REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U ZABOKU

Matije Gupca 22, Zabok

Poslovni broj: Pp-2176/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Ivanke Vinković kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika 1. ŽZ i 2. GZ, oboje državljani RH, 1. okr. zastupan po branitelju Odvj. Tomislavu Beloša, a 2. okr. zastupane po branitelju Odvj. Iliji Boić, radi prekršajnog djela iz članka 22.st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: ZZNUO-a), povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Zabok, broj: Klasa: 211-07/23-5/32261, Urbroj:511-17-05-23 od 21.11.2023., na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 20. svibnja 2025., u prisutnosti okrivljenika 1. i 2., te branitelja 1. i 2. okr., a u odsutnosti opunomoćenika ovlaštenog tužitelja, te Presude javno objavljene 22. svibnja 2025. u odsutnosti 1. i 2. okr., branitelja 1. i 2. okr., te opunomoćenika ovlaštenog tužitelja,

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljenici:

1. ZZ, sin Ž i G, djev. Z, rođ. **.**.1980. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa],

2. GZ, djev. J, bez nadimka, kći R i Marije, djev. Š, rođ. **.**.1980. u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa],

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

(u odnosu na 1. okr. temeljem čl. 182. t.3. Prekršajnog zakona i u odnosu na 2. okr. temeljem čl. 182.t.1. Prekršajnog zakona) da bi:

16. studenog 2023., četvrtak, u 22,00 sati, u gradu [adresa], u stanu, 1. okr. ZZ počinio nasilje u obitelji prema svojoj supruzi 2. okr. GZ na način da joj se unio u lice te ju vrijeđao i tjerao van iz stana riječima: „Kurvo izađi van iz stana!“, potom ju je 1. okr. udario otvorenim dlanom po njezinoj desnoj šaci, a 2. okr. GZ počinila nasilje u obitelji prema svom suprugu 1. okr. ŽZ na način da ga je vrijeđala riječima: „Gade, glupane!“, a događaju su bile prisutna njihova zajednička djeca, kćeri S (2008) i B (2012), koje su također bile uznemirene na način da su plakale, a mlt. S dobila je napad panike te joj je od strane ekipe HMP Tim- 1 Zabok pružena liječnička pomoć, a opisanim je događajem došlo do uzajamnog uznemiravanja i povrede dostojanstva kod oba supružnika,

čime da bi 1. okr. počinio prekršaj iz čl. 10. t.1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a 2. okr. počinila prekršaj iz čl. 10.t.3. istog Zakona.

II. Troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, temeljem čl. 140.st.1. i 2. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Zabok, pod brojem: broj: Klasa: 211-07/23-5/32261, Urbroj:

511-17-05-23 od 21.11.2023., podnijela je Optužni prijedlog protiv 1. i 2. okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik 1. ZZ ispitan u nazočnosti branitelja, očitujući se na navode optuženja iskazao je da se ne smatra krivim za djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret. Iskazao je da ostaje kod pisane obrane koja je predana u spis, te još u obranu dodao na poseban upit da mlt. djeca žive u njegovom kućanstvu, ali s obzirom da su od kućanstva majke udaljena svega 300 m, po dogovoru djeca redovito komuniciraju sa majkom i ostvaruju kontakte s majkom. U tijeku je brakorazvodni postupak i još nije donesena službena odluka o viđanju djece s roditeljima. Dodao je da je obitelj u nadzoru socijalne službe [adresa].

