REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
STALNA SLUŽBA U ZABOKU
Matije Gupca 22, Zabok
Poslovni broj: Pp-139/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Ivanke Vinković kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenice EF, državljanke RH, zastupane po branitelju Odvj. Iliji Boić, radi prekršajnog djela iz članka 22.st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: ZZNUO-a), povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Zabok, broj: Klasa: 211-07/23-5/35396, Urbroj:511-17-05-23-1 od 7.1.2024., na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 22. svibnja 2025., u prisutnosti okrivljenice i branitelja okr., a u odsutnosti opunomoćenika ovlaštenog tužitelja, te Presude javno objavljene istog dana u prisutnosti okrivljenice i branitelja okr., a odsutnosti opunomoćenika ovlaštenog tužitelja,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenica: EF, djev. E, bez nadimka, kći P i Marije, djev. T, rođ. **.**.1980. u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa],
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
(temeljem čl. 182. t.2. Prekršajnog zakona)
da bi:
19. prosinca 2023., utorak, oko 23,45 sati, u gradu [adresa], u stanu, počinila nasilje u obitelji prema svojem suprugu PF na način da ga je glasno vičući vrijeđala pogrdnim riječima: "Kretenu, glupan, ti si glumac!", što je kod PF izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti, a uznemirila je njihovu zajedničku djecu mlt. TF (2012.) i OF (2008.) koje su se nalazile u svojoj spavaćoj sobi i čule viku i galamu majke,
čime da bi okrivljena počinila prekršaj iz čl. 10. t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
II. Troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, temeljem čl. 140.st.1. i 2. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Zabok, pod brojem: broj: Klasa: 211-07/23-5/35396, Urbroj:
511-17-05-23-1 od 7.1.2024., podnijela je Optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenica EF, u nazočnosti branitelja, nije željela iznositi svoju obranu niti odgovarati na pitanja, u postupku se branila šutnjom.
3. Na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 22. svibnja 2025. proveden je dokazni postupak ispitivanjem svjedoka- oštećenika PF, te je izvršen uvid i čitan je Optužni prijedlog (list spisa br. 1-4), Obavijest počinitelju prekršaja čl.109.a za. (list spisa br. 5), Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa br.6-8), Zapisnik o ispitivanju svjedoka PF (list spisa 9-10), Obavijest žrtvi nasilja u obitelji s obrascima (list spisa br.13-17), Potvrda iz prekršajne evidencije za (list spisa br.18-19), Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za med. struku dr. med. Slavka Trontl od 1.12.2024. iz predmeta ovog suda broj Pp-2176/2023. (list spisa br. 23- 29).
4. Svjedok-oštećenik KF iskazao je kako su okrivljenica i on bili puno godina u braku, a iz prethodnog postupka pa tako i iz naših obrana u prethodnom spisu razvidno je da je isključivo do narušenih odnosa došlo zbog bolesti, a ne namjere počinjenja nasilja u obitelji. Bolest je ta koja je narušila njihovu dinamiku obiteljskog života. S obzirom da je njegova, još uvijek bračna družica, pristala na liječenje i sama prihvatila liječenje, dokazala svoju namjeru medicinskom dokumentacijom, smatra da nikakva kazna niti sankcija neće pomoći u popravljanju njihovih odnosa i skrbi o djeci, o čemu su nakon dužeg vremena počeli razgovarati. Nakon svega navedenog istakao je da je EF izvrsna supruga i majka, osim u tom jednom razdoblju narušenog prvenstveno bolešću. Iskazao je da ne želi bilo što govoriti osim o događajima koji su bili razarajući za njihove odnose u njihovoj obitelji i koji se konačno popravljaju. Posebno je iskazao kako nije siguran da su djevojke, njihove kćeri, baš čule u cijelosti događaj zbog toga jer se sjeća da su prethodno bile u spavaćoj sobi, pa u to nije siguran.
