trgovačkog suda u Pazinu posl.br. P-76/2023-71 od 17. siječnja 2025. i žalbe koju je protiv te presude izjavio tužitelj, ovdje protivnik osiguranja (str. 6- 12 spisa), razvidno je da je predlagatelj osiguranja ispunio prvu pretpostavku iz čl. 332. st. 1. OZ-a za određivanje prethodne mjere jer je dostavio odluku suda koja nije postala ovršna.

6. Kako se u pogledu predmetne presude ne radi o slučaju iz čl. 333. OZ-a, tj. ne radi se o slučaju u kojem se smatra da opasnost iz čl. 332 st. 2 OZ-a postoji, predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnom opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Pretpostavka za određivanje prethodne mjere je objektivno postojanje činjenica na temelju koji se može s određenom mjerom vjerojatnosti zaključiti da postoji takva objektivna opasnost da bi se bez nje onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja, pri čemu nije potrebno za prethodnu mjeru učiniti vjerojatnim da sam protivnik osiguranja poduzima kakve radnje usmjerene na osujećenje tražbine, kao što je slučaj u postupku osiguranja tražbine privremenim mjerama.

7. Kao što je navedeno, predlagatelj osiguranja smatra da opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine proizlazi iz sljedećih činjenica:

- da protivnik osiguranja nije vlasnik drugih nekretnina osim što je upisan kao nositelj prava građenja upisanog u z. k. ul. [broj ZK uloška] i u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- da je zakonski zastupnik protivnika osiguranja VKI na ročištu od 10. prosinca 2024. u parnici pred Trgovačkim sudom u Pazinu P-76/2023, naveo da ne zna kolika bi bila zarada protivnika osiguranja u utuženom razdoblju;

- da predlagatelj osiguranja ima zakonsku obavezu da osigura naplatu svog potraživanja temeljem Zakona o proračunu.

8. Po ocjeni ovog suda iz tih činjenica ne proizlazi opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

9. Činjenica da protivnik osiguranja, osim što je upisan kao nositelj prava građenja upisanog u z. k. ul. [broj ZK uloška] i u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nije vlasnik drugih nekretnina, sama za sebe, ne znači da će predlagateljeva tražbina biti ugrožena ako prethodna mjera ne bude donesena. Za takvu ocjenu bilo bi potrebno utvrditi da su imovinsko stanje, solventnost ili okolnosti poslovanja protivnika osiguranja takve da se čini vjerojatnim kako bi bez tog osiguranja bilo onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja.

Uvidom u sudski registar utvrđeno je da je konkretnom slučaju protivnik osiguranja upisan sa registriranim djelatnostima „Poslovanje nekretninama, djelatnost iznajmljivanja nekretnina, poslovi upravljanja nekretninom i održavanje nekretnina, posredovanje u prometu nekretnina,..“. Prodajom nekretnina, s obzirom na to da je djelatnost protivnika osiguranja upravo poslovanje nekretninama, protivnik osiguranja ne umanjuje svoju imovinu kako bi otežao namirenje tražbine predlagatelja osiguranja, nego bi upravo suprotno, prodajom nekretnina protivnik osiguranja ostvario prihod iz kojeg se mogu naplaćivati tražbine vjerovnika. Stoga se, u pogledu navoda predlagatelja osiguranja da protivnik osiguranja nema druge imovine (osim predmetnih nekretnina), postavlja pitanje s kojim bi onda sredstvima predlagatelj osiguranja mogao podmiriti utuženu tražbinu, ako ne proda predmetne nekretnine. Životno i logično nameće se zaključak da (budući da nema druge imovine) protivnik osiguranja upravo mora prodati predmetne nekretnine (jedinu svoju imovinu) da bi podmirio tražbinu predlagatelja. Dakle, protivnik osiguranja bi prodajom predmetnih nekretnina samo obavljao radnju iz svoje redovne djelatnosti te time ispunjavao cilj zbog kojeg je osnovan, sve u skladu s odredbom čl. 3. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (obavljanje gospodarske djelatnosti radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu).