2.1. U pisanoj obrani 1. okr. ŽZ, dostavljenoj putem branitelja, u bitnome navodi da nije kriv za djelo koje mu se stavlja na teret. Istaknuo je da su njegova supruga i on u procesu razvoda braka te da je sporni događaj treća intervencija policijskih službenika u njihovom domu, od ukupno četiri intervencije koje su do sada bile, te je zbog toga navedeni događaj snimao svojim mobitelom, jer je znao da će supruga opet neosnovano pozvati policiju i stavljat mu na teret stvari koje se nisu dogodile, a kako bi se zaštito od neosnovanih navoda, s čime je bila supruga upoznata, ali je unatoč tome odlučila pozvatí policiju i izmisliti događaj koji se nije dogodio. Navodi kako su tog dana bili na razgovoru u HZSR u [adresa], obzirom da je pokrenut postupak radi razvoda braka, u braku je rođeno dvoje zajedničke djece, a razgovor nije polučio pozitivan ishod obzirom da ne mogu postići suglasnost oko bitnih pitanja vezanih za roditeljsku skrb oko njihove zajedničke djece te se njihova mišljenja oko istoga razilaze, pa je upravo provedeni razgovor s djelatnicama Zavoda bio povod i okidač spornog događaja koji se dogodio u večernjim satima, a koji je neistinito opisan u optužnom prijedlogu. Opisao je da mu se navedenog dana, u večernjim satima netom prije spavanja, 2. okr. obratila riječima da će ona sutra opet otići na Zavod, te da će ga prijaviti za obiteljsko nasilje, na što je odgovorio da učini što smatra da treba, te je ista na to odgovorila da će ona ipak to učiniti sada i odmah nazvati policiju. Njihove zajedničke mlt. kćeri su bile u blizini i kada su čule 2. okr. iste su počele neutješno plakati i „bacati se po podu", te je u tim trenucima nastojao smiriti svoje kćeri i utješiti ih da se ne brinu, međutim 2. okr. je odlučila pozvati hitnu službu te je prilikom telefonskog razgovara s djelatnicama hitne službe istima izmislila da kćeri plaču obzirom se prethodno dogodilo obiteljsko nasilje, na što su djelatnice hitne službe uputile 2. okr. da je obvezna obavijestiti policiju, na što su mlt. djeca počela još jače plakati, jer su shvatile da će doći i policija i hitna, a navedenom su već prisustvovale prilikom prethodnih intervencija i isto ih je jako uznemirilo. Navedenog dana u stan je prvo stigla policija pa onda hitna služba koja je pružila intervenciju mlt. N, starijoj kćeri, obzirom je imala napadaj panike i do trenutka dolaska hitne ista se nije mogla smiriti, unatoč njegovim naporima da ju smiri, u razgovoru s djelatnicima hitne službe S se smirila, a prilikom intervencije djelatnica Zavoda sačinila je zapisnik o obavljenom razgovoru s S iz kojega proizlazi da S negira da je ikada bilo fizičkog nasilja među roditelja ili prema njoj ili sestri. Iz navedenoga je razvidno da je 2. okr. inscenirala događaj i napravila lažnu „dramu« i spominjanjem policije uznemirila mlt. djecu. Prilikom dolaska policijskih službenika zatražio je da provedu razgovor s djecom, te da ako njemu ne vjeruju da djeca ispričaju da do nikakvog nasilja nije došlo spornoga dana, te da nikada nije izrekao gnjusne riječi prema svojoj supruzi, a kamoli počinio fizičko nasilje koje mu se neosnovano stavlja na teret, te ih je također upoznao da je cijeli sporni događaj snimio i da može pokazati snimku. Naglasio je da je 2. okr. počinila ono što joj se stavlja na teret, da ga je vrijeđala riječima "gade, glupane", a navedeno nije izoliran incident, obzirom njegova supruga već duže vrijeme vrši obiteljsko nasilje prema njemu verbalnim vrijeđanjem i psihičkim uznemiravanjem, o čemu je u nekoliko navrata obavijestio Zavod za soc. rad, a obavijestio je i o događaju za 16.11.2023. odmah drugi dan. Navodi da je nasilje započelo još 2022. godine kada je supruga medicinski obrađena zbog psihičkog sloma "burnout" te je od navedenog dana počela sa svojim neprimjerenim postupanjima. U ožujku 2023. godine informirao je suprugu da je pripremio dokumente potrebne za razvod braka te da će pokrenuti navedeni postupak, supruga se u narednom periodu smirila i nije bilo nikakvih incidenata da bi opet sve krenulo od 9. srpnja 2023. godine pa sve do 20.12.2023., kada su policijski službenici četvrti put intervenirali u njihov dom i navedenog dana odveli suprugu iz zajedničkog doma. Nakon navedenog datuma njegova supruga je u par navrata nastavila sa svojim ponašanjem te ga vrijeđala kada bi ga srela na ulici, putem telefonskog poziva i telefonskih aplikacija (Viber), međutim isto je ubrzo prestalo. Dalje navodi da sa suprugom više ne stanuju na istoj adresi od posljednje policijske intervencije, 20.12.2023., zajednička djeca su nastavila stanovati sa njim u zajedničkom domu, dok s majkom ostvaruju redovne osobne odnose te ponekad i prespavaju kod majke na novoj adresi njenog stanovanja. Preseljenjem supruge iz zajedničkog doma prestalo je obiteljsko nasilje kojem je bio izložen, situacija se primirila, a za njega je najbitnije da su njegove kćeri opet mirne i vesele te više nisu izložene neprimjerenim prijavama i ponašanjima njegove supruge niti intervencijama policijskih službenika i hitne službe, obzirom su navedene situacije uznemiravale kćeri i negativno utjecale na njihov psihofizički razvoj. Istakao je da nikada nije prekršajno niti kazneno osuđivan, eventualnim izricanjem kazne nastala bi dodatna financijska šteta obzirom da je dužan uzdržavati kćeri, te nastavno na predloženu zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana smatra da mu isto nije potrebno, a obzirom da su se navedeni incidenti i sporni događaji odvijali dok je sa suprugom stanovao u zajedničkom kućanstvu i koji su preseljenjem supruge prestali, uspjeli su uspostavi nužnu komunikaciju vezano za njihovu zajedničku djecu i sva bitna pitanja oko njih. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir načelo "in dubio pro reo" predlaže da ga se oslobodi od optužbe, a za slučaj da postoje elementi određene odgovornosti da ga se blaže kazni.