4.1. Uvidom u Zapisnik o ispitivanju svjedoka u prethodnom postupku od 20.12.2023., list spisa br. 9-10, u prethodnom postupku, koji je uzet kao zakonit dokaz jer sadrži sva upozorenja svjedoku, i u odnosu da ima pravo blagodat uskrate svjedočenja, da je dužan govoriti istinu i da je njegov iskaz na zapisniku u prethodnom postupku dokaz bez obzira na njegovu kasniju odluku, a iskazao je "dana 20.12.2023. godine oko 00,00 sati zatražio sam intervenciju policije zato što me je oko 23,45 sati suprug EF u spavaćoj sobi vrijeđala pogrdnim riječima "kreten, glupan, ti si glumac" te me je događaj uznemirio. Naše zajedničke kćeri TF (2012) i OF (2008) su također bile uznemirene jer su čule galamu, no nisu čule što se točno dogodilo. Moja supruga nekontrolirano koristi lijekove za smirenje te je u 9. mj. 2022. godine doživjela psihički slom, te je od tada psihički bolesna."
4.2. Na pročitani iskaz svjedok-oštećenik KF, pojasnio je da je u tom događaju najprije pozvao hitnu zbog bolesti svoje žene EF, a nakon toga je pozvao i policiju, ali ne da bi zaštitio sebe, već da bi pomogli EF, a to i zbog toga posebno što hitna nije htjela ući u stan ukoliko ne postupa i policija za nasilje u obitelji, te je posebno još iskazao da je najviše bio pogođen i uzrujan zdravstvenim stanjem svoje supruge, zbog čega je i zvao prvo hitnu pomoć.
5. Uvidom u Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinsku struku- neurologija i psihijatrija, dr. med. Slavka Trontl, specijalista neuropsihijatra od 1. prosinca 2024., pribavljenog u predmetu ovog suda pod brojem Pp-2176/2023., list spisa br. 23- 29, i Mišljenje nalaza izrađenog temeljem medicinske dokumentacije (preslike zdravstvenog kartona okrivljene), nalazi se da je uvidom u preslike zdravstvenog kartona utvrdio da je istoj još 2016. god. utvrđeno da već duže vrijeme ima anksioznodepresivne tegobe te joj postavljena dijagnoza F41.2 (mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj) te joj je propisana terapija kombinacije antidepresiva i anksiolitika. Nema podataka da joj je navedena terapija kasnije propisivana jedino je konstatirano 9.5.2016. da se psihički stabilizirala i da nije išla kod specijaliste. U rujnu 2022. je doživjela „sindrom sagorijevanja na poslu", kraće je vrijeme bila na bolovanju, od strane nadležnog liječnika PZZ joj je propisana terapija anksiolitikom. Ponovno je dijagnoza mješovitog anksioznog i depresivnog poremećaja upisana u zdravstveni karton sa 30.08.2023., ovog puta vezano za probleme u braku. Ista se dijagnoza dalje javlja tijekom rujna i listopada 2023. god. Propisivan joj je lijek anksiolitik (alprazolam).
5.1. Prema podatcima u zdravstvenom kartonu u vrijeme počinjenja prekršaja 16.11.2023. je bila pod terapijom alpralozamom 2x 0,5 mg zbog mješovitog anksiomog i depresivnog poremećaja. U zdravstveni je karton upisan i događaj od 16.11.2023. te činjenica da od 20.12.2023. više ne stanuje na istoj adresi. Tijekom siječnja do travnja joj je propisivana terapija anksiolitikom alprazolamom od 1mg do 2 mg dnevno.
