REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-8584/2023-23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Gordani Lozančić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja EC, punomoćnice po zaposlenju, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 22. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Tuženik Croatia Osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623 svotu od 3.383,01 € uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od dana koja teče od dana 09.06.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te nadoknaditi parnične troškove, sve u roku petnaest dana."
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi koju je podnio ovom sudu dana 14.07.2023. navodi da je osiguranica tužitelja OC stradala u prometnoj nesreći dana 12.08.1980. kao suputnik na motociklu kojim je upravljao NC, a u kojoj nesreći je pretrpjela teške tjelesne ozljede. Navedenu nesreću skrivio je MC vozilom reg. oznake [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika. Odgovornost osiguranika tuženika za navedenu prometnu nesreću utvrđena je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Novoj Gradiški posl. br. K-449/80 od 17.11.1981. Nadalje, odgovornost i pasivna legitimacija tuženika proizlazi i iz presude Općinskog suda u Varaždinu broj P-1269/84 koji postupak je vođenom po tužbi ČC protiv tuženika. Radi posljedica predmetne nesreće OC priznato je pravo na invalidsku mirovinu, a čijom isplatom tužitelj trpi štetu. Tuženik je uredno podmirivao štetu postupajući po odštetnim zahtjevima tužitelja u izvansudskom postupku, dok je za razdoblje nastale štete od 01.04.2011. do 31.10. 2013. vođen pred Trgovačkim sudom u Zagrebu sudski postupak pod. posl. brojem P-627/14. Daljnjom isplatom mirovine tužitelj trpi štetu koja u razdoblju od 01.05.2021. do 30.04.2023. iznosi 4.228,76 eur, a u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13) tužitelj ima pravo potraživati štetu u punom iznosu. Obzirom da je na invalidnost utjecala 80% ozljeda izvan rada, tužitelj potražuje iznos od 3.383,01 eur. Tuženik je odštetnim zahtjevom od 18.05.2023. pozvan podmiriti u mirnom postupku štetu nastalu za razdoblje od 01.05.2021. do 30.04.2023. u iznosu od 3.383,01 eur. Tuženik je zahtjev otklonio navodeći da bi, da nije bilo štetnog događaja, osiguranica tužitelja ostvarila uvjete za starosnu mirovinu te bi šteta predstavljala eventualnu razliku. Tuženik odgovara tužitelju za štetu nastalu isplatom invalidske mirovine temeljem odredaba čl. 161., a u vezi s čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju, pa stoga tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 3.383,01 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09.06.2023. do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik se protivi pravnom shvaćanju tužitelja da bi se u ovoj pravnoj stvari primjenjivale odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, tuženikov pravni položaj kao osiguratelja temelji se na sklopljenom ugovoru o osiguranju od automobilske odgovornosti te se u pravnom odnosu između tužitelja i tuženika primjenjuju odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao specijalnog zakona. Dakle, tuženik kao osiguratelj bi bio u obvezi naknaditi isplaćene iznose invalidske mirovine isključivo u slučaju kada bi se utvrdilo postojanje razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, i to samo u visini tako utvrđene razlike. Podredno, sve i da se u konkretnom predmetu imaju primijeniti odredbe ZOMO-a, tuženik ukazuje da je osiguranica tužitelja rođena **.**.1956. godine te bi ista 25.06.2021. navršila 65. godinu života. Najkasnije s navršenih 65 godina života osiguranica tužitelja bi, da nije bilo štetnog događaja, ostvarila uvjete za starosnu mirovinu, a obzirom je na dan nastanka invalidnosti imala ukupno 19 godina 3 mjeseca i 24 dana radnog staža.
3. Tužitelj očitujući se na navode tuženika u dijelu kojim prigovara visini zahtjeva tužitelja i iz razloga što je osiguranica tužitelja rođena **.**.1956. te bi ista dana 25.06.2021. navršila 65 godina života u podnesku od 29.11.2023. ističe kako u Zakonu o mirovinskom osiguranju nema odredbe koja propisuje da bi za tužitelja prestala šteta kada bi osiguranik ispunio uvjete za starosnu mirovinu, niti je tužitelj prestao isplaćivati invalidsku mirovinu uslijed koje trpi štetu niti je na bilo koji način došlo do promjena u pravu iz mirovinskog osiguranja, te je prigovor tuženika neosnovan u cijelosti. Tim više što je dana 01.01.2019. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (narodne novine br. 115/18), a kojim se mijenja čl. 161. st. 2., te se u čl. 41. navodi da tužitelj ima pravo potraživati štetu u punom iznosu isplaćene mirovine i sve dok traje isplata bez obzira na to je li osiguranik ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu i starosnu mirovinu.