3. Okrivljenica GZ, u nazočnosti branitelja, iskazala je da se ne smatra krivom za djelo prekršaja koje joj se stavlja na teret. U obranu je iskazala da se točno sjeća datuma 16.11.2023., bila je večer, u zajedničkom stanu sa suprugom tada je već bila u postupku razvoda braka koji je trajao 16 godina, u njemu je rođeno dvoje djece, priskrbili su znatnu materijalnu imovinu uz puno kredita i može reći da je to bio dobar brak. Kao majka davala je sve od sebe, izvršavala obveze na svom radnom mjestu, a isto tako bila sto posto posvećena djeci i suprugu. Istakla je da je 1. okr. bio dobar otac, ali kako je ona imala više obaveza u obitelji kao majka, imao je više slobode. Za taj događaj bila je pod stresom zbog pokrenutog razvoda braka i sjeća se da su ujutro toga dana bili pozvani u Centar zbog razgovora obveznog savjetovanja prije razvod braka. Istakla je da se samo htjela mirno rastati i vidjela je da će postupak biti težak i dugotrajan. Tu večer suprug je u spavaćoj sobi, kad su se već spremili za spavanje djeca, ona i suprug, suprug se unio u njenu glavu svojom glavom, stiskao je svojim nosom njenu glavu pa se ona pomicala prema zidu. Pri tome joj je tiho govorio da je "kurva, kurvetina", da "mora izaći iz stana", što je kod nje izazvalo uznemirenost, a reflektiralo se njenom reakcijom da se počela tresti. Uspjela se izvući iz sobe i onda je suprug otvorio vrata spavaće sobe i dječje sobe, misli da je suprug otvorio vrata dječje sobe ili su možda bila otvorena, nije sigurna i tada je počeo govoriti "otiđi GZ, ne maltretiraj nas, opet nam to radiš". Događaj u spavaćoj sobi je trajao par minuta, a pred S još par minuta, pa se može očitovati da je događaj trajao oko 10 minuta, a nakon toga je uočila da kćer S ima problem, da joj je nužna liječnička pomoć pa je iz tog razloga pozvala hitnu pomoć na što joj je osoba koja joj se javila rekla da će morati doći i policija. O svemu je razgovarala s policijskim službenikom koji je sačinio zapisnik. Na poseban upit suda zbog čega se u tom zapisniku očitovala "došlo je do svađe između mene i mog supruga ŽZ", iskazala je da je ona to opisala kao svađu, ali je doista bila uznemirena radnjom supruga koji ju je nazivao da je " kurva i kurvetina" i posebno da mora otići iz svog doma u njihovoj spavaćoj sobi, iza zatvorenih vrata, a taj događaj što se događalo u spavaćoj sobi nisu mogla čuti djeca. Dodala je da je pred djecom 1. okrivljeni njoj govorio "otiđi GZ, zašto nam to radiš, zašto nam to opet radiš" i sigurna je da je i tu večer djeci govorio da će ih napustiti i da je loša majka, te je i tu noć spavao sa njima u sobi na podu, kao i 4 mjeseca prije događaja. Na poseban upit suda zbog čega nije u tom događaju prvo pozvala policiju zbog nasilja u obitelji, iskazala je da je već prije zvala policiju koja nije ništa poduzela već su ih upućivali da probleme riješe zajedno mirnim načinom, a nastavno na upit suda da li se liječi od kakvih bolesti, iskazala je da samo kod svoje liječnice opće prakse. Na poseban upit branitelja koji je bio povod da suprug iseli iz spavaće sobe, okrivljenica je iskazala da se točno ne sjeća datuma, ali se sjeća da je suprug iselio iz spavaće sobe u dječju sobu na pod, vezano uz događaj kada je prvi puta pozvala policiju, a na potpitanje branitelja kako objašnjava incident u zajedničkoj spavaćoj sobi ako je suprug iselio iz sobe, odgovorila je da je suprug svaku večer ulazio u spavaću sobu po posteljinu, a u sobi ima i svoje stvari u ormaru. Na upit branitelja iskazala je da je zbog obiteljskog nasilja jednom zvala policiju, tokom ljeta, te pojasnila da je socijalna služba nakon savjetovanja proslijedila iskaze policiji, treći puta je policija došla na zahtjev hitne i četvrti puta je policiju pozvao suprug. Okrivljenik 1. ZZ prigovorio je iskazu, navodeći da nije zvao policiju, nego hitnu službu što se može provjeriti u predmetu koji se još vodi protiv 2. okrivljene. Na poseban upit branitelja da li je navedeni događaj 1. okr. snimao, iskazala je da koliko zna da je snimao, a to je saznala kasnije, a na upit branitelja zbog kojeg razloga je došla hitna pomoć i kome je trebala pomoć, odgovorila je da se dijete S raspala i odlučila je da N treba liječnička pomoć, a ne sjeća se da li ju je tada njezina kćer molila da ne zove policiju, te da je moguće da je kćer S prilikom intervencije iskazala da nije bilo nasilja. Nadalje je na poseban upit branitelja iskazala da je suprug inicirao razvod braka, a nastavno na upit branitelja zbog čega nije pokrenula postupak za razvod braka prije supruga u tom događaju u ljetu 2023. kako to ispada iz iznijete obrane da je duže vrijeme trpila nasilje, odgovorila je da je suprug uvijek jedan korak ispred nje, a da je ona samo imala namjeru i želju održati svoj brak jer niti jedan brak nije idealan. Dalje je iskazala da kćer S provodi vrijeme pola kod nje, pola kod oca, a kćer B provodi manje vremena nego S kod nje. Na poseban upit branitelja da li postoji SMS gdje bi 1. okrivljeni nju vrijeđao, 2. okr. je iskazala da nema, osim poruka u kojima ju naziva da je zanemarivala obitelj, a isto tako da ne postoji SMS gdje ona neprimjerenim riječima vrijeđa 1. okrivljenika.

4. Na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 20. svibnja 2025., proveden je dokazni postupak ispitivanjem svjedokinje JZ, a izvršeno je psihijatrijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za medicinsku struku-neurologije i psihijatrije dr. med. Slavko Trontl, specijalistu neuropsihijatru, te je izvršen uvid i čitan je Optužni prijedlog (list spisa br. 1-4), Obavijest počinitelju prekršaja čl.109.a za 1. i 2. okr. (list spisa br. 5-6), Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa br.7- 8), Obavijest žrtvi nasilja u obitelji s obrascima (list spisa br.20-27), Potvrda iz prekršajne evidencije za 1. i 2. okr. (list spisa br. 28-31), Pisana obrana 1. okr. sa punomoći (list spisa br.35-39), Punomoć odvj. Ilije Boić (list spisa br.53), Nalaz i mišljenje medicinskog vještačenja dr. med. Slavka Trontl, specijalista neuropsihijatra od 2.12.2024. (list spisa br. 64-70), Podnesak 2. okr. (list spisa br.80), Audio-snimka i Povijest bolesti i nalaz psihijatra od 25.3.2025. i psihologa od 9.5.2025. na ime 2. okr. GZ (list spisa br. 100-102).