5.2. Navodi da je EF u vrijeme počinjenja prekršaja, a za dan 16. 11. 2023., koji joj se Optužnim prijedlogom stavlja na teret u drugom predmetu ovog suda, bila smanjeno ubrojiva. Njezina smanjena ubrojivost proizlazi iz činjenice daje spornog dana bila sa suprugom u Centru za socijalnu skrb što je za nju predstavljalo psihički stres. Očito da terapija anksiolitikom koji je uzimala nije bila dostatna da ju psihički u potpunosti stabilizira. Vještak smatra da je istoj potrebno odrediti posebnu obvezu liječenja kod psihologa ili psihijatra radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog prekršaja. Drži da ista tijekom posljednjih godinu dana nije dobivala adekvatnu psihofarmakološku terapiju te da joj je bila potrebna i pomoć od strane psihologa i/ili psihijatra. Terapija anksiolitikom nije dostatna za kupiranje anksiozno- depresivnih simptoma koje je ista imala. Drži da je ista bila jako opterećena razvodom braka, jer je imala osjećaj „da sve vodi tome da djeca ne ostanu s njom". Anksiolitik alprazolam koji je uzimala je dobar lijek, ali je namijenjen za kratkotrajnu uporabu. Anksiolitici su lijekovi koji brzo djeluju i zbog toga ih „pacijenti vole” a za liječenje anksioznih i depresivnih simptoma nisu dostatni.
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, Sud nalazi da djelo okrivljenice nema obilježja prekršaja koje joj se stavlja na teret, odnosno djelo okrivljenice prema oštećeniku po propisu nije nasilje u obitelji, jer nije utvrđeno da bi na strani okrivljenice bila želja da se oštećenog povrijedi psihički ili fizički, da bi se prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, odnosno psihičko nasilje, već je okrivljenica djelovala pod utjecajem svoje bolesti na način da su odlučne radnje- posjet Centru za socijalnu skrb kao psihički stres bez dostatne terapije da je se psihički u potpunosti stabilizira, što je poticajno djelovalo na počinjenje djela prekršaja, konkretno nedostaje bitno obilježje djela čin nasilja prema odredbi čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6.1. Odredbom članka 10. t. 3. Zakona definiran je pojam nasilja u obitelji, a pojam „psihičko nasilje“ propisano je kao ono koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti, pa je dakle, „povreda dostojanstva ili uznemirenost žrtve jedan od konstitutivnih elemenata bića zakonom propisanog djela prekršaja. Valja svakako istaknuti da je oštećenik KF u svom iskazu opetovano ustvrdio da je do narušenih odnosa došlo zbog bolesti bračne družice, a nije bilo namjere počinjenja nasilja u obitelji, te da je bolest ta koja je narušila njihovu dinamiku života, a te zgode pozvao je hitnu zbog bolesti svoje žene EF, a nakon toga je pozvao i policiju, ali ne da bi zaštitio sebe već da bi pomogli EF, a policiju je zvao zbog toga što hitna nije htjela ući u stan ukoliko ne postupa i policija, te da je te zgode bio najviše pogođen i uzrujan zdravstvenim stanjem svoje supruge, zbog čega je i zvao prvo hitnu pomoć, a ne potvrđuje upravo bitna obilježja djela - posljedice radnje okrivljenice na njegovu osobnost.
7. Dakle, djelo koje se okrivljenici stavlja na teret očito po propisu nije prekršaj, a kako se nitko ne može kazniti za prekršaj, niti se prema njemu mogu primijeniti druge prekršajne sankcije ako se djelo zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu ne određuje kao prekršaj i ako nije zakonom ili propisom određena sankcija počinitelju, osnovno načelo zakonitosti prekršajnog postupka (nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali), to je za rečeno djelo okrivljenicu valjalo osloboditi od optužbe temeljem članka čl. 182. t.1. Prekršajnog zakona
8. Odluka o troškovima postupka donijeta je na temelju citirane odredbe kao u izreci, to troškovi postupka, odnosno paušalna svota suda pada na teret proračunskih sredstava suda.
Temeljem iznijetog valjalo je riješiti kao u izreci.
U Zaboku 22. svibnja 2025.
Zapisničar:
Sutkinja:
Ivanka Vinković, v.r.
Marija Bračun, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude.
Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.
Dostaviti:
1. Okrivljenici,
2. Branitelju okr.,
3. Oštećeniku,
4. Ovlaštenom tužitelju,
5. Pismohrana, ovdje.-