4. Tijekom postupka sud je u svrhu dokaza izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti od 15.02.2011. (list 4-6 spisa), presudu Općinskog suda u Novoj Gradiški posl. br. K-449/80-20 od 17.11.1981. (list 8-16 spisa), presudu Općinskog suda u Varaždinu posl. br. P-1269/84-25 od 20.11.1984. (list 18-24 spisa), rješenje br. 462322 od 20.10.2011. (list 26-28 spisa) nalaz i mišljenje vještaka od 20.01.2011. (list 30-31 spisa), nalaz i mišljenje od 20.01.2011. (list 32-34 spisa) i nalaz i mišljenje vještaka od 15.02.2011. (list 30-38 spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu P- 627/14 od 23.04.2015. (list 40-43 spisa), obračun isplata (list 44 spisa), ispis banke podataka doznačenih mirovinskih primanja (list 45-58 spisa), odštetni zahtjev uz povratnicu (list 59-60 spisa), dopis tuženika od 24.05.2023. (list 61 spisa), dopis tuženika od 25.05.2023. (list 62-63 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (list 130-137 spisa), te uvid u spis tužitelja br. 80634 osiguranice OC koji je priklopljen spisu i sudsku praksu.
5. Time su provedeni svi po strankama predloženi dokazi.
6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 3.383,01 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09.06.2023. do isplate, koji iznos je tužitelj isplatio osnovom priznate invalidske mirovine u razdoblju od 01.05.2021. do 30.04.2023., odnosno tužitelj je s osnova mirovine u utuženom razdoblju isplatio iznos od 4.228,76 eur, a potražuje iznos od 3.383,01 eur obzirom da je na invalidnost utjecala 80% ozljeda izvan rada.
8. U tijeku postupka nije sporno:
- da je predmetnu prometnu nezgodu dana 12.08.1980. skrivio vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] koje je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika,
- nastanak štetnog događaja,
- pasivna legitimacija tuženika,
- da je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područna služba u Zagrebu od **.**.2011. OC određena invalidska mirovina zbog 20% bolesti i 80% ozljede izvan rada.
9. Sporno je pravo tužitelja na naknadu štete osnovom odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 84/21; ZOMO) ili odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; ZOOP).
10. Prema pravnom shvaćanju koje je Vrhovni sud RH zauzeo u većem broju svojih odluka (npr. Rev x-388/2018 od 25. kolovoza 2020. te Rev-3660/2018 od 12. siječnja 2022. i Rev-12/2022 od 12. siječnja 2022.), za odlučivanje u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u, odnosno u trenutku kada je izvršena isplata mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode).
11. Tako je prema odredbi čl. 27. st. 1. ZOOP društvo za osiguranje (ovdje tuženik) obavezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili imovinskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svojeg osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, što znači svaku stvarnu štetu koju ti zavodi trpe bez obzira o kojem se osiguranju radi, ako se radi o obvezi iz okvira djelatnosti pojedinih zavoda za osiguranje i ako je obveza društva za osiguranje u granicama preuzetim u ugovoru o osiguranju između društva za osiguranje i njegovog osiguranika (stvarnog štetnika).
12. Međutim, kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine prema odredbi čl. 27. st. 2. i st. 3. ZOOP obaveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa invalidske mirovine koja se isplaćuje i iznosa koji bi bio isplaćen kada bi razlog isplate bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja stvarnog štetnika.
13. Po prijedlogu tuženika proveden je dokaz financijskom vještačenjem na okolnost utvđenja u utuženom razdoblju postojanja eventualne razlike između invalidske mirovine utvrđenje rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
14. Stalni sudski vještak mr. sc. Zrinko Ručević u pisanom nalazu u mišljenju naveo je da bi iznos mirovina koju bi pretpostavljeno ostvarila osiguranica tužitelja OC da joj je priznata ozljeda na radu u utuženom razdoblju bio veći za 4.134,50 eur u odnosu na iznos koji je tužitelj isplatio osiguranici OC na ime invalidske mirovine priznate rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Broj: 462322 od 20.10.2011.
15. Nalaz i mišljenje financijskog vještaka mr. sc. Zrinka Ručevića iz Ručević vještačenja d.o.o. u svrhu dokaz ovaj sud prihvaća u cijelosti ocjenjujući da je isti izrađen objektivno, logično, stručno te temeljem cjelokupne dokumentacije u spisu, a na isti niti stranke nisu imale primjedbe.
16. Temeljem nalaza i mišljenja financijskog vještaka utvrđeno je da tužitelj ne trpi stvarnu štetu budući ne postoji razlika koju bi tuženik bio dužan isplatiti tužitelju u smislu odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a, jer je tužitelj svojoj osiguranici isplatio invalidsku mirovinu u iznosu manjem od onog kojeg bi joj isplatio da je osiguranici tužitelja priznata mirovina zbog ozljede na radu, slijedom čega je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
17. Sud tijekom postupka nije utvrđivao, a niti su stranke predlagale dokaze na okolnost utvrđivanja eventualne razlike između isplaćene invalidske mirovine i starosne mirovine kuju bi osiguranica tužitelja po redonom tijeku ostvarila s navršenih 65 godina života, obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti mjerodavne odredbe ZOOP, a ne ZOMO.
18. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu, 22. svibnja 2025.
Sudac:
Gordana Lozančić
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u četiri (4) primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.
Ako stranka ne pristupi na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).
DNA:
1. tužitelju
2. tuženiku