5. Svjedokinja JZ iskazala je da ne može točno reći datum i ne može reći o kojem mjesecu se radilo, a može reći da se radilo o događaju u 2023. godini, krajem mjeseca kolovoza, i može reći da se događaj dogodio na način da je između 21,30 do 22,00 sata u tom vremenu otprilike u njezin stan, koji se nalazi do stana obitelji GZ, došla gospođa GZ govoreći joj da bi malo ostala kod nje, da se smiri. Pitala ju je da li može ostati kod nje, pa je i ostala otprilike oko sat, sat i pol, dok nije došla policija. Iskazala je da je došla do prozora koji gleda na ulaz u stambenu zgradu svih stanova te je vidjela gosp. GZ, pitao ju je da li je gospođa kod nje, te je po njenom shvaćanju pričao o svojoj ženi i njihovim odnosima glasnije, na način da svi čuju, na što ga je upozorila, ali je rekao "da neka svi čuju i da će i onako svi znati". Pričao joj je ružno o svojoj ženi, slušala je to oko 10 minuta, gospođa GZ je bila u drugoj prostoriji njezinog stana, ali je čula tu viku gospodina GZ kroz prozor i odlučila je pozvati policiju. Sjeća se da je policija došla u njezin stan i gđu. GZ ispitala u njenom stanu. Dodala je da se njezin stan nalazi do stana obitelji GZ i nikada do te zgode, to je bilo prvi put, da gđa. GZ dolazi i moli je da je primi u svoj stan. Iskazala je da nikada prije te zgode nije ništa od vike i galame čula iz stana obitelji GZ, nije čula niti vrisku djece, iako je dječja soba do njenog zida. Ništa prije do tog događaja koji je opisala nije znala o obitelji GZ. Posebno je iskazala da joj je tom prilikom gđa. GZ izgledala umorno, uznemireno i činilo joj se da je plakala. Na poseban upit branitelja 1. okr., svjedokinja je iskazala da je gospođa kada je došla bila u pidžami, a nastavno na upit da li su po dolasku policije u istoj prostoriji bili prisutni oboje okrivljenih, svjedokinja je iskazala da ne, te na potpitanje da li je tom zgodom gospođi GZ dala neki lijek, svjedokinje je iskazala da tom zgodom nije, a na potpitanje da li joj je ikada dala kakav lijek, svjedokinja je iskaza da joj je dala lijek, ne svoj, nego od svoje kćeri naziva "Cerson". Na poseban upit branitelja 1. okr. da pojasni o kakvoj se vrsti lijeka radi, svjedokinja je iskazala da je gđa. GZ tražila lijek za spavanje, a da je sa konzultacijom sa kćeri dala joj dvije tablete lijeka "Cerson", a koliko se sjeća lijek nije popila iz razloga što piše da se lijek ne smije konzumirati i upravljati vozilom, a trebala je drugi dan ići na posao.

Obrana 1. okr. prigovara iskazu svjedokinje da se uopće ne odnosi na događaj iz optužnog prijedloga, jer se iz svih dokaza može lako utvrditi da je razgovor policije obavljen u stanu okrivljenika 1. i 2. i da su bili prisutni oba okrivljenika.

6. Uvidom u Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinsku struku- neurologija i psihijatrija, dr. med. Slavka Trontl, specijalista neuropsihijatra od 1. prosinca 2024., list spisa br. 64-70, i Mišljenje nalaza izrađenog temeljem medicinske dokumentacije (preslika zdravstvenih kartona za 1. i 2. okrivljene), nalazi se da je vještak u odnosu na 1. okr. ŽZ, a uvidom u preslike zdravstvenog kartona za istoga utvrdio da je isti u rujnu 2020. god. vrlo kratko hospitaliziran na Neurologiji OB Zabok zbog vrtoglavica, omaglica i tzv. benignog paroksizmalnog pozicionog vertiga. Tegobe su se povezivale sa upalom zuba nakon koje su počele glavobolje i vrtoglavice. Prvo je upućen psihijatru koji mu je postavio dijagnozu F41.2 (mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj) te mu je preporučio terapiju u kombinacija od dva antidepresiva. Kasnije je u zdravstveni karton upisano kako se radi o tzv. Neuralgiji trigeminusa. Tijekom 2020. do 2022. liječen je kombinacijom od dva antidepresiva te kasnije i uz ordiniranje antiepileptika pregabalina. Za liječenje anksiozno-depresivnog poremećaja i neuralgije trigeminusa odnosno stanja kronične boli, u kliničkoj se praksi, koriste slični lijekovi a to su antidepresivi i antiepileptik

-pregabalin. U vrijeme počinjenja prekršaja od 16.11.2023. kod 1. okr. nije bila postavljena dijagnoza psihičkog poremećaja niti neke neurološke bolesti te nije trošio nikakvu psihofarmakološku terapiju. Navodi da je 1. okr. ZZ u vrijeme počinjenja prekršaja 16.11. 2023., koji mu se Optužnim prijedlogom stavlja na teret, bio ubrojiv. U odnosu na 2. okr. GZ, a također uvidom u preslike zdravstvenog kartona, vještak je utvrdio da je istoj još 2016. god. utvrđeno da već duže vrijeme ima anksioznodepresivne tegobe te joj postavljena dijagnoza F41.2 (mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj) te joj je propisana terapija kombinacije antidepresiva i anksiolitika. Nema podataka da joj je navedena terapija kasnije propisivana jedino je konstatirano 9.5.2016. da se psihički stabilizirala i da nije išla kod specijaliste. U rujnu 2022. je doživjela „sindrom sagorijevanja na poslu", kraće je vrijeme bila na bolovanju, od strane nadležnog liječnika PZZ joj je propisana terapija anksiolitikom. Ponovno je dijagnoza mješovitog anksioznog i depresivnog poremećaja upisana u zdravstveni karton sa 30.08.2023., ovog puta vezano za probleme u braku. Ista se dijagnoza dalje javlja tijekom rujna i listopada 2023. god. Propisivan joj je lijek anksiolitik (alprazolam). Prema podatcima u zdravstvenom kartonu u vrijeme počinjenja prekršaja 16.11.2023. je bila pod terapijom alpralozamom 2x 0,5 mg zbog mješovitog anksiomog i depresivnog poremećaja. U zdravstveni je karton upisan i događaj od 16.11.2023. te činjenica da od 20.12.2023. više ne stanuje na istoj adresi. Tijekom siječnja do travnja joj je propisivana terapija anksiolitikom alprazolamom od 1mg do 2 mg dnevno. Navodi da je GZ u vrijeme počinjenja prekršaja 6. 11. 2023., koji joj se Optužnim prijedlogom stavlja na teret, bila smanjeno ubrojiva. Njezina smanjena ubrojivost proizlazi iz činjenice da je spornog dana bila sa suprugom u Centru za socijalnu skrb što je za nju predstavljalo psihički stres. Očito da terapija anksiolitikom koji je uzimala nije bila dostatna da ju psihički u potpunosti stabilizira. Vještak smatra da je 2. okr. GZ potrebno odrediti posebnu obvezu liječenja kod psihologa ili psihijatra radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog prekršaja. Drži da 2. okr. tijekom posljednjih godinu dana nije dobivala adekvatnu psihofarmakološku terapiju te da joj je bila potrebna i pomoć od strane psihologa i/ili psihijatra. Terapija anksiolitikom nije dostatna za kupiranje anksiozno-depresivnih simptoma koje je 2. okr. imala. Drži da je ista bila jako opterećena razvodom braka, jer je imala osjećaj „da sve vodi tome da djeca ne ostanu s njom". Anksiolitik alprazolam koji je uzimala je dobar lijek, ali je namijenjen za kratkotrajnu uporabu. Anksiolitici su lijekovi koji brzo djeluju i zbog toga ih „pacijenti vole” a za liječenje anksioznih i depresivnih simptoma nisu dostatni.