Upis predbilježbe založnog prava (koji predlaže predlagatelj osiguranja) učinio bi predmetnu nekretninu manje atraktivnom, što bi vjerojatno utjecalo na prodaju i protivnik osiguranja bi time trpio štetu (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Pž-1376/2024-3 od 23. travnja 2024.). Notorno je, naime, da upis založnog prava ima negativne efekte na stvarne mogućnosti raspolaganja nekretninom, njenu tržišnu vrijednost i interes kupaca, na (ne)mogućnost kreditnog zaduživanja temeljem hipoteke na takvoj nekretnini i sl.

Ako protivnik osiguranja, a čija je to upravo i djelatnost, proda predmetne nekretnine to ujedno znači i da će od te prodaje ostvariti određenu dobit. Objektivna opasnost bi postojala da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da je račun protivnika osiguranja dugotrajno blokiran ili da iz financijskih izvještaja proizlazi da protivnik osiguranja ne bi raspolagao sa dovoljnim iznosom sredstava za naplatu tužiteljeve tražbine nakon što o istoj bude pravomoćno odlučeno, a to predlagatelj osiguranja niti ne navodi (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Pž- 4094/2024-2 od 12. studenog 2024.).

10. Suprotno od tvrdnji predlagatelja osiguranja, izjava zakonskog zastupnika protivnika osiguranja VKI na ročištu od 10. prosinca 2024. pred Trgovačkim sudom u Pazinu (predmet P-76/2023) da ne zna kolika bi bila zarada protivnika osiguranja u utuženom razdoblju, ne ukazuje na opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Uostalom, ta se izjava odnosi na odavno proteklo razdoblje, a ne na imovinsko stanje, solventnost ili okolnosti poslovanja protivnika osiguranja u vrijeme odluke o predloženoj prethodnoj mjeri. Naime, „utuženo razdoblje“ u predmetu ovog suda P-76/2023 odnosi se na godine 2021. i 2022., za koje je tužitelj (ovdje protivnik osiguranja) tužbom tražio naknadu izmakle dobiti. U svakom slučaju, protivnik osiguranja je trgovačko društvo koje redovno posluje pa sve i da su u određenom vremenskom razdoblju njegovi poslovni rezultati eventualno bili lošiji to ne bi odmah predstavljalo i opasnost iz čl. 332 st. 2 OZ-a. Financijsko stanje trgovačkih društava koje je u svakodnevnoj aktivnosti na tržištu može u određenom vremenskom razdoblju i promijeniti pa, stoga, negativni omjer prihoda i rashoda u određenom vremenskom razdoblju ne mora predstavljati opasnost iz čl. 332 st. 2 OZ-a. Predlagatelj osiguranja bi trebao učiniti vjerojatnim da je opće imovinsko stanje protivnika osiguranja takvo da se može očekivati otežano namirenje tražbine predlagatelja osiguranja, na primjer da su žiro-računi protivnika osiguranja blokirani ili da protivnik osiguranja ne isplaćuje svoje dospjele obveze, i sl. Predlagatelj osiguranja je propustio dostaviti dokaze koji bi upućivali na okolnost da protivnik osiguranja nije u mogućnosti uredno ispunjavati svoje obveze po njihovom dospijeću niti je iznio okolnosti koje bi upućivale na probleme s likvidnošću odnosno solventnošću protivnika osiguranja.

10. Po ocjeni ovog suda, tvrdnje predlagatelja osiguranja da je on prema čl. 17. Zakona o proračunu (NN 144/21) odgovoran za naplatu prihoda i primitaka te je, prema čl. 51. st. 1. tog Zakona, dužan poduzimati potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka, ne ukazuju na opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.

11. S obzirom na sve prethodno navedeno sud je zaključio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez predložene mjere bilo onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje njegove. Stoga je, primjenom čl. 332 st. 2 OZ-a, prijedlog predlagatelja odbijen (točka I izreke ovog rješenja).

12. S obzirom da predlagatelj osiguranja nije uspio sa prijedlogom za određivanje prethodne mjere, valjalo je, temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, vezano uz čl. 21. st. 1. OZ-a, odbiti njegov zahtjev za naknadu troškova postupka (točka II izreke).

U Pazinu, 23. svibnja 2025.

Sudac

Ivan Dujić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu pisano u 3 primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA

- predlagatelju osiguranja po pun.

- protivniku osiguranja