6.1. Prilikom ispitivanja vještaka na Zapisniku o nastavku glavne rasprave od 18.3.2025., dr. med. Slavka Trontl, specijalista neuropsihijatra, list spisa br. 83-89, stalni sudski vještak za medicinsku struku- neurologija i psihijatrija, pojasnio je u bitnim dijelovima izrađeni Nalaz i mišljenje dostavljen ovom sudu 4.12.2024. te razloge donošenja svojeg mišljenja. Vezano za očitovanje 2. okrivljenice na njegov nalaz od 1.12.2024. god., očitovao se da i dalje u cijelosti ostaje kod svog pisanog i dostavljenog sudu nalaza i mišljenja u ovosudnom predmetu od 1.12.2024.

Na upit branitelja 1. okr. može li uzročno posljedično povezati događaj utužene zgode sa stanjem smanjenje ubrojivosti i 2. okr. i da li je bilo od utjecaja na postupanje 2. okr. i sam događaj sudjelovanje 1. okr., vještak je odgovorio da je sudjelovanje 1. okr. djelomično bilo od utjecaja i na događaj i na ponašanje 2. okrivljenice, s obzirom da su očito bili u konfliktnoj situaciji prethodno, kao i da je siguran da je psihičko stanje 2. okrivljenice u kojem se tada nalazila je bilo ključno na razvoj događaja. Vještak je pojasnio da je "triger" faktor posebno za taj dan u odnosu na taj događaj bio i bivanje u socijalnoj službi u [adresa], a na potpitanje branitelja da li bi 1. okr. mogao svojim "pasivnim držanjem" utjecati na sami tijek događaj, na izostanak incidenta od strane 2. okrivljene u trenutku njene smanjene odgovornosti, vještak je odgovorio da. Na upit branitelja 1. okr. da li bi 1. okrivljenik mogao na bilo koji način izbjeći konflikt s 2. okrivljenom s obzirom na smanjenu ubrojivost 2. okrivljene i visoki stupanj uzrujanosti, vještak je iskazao da mu je to teško odgovoriti, ali da je to i povezano i sa zaštitnom mjerom koju je predložio jer je pregledom spisa došao do zaključka da 1. i 2. okr. u svojoj međusobnoj komunikaciji nisu uspjeli dogovoriti veći dio problema oko razvoda braka, a uočio je da njihovu mlt. djecu treba zaštiti, s obzirom da je starija kćerka u samom događaju doživjela paničnu ataku što smatra jako lošim za razvoj mlade osobe, te sam prijedlog zaštite mjere smatra potrebnim da bi roditelji u postupku razvoda braka i u budućem kontaktu radi potrebe djece mogli komunicirati i dogovarati bez nanošenje štete razvoja i osobnosti svoje djece. Na upit branitelja 1. okr. da li smatra da je fizičko razdvajanje 1.okr. i 2. okr., odnosno separacija zajedničkog kućanstva pozitivno u njihovom slučaju, vještak je iskazao da.

Vještak se očitovao na pisane primjedbe na Nalaz i Mišljenje podneskom od 27.12.2024., navodeći kako se u podnesku 2. okr. spominje da je nalaz napisao pristrano i nestručno, što u potpunosti odbacuje, jer mu je u predmetu bio zadan zadatak da li su 1. i 2. okr. 16.11.2023. imali kakvu duševnu bolest ili poremećaj i kakav je taj utjecaj imao na njihovo shvaćanje i postupanje u vrijeme počinjenje prekršaja. Nije bila zadaća da analizira cjelokupno liječenje 1. i 2. okr., već da ciljano odgovori na pitanje suda. Napomenuo je da odgovor na ciljano pitanje proizlazi iz preslika zdravstvenog kartona 1. i 2. okr., dakle njegovo eventualno razmišljanje o 1. i 2. okr., i njihovo učešće u događaju od 16.11.2023. ni na koji način nije proizašlo iz njegovog stava prema njima kao osoba već isključivo temeljem pisane dokumentacije, u konkretnom slučaju preslika zdravstvenog kartona 1. i 2. okr., zbog toga smatra insinuaciju njegove pristranosti potpuno neutemeljenu. Vezano za sporni događaj od 16.11.2023. kod 1. okr. u zdravstvenom kartonu nema nikakvih podataka o propisivanju bilo koje farmakološke terapije i to u dužem vremenskom periodu od kolovoza 2023. do 28.10.2024., za razliku od 2. okr. gdje se već s datumom 30.8.2023. u zdravstvom kartonu spominju problemi u braku, koje je sama 2. okr. opisala liječniku i koji je u karton naveo da je 2. okr. napeta, uznemirena i plačljiva te joj je postavljena dijagnoza miješana anksioznost i depresivni poremećaj. Ista dijagnoza se u preslikama zdravstvenog kartona spominje i dalje. Napomenuo je da je sa 25.9.2023. u zdravstveni karton upisana dijagnoza akutne reakcije na stres, kada je 2. okr. navela da se boji supruga i njegovih reakcija te misli da on uživa u tome, da okreće ljude od nje i cijelu njezinu obitelj je okrenuo protiv nje. Vezano za propisivanje anksiolitika helexa napomenuo je da je isti u više navrata propisivan krajem 2023., ali i početkom 2024. kada je doza istog i povišena. U zdravstvenom kartonu je između ostalog upisan i događaj od 16.11.2023. i to sa datumom 21.11.2023. kada je 2. okr. navela kako je sporne večeri suprug fizički nasrnuo na nju, pozvana je policija i napravljena prijava, a kćer je bila uznemirena i zbog iste je pozvana hitna služba. Na upit branitelj 2. okr. da li u zdravstvenom kartonu 2. okr. vidi progresiju bolesti, vještak je iskazao da vezano za psihičke tegobe 2. okr. postoji izvjesna progresija smetnji na način da joj je od siječnja 2024. propisivan anksiolitik helex u pojačanoj dozi u ukupno 2 mg na dan prema prethodnoj propisanoj dozi od 0,5 mg, to znači da je po njegovom mišljenju 2. okr. trebala biti pod drugom vrstom terapije, odnosno za uklanjanje psihičkih tegoba bilo potrebno uvesti antidepresiv i tretman psihijatra ili psihologa. Pri tome navodi da bi tretman kod psihologa bio dostatan ukoliko bi stanje 2. okr. bilo takovo da joj ne bi bilo potrebno propisivati psiho farmakološke lijekove jer iste jedino može propisivati psihijatar.

Na poseban upit suda da li može dovesti u vezu bolest 2. okrivljenice sa specijalističkim liječenjem, vještak je iskazao da 2. okrivljenica zazire od psihijatrijske pomoći, što smatra nepojmljivo obzirom na dob i obrazovanje 2. okrivljenice. Na poseban upit suda da li ima kakvo mišljenje o tome da li će 2. okrivljenica prihvatiti izvršenje zaštitne mjere, vještak je iskazao da je 2. okrivljenica urednih metalnih sposobnosti i kao takva je u stanju shvatiti u koju se nepriliku dovodi u slučaju neprihvaćanje možebitnih mjera o strane suda.

Na upit branitelja 2. okr. da li se 2. okr. radi nekakvih problema koje je ona subjektivno proživljavala u svojem braku nije postupala po savjetima svog obiteljskog liječnika ili je problem u neadekvatnoj terapiji od strane liječnika obiteljske medicine ili je 2. okr. samoinicijativno poduzimala samostalno liječenje van uputa liječnika, vještak je odgovorio da iz preslika zdravstvenog kartona 2. okr. proizlazi kako se ista javljala liječniku primarne zdrav. zaštite navodeći mu probleme u svom braku te joj je isti propisivao helex uz napomenu da je od 23.12.2023. izrekom navedeno da je za sebe molila recept za helex od 0,5 mg što je učinjeno. To je bio period kada je 2.okr. iselila iz zajedničkog stana gdje je živjela sa suprugom i djecom. Kasnije je došlo do povišenje doze lijeka helexa, učinio je to liječnik primarne zdrav. zaštite vjerojatno procjenjujući tadašnje psihičko stanje 2. okr., a nema podataka da je liječnik u periodu krajem 2023. i početkom 2024. upućivao 2. okr. na psihijatrijski pregled i da bi ona to odbijala.

6.2. Uvidom u medicinsku dokumentaciju na ime 2. okr. GZ, Povijest bolesti i nalaz psihijatra od 25.3.2025. i psihologa od 9.5.2025., razvidno je da je potvrđena dijagnoza F43.8 sa istim terapijskim postupcima kao što navodi vještak u svojem nalazu i mišljenju, a prema Nalazu psihologa potvrđena je i dijagnoza i preporučeno je isto nastavak tretmana i pregled psihijatra, te tretmana u psihološkoj ambulanti, kao što to predlaže i vještak.

6.3. Uvidom u audio-snimak događaja utužene zgode snimljeno mobitelom 1. okr., na snimci nije vidljivo vrijeme i datum snimke, radi se o snimci zvuka u trajanju od 0:00 do 28:35. Preslušan je sadržaj video zapisa u cijelosti i u bitnome se može reći da 1. okr. mirnim tonom obraćajući se 2. okr. više puta govori "jel vidiš što radiš, jel vidiš što radiš našoj djeci". Posebno se ističe da tokom cijele snimke nije razvidno da bi 1. okr. vikom tjerao iz stana 2. okr. riječima "kurvo izađi van iz stana", a također u odnosu na 2. okrivljenu tijekom cijele snimke ne čuje se i nije razvidno da bi 2. okr. govorila uvrjedljive riječi 1. okr. "gade, glupane".

7. U odnosu na 1. okr. ŽZ, na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, izvršenog psihijatrijskog vještačenja, te materijalnim dokazima u spisu, Sud nalazi da nema nedvojbenih dokaza da bi 1. okrivljenik počinio djelo prekršaja iz članka 22. st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u kvalifikacionom obliku počinjenja djela u nazočnosti djece, na način da bi primijenio fizičku silu prema 2. okrivljenoj bez nastupa tjelesne ozljede i da bi počinio psihičko nasilje vrijeđajući i tjerajući van iz stana 2. okrivljenu, čime da bi došlo do uznemiravanja i povrede dostojanstva 2. okrivljene.

7.1. Naime, 2. okrivljena GZ u bitnome opisuje stresnu situaciju u obitelji zbog pokrenutog razvoda braka zbog čega su prethodno ujutro toga dana bili pozvani u Zavod na savjetovanje prije razvoda braka, što nije sporno jer isto potvrđuje 1. okr. ZZ, međutim, sporno je da li je 1. okrivljenik te večeri u spavaćoj sobi u kojoj već duže vrijeme nisu bili 1. i 2. okr. kao bračni drugovi, spavali su odvojeno, počinio djelo sa obilježjima djela nasilja kako mu se stavlja na teret Optužnim prijedlogom da je govorio 2. okrivljenoj "kurva, kurvetina" da mora izaći iz stana, što je kod nje izazvalo uznemirenost, kako je to 2. okr. opetovano ponovila u pisanoj obrani i usmenoj obrani pred Sudom. Međutim, 1. okrivljeni odlučno niječe da bi u spavaćoj sobi obraćao se 2. okrivljenoj uvrjedljivim riječima, tjerajući je iz stana van, a iz iskaza 2. okrivljene neuvjerljivo je da bi jedan dio događaja počinio u spavaćoj sobi, a drugi dio u dječjoj sobi pred mlt. K i B, u što se Sud uvjerio i preslušavanjem snimke u dječjoj sobi, jer nije čula da bi okrivljeni tu večer u tom dijelu događaja u spavaćoj sobi s djecom bilo što od ružnih riječi upotrijebio prema 2. okrivljenoj. Naposljetku, cijenjeno je i uzeto u obzir da je sama 2. okrivljena iskazala da se događaj odvio u spavaćoj sobi, da je trajao par minuta, iza zatvorenih vrata kojeg djeca nisu mogla čuti, a poslije toga je i opisala da je 1. okr. spavao sa djecom u sobi na podu kao i četiri mjeseca prije tog događaja, pa nije uvjerljivo da bi okrivljenik djelo počinio na način kako mu se stavlja na teret, prije svega zbog toga jer nije koristio spavaću sobu osim za uzimanje stvari za korištenje, spavao je u sobi sa djecom, a i činjenično nije uvjerljivo iz razloga što na snimci događaja u dječjoj spavaćoj sobi u trajanju od 28,25 minuta 2. okr. govori "ti si se meni unosio u lice", "sad si me udario po ruci", a čuje se i reakcija 1. okrivljenika, u kojoj u potpunosti negira počinjenje i njegovo obraćanje djeci, kao i 2. okrivljenoj "kako to možeš raditi našoj djeci, što je to tebi u glavi", stoga na temelju tog terećenja 2. okrivljene 1. okrivljenika za počinjenje djela u narušenoj obiteljskoj dinamici, pod utjecajem bolesti 2. okrivljene prema mišljenju vještaka, a posebno utužene zgode izazvanom psihičkom stresu, dok nasuprot tome 1. okrivljenik dosljedno poriče počinjenje djela kako u pisanoj obrani tako i usmeno, opisujući događaj utužene zgode, detaljno, logično i uvjerljivo i izričito, odlučno i dosljedno poriče počinjenje djela prekršaja, kako u odnosu na činjenični opis određujući se i sam da se radi o nekulturnim, grubim riječima koje on ne bi izgovorio svojoj ženi, pa u komparaciji sa obranom 2. okrivljenice koja navodi da nema nikakvih SMS poruka iz kojih bi bilo razvidno da 1. okrivljeni vrijeđa nju ili ona da bi vrijeđala 1. okrivljenika, tako i u odnosu na prisutnost mlt. djece događaju, policijski službenici nisu bili prisutni događaju, a drugi dokazi nisu dostupni sudu za izvođenje i temeljenje odluke Suda na vjerodostojnim dokazima, pa je nađeno da u ovom postupku nema dokaza o počinjenju prekršaja i odgovornosti 1. okrivljenika prema optuženju.

8. Posebno se ističe da Sud nije prihvatio i posebno cijenio iskaz svjedokinje JZ, jer je kao što je i branitelj prigovarao, iskaz svjedokinje neodređen u vremenu i datumu, osim da se odnosi "krajem mjeseca kolovoza", to je izvjesno da se ne odnosi na događaj utužene zgode. Nadalje, okrivljenici 1. i 2. u pisanim obranama opisuju događaj na način da terete jedan drugoga za počinjenje djela s obilježjima nasilja, pa 1. okr. navodi da ga je 2. okr. vrijeđala riječima "gade, glupane", a navedeno nije izoliran incident, obzirom da njegova supruga već duže vrijeme vrši obiteljsko nasilje prema njemu verbalnim vrijeđanjem i psihičkim uznemiravanjem, o čemu je u nekoliko navrata obavijestio Zavod za socijalni rad, a obavijestio je i o događaju za 16.11.2023. odmah drugi dan, dok 2. okr. navodi da joj je 1. okrivljenik govorio da je "kurva, kurvetina", da "mora izaći iz stana", što je kod nje izazvalo uznemirenost, a reflektiralo se njenom reakcijom da se počela tresti. Uspjela se izvući iz sobe i onda je suprug otvorio vrata spavaće sobe i dječje sobe, misli da je suprug otvorio vrata dječje sobe ili su možda bila otvorena, nije sigurna i tada je počeo govoriti "otiđi GZ, ne maltretiraj nas, opet nam to radiš", iz kojih opisa događaja Sud može samo utvrditi da okrivljenici 1. i 2. potvrđuju teško narušene odnose bračnih drugova, zbog čega je intervenirala i policija u nekoliko navrata, ali nema dokaza da bi 1. i 2. okr. ta djela počinili u događaju utužene zgode i s namjerom i željom da se člana obitelji povrijedi, da se izazove posljedica koja životno i logično predstavlja posljedicu u smislu odredbe čl. 10.t.1. i t. 3. Zakona, niti to nesporno proizlazi u usporednoj analizi sa izvedenim dokazima, posebno u odnosu na događaj utužene zgode. Dodajući k tome Nalaz i mišljenje vještaka u odnosu na 2. okrivljenu, nesporno je da je uslijed narušene dinamike bračnih odnosa u tijeku razvoda braka došlo do svađe u obitelji, kako to karakterizira 2. okrivljena, te da je 2. okr. djelovala pod utjecajem svoje bolesti za koji je okidač bio dodatan stres razgovor sa Zavodom za soc. skrb.

9. Kako je nesporno da sudu nisu dostupni drugi dokazi za izvođenje, dokazi su iscrpljeni u provedenom dokaznom postupku, a tijekom provedenog dokaznog postupka nije dokazano da bi 1. okr. ZZ počinio prekršajno djelo kako mu se stavlja na teret, radi čega je oslobođen od optužbe, temeljem članka 182.t.3. Prekršajnog zakona, primjenjujući načelo „in dubio pro reo“, u korist 1. okrivljenika, odnosno presuđenja u korist 1. okrivljenika.

10. U odnosu na 2. okr. GZ, na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, obrana 1. i 2. okr., te izvršenog psihijatrijskog vještačenja, kao i materijalnih dokaza u spisu, posebno pregled audio snimke, kako je obrazloženo pod točkom 6.3. ovog Obrazloženja, Sud nalazi da djelo 2. okr. GZ nema obilježja prekršaja koje joj se stavlja na teret, počinjeno je pod djelovanjem bolesti koja nije adekvatno liječena, zbog čega je bila i smanjeno ubrojiva, u čemu se u cijelosti prihvaća Nalaz i mišljenje vještaka, pa prema tome u cjelini analizirajući izvedene dokaze, Sud zaključuje da u nesporno narušenoj dinamici bračnih odnosa pa i obiteljskih u odnosu na djecu, zabrinutost za budućnost nakon razvoda braka, podjelu skrbi o zajedničkoj djeci, održavanja kontakata i druženja sa djecom, je došlo do neprihvatljivog ponašanja, ali ne i bitnih obilježja djela prekršaja nasilja u obitelji kako se okrivljenici 2. stavlja na teret, odnosno djelo 2. okr. prema 1. okr. po propisu nije nasilje u obitelji, jer nije utvrđeno da bi na strani 2. okrivljenice bila želja da se oštećenog - 1. okr. povrijedi psihički, da bi se prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, odnosno psihičko nasilje, konkretno nedostaje bitno obilježje djela čin nasilja prema odredbi čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

10.1. Odredbom članka 10. t. 3. Zakona definiran je pojam nasilja u obitelji, a pojam „psihičko nasilje“ propisano je kao ono koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti, pa je dakle, „povreda dostojanstva ili uznemirenost žrtve jedan od konstitutivnih elemenata bića zakonom propisanog djela prekršaja. Valja svakako istaknuti da je 1. okr. ZZ u svom iskazu opetovano ustvrdio da je do narušenih odnosa došlo zbog bolesti bračne družice, a nije bilo namjere počinjenja nasilja u obitelji, te da je bolest ta koja je narušila njihovu dinamiku života, čime se Sud rukovodio i pri ocijeni izvedenih dokaza, utvrđujući sva bitna obilježja djela, te našao da obrana 1. okrivljenika ne potvrđuje upravo bitna obilježja djela - posljedice radnje 2. okrivljenice na njegovu osobnost.

11. Dakle, djelo koje se 2. okrivljenici stavlja na teret očito po propisu nije prekršaj, a kako se nitko ne može kazniti za prekršaj, niti se prema njemu mogu primijeniti druge prekršajne sankcije ako se djelo zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu ne određuje kao prekršaj i ako nije zakonom ili propisom određena sankcija počinitelju, osnovno načelo zakonitosti prekršajnog postupka (nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali), to je za rečeno djelo 2. okrivljenicu valjalo osloboditi od optužbe temeljem članka čl. 182. t.1. Prekršajnog zakona

12. Odluka o troškovima postupka donijeta je na temelju citirane odredbe kao u izreci, to troškovi postupka, odnosno paušalna svota suda pada na teret proračunskih sredstava suda.

13. U odnosu na prijedlog vještaka pa i tužitelja da se okrivljenici 1. i 2. uključe u zaštitnu mjeru provođenja obaveznog psihosocijalnog tretmana, utvrđeno je da u odnosu na 2. okrivljenu prema medicinskoj dokumentaciji u spisu, list spisa br. 101-102, i ista provodi psihijatrijsko liječenje i liječenje kod psihologa, što je samostalno inicirala, a Sud prihvaća sve razloge na temelju čega je i vještak preporučio uključivanje u psihosocijalni tretman, to s obzirom na isto Sud smatra da je 2. okrivljenici najpotrebnije upravo takovo liječenje da bi svoju bolest pa time i utjecaj na ponašanje u obitelji na neprihvatljiv način prevladala, da će postići cilj da mirnim načinom rješavaju međusobne probleme, rukovodeći se dobrobiti i prava zajedničke im djece, to u odnosu na 2. okrivljenu iz tog razloga nije izrečena predložena zaštitna mjera, a isto tako valja reći da se zaštitna mjera niti ne može primijeniti kada se ne donosi odluka o odgovornosti, a u konkretnom slučaju iz obrazloženih razloga oslobođeni su od optužbe i 1. i 2. okrivljeni.

Temeljem iznijetog valjalo je riješiti kao u izreci.

U Zaboku 22. svibnja 2025.

Zapisničar:

Sutkinja:

Ivanka Vinković, v.r.

Marija Bračun, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude.

Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku 1. i 2.,

2. Braniteljima 1. i 2. okr.,

3. Ovlaštenom tužitelju,

4. Pismohrana, ovdje.-