Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Glini

Glina, Trg bana Josipa Jelačića 5

Poslovni broj: P Ob-280/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Glini, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari tužiteljice FK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz OD Pavičić&Partneri iz Zagreba protiv tuženika LK, OIB [osobni identifikacijski broj] i DK, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 22. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice FK koji glasi:

"Utvrđuje se da je između tužiteljice SK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. BK [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] postojala izvanbračna zajednica koja je trajala neprekinuto od 2003. god., pa do smrti pok. BK, odnosno do 27.09.2024. god."

Obrazloženje

1. Tužiteljica IK podnijela je ovome sudu tužbu protiv tuženika LK i DK, radi utvrđenja izvanbračne zajednice. U tužbi je navela kako je bila u bračnoj zajednici s pok. BK od 1978. godine pa do 17. srpnja 2002. god. Za vrijeme trajanja bračne zajednice rođena su zajednička djeca, odnosno dva sina, ovdje tuženici. Tužiteljica te pok. BK su se razveli 17. srpnja 2002., no unatoč navedenom, isti su ponovno bili u životnoj zajednici od 2003. god. do smrti pokojnika, 2024. god. Za vrijeme životne zajednice tužiteljica i pok. BK su ponovno živjeli u istoj kući, imali su isto prebivalište te je između njih postojala uzajamna briga i pomaganje, odnosno emocionalna veza, briga oko ishrane, vodili su jedno ekonomsko gospodarstvo i održavali skladne obiteljske odnose. Razvidno je kako su tužiteljica i pok. BK u skladu s čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona živjeli u izvanbračnoj zajednici. Naime, predmetna odredba propisuje kako je izvanbračna zajednica životna zajednica između neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. S obzirom da su tužiteljica i pok. BK živjeli u zajednici duže od tri godine te je između njih postojala zajednica sadržajno ista bračnoj zajednici, nedvojbeno je kako je između istih postojala izvanbračna zajednica koja se može izjednačiti s bračnom zajednicom te su zadovoljene sve pretpostavke iz čl. 11. st.1., a sve u vezi s čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona. Slijedom navedenog, predložila je da Sud udovolji njenom tužbenom zahtjevu.

2. Tuženici LK i DK su svojim odgovorima na tužbu naveli kako u cijelosti priznaju navode iz tužbe odnosno da su tužiteljica i pok. BK bili u izvanbračnoj zajednici. Tužiteljica, njihova majka i pok. BK, njihov otac, bili su u životnoj zajednici neprekidno od 2003. godine do smrti oca 27. rujna 2024. Za vrijeme životne zajednice su živjeli u istoj kući, imali su isto prebivalište te je između njih postojala uzajamna briga i pomaganje, odnosno emocionalna veza, briga oko ishrane, vodili su jedno ekonomsko gospodarstvo i održavali skladne obiteljske odnose.

3. Tijekom dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u vjenčani list (str. 5 spisa), izvatke iz matice rođenih (str. 6-11 spisa), uvjerenja o prebivalištu (str. 12-13 spisa), smrtni list (str. 14 spisa), potvrdu o smrti (str. 15-17 spisa), izvadak iz matice rođenih (str. 25-26 spisa), vjenčani list (str. 27 spisa), saslušane su stranke (str 30 i 31 spisa), te je izvršen uvid u ovosudne spise predmeta posl. broj O-2042/24 i spis OS u Gvozdu broj P-95/02.

4. Uvidom u vjenčani list tužiteljice FK (rođ. UK) i pok. BK utvrđeno je kako su brak sklopili dana 6. svibnja 1978. u Gvozdu-Čemernica.

5. Uvidom u presudu Općinskog suda u Gvozdu posl. br. P-95/02-4 od dana 17. srpnja 2002. utvrđeno je kako je brak tužiteljice FK i pok. BK razveden ovom presudom.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. BK utvrđeno je da je rođen dana **.**.1955., a umro dana **.**.2024. u Donjoj Čemernici.

7. Uvidom u vjenčani list pok. BK i UK utvrđeno je kako su sklopili brak dana 26. srpnja 2002. u Glini, a prezime UK nakon sklapanja braka je bilo F.

8. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika Davora Škugora kao povjerenika ovog suda, posl. broj O-2042/2024-7 od dana 19. prosinca 2024. utvrđeno je kako je nasljednikom iza pok. BK proglašen sin LK budući su ostali sunasljednici IK, izvanbračna supruga, i DK, sin, svoje nasljedne dijelove ustupili LK.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu utvrđeno je da je tužiteljica IK imala prijavljenu adresu prebivališta [adresa] od 1985. do danas, na kojoj je adresi bio prijavljen i BK od 1985. do smrti 27. rujna 2024.

10. Tužiteljica IK u svom je iskazu navela kako je živjela zajedno s pok. BK i nakon razvoda njihovog braka, cijelo vrijeme neprekidno do njegove smrti, zajedno su radili i gradili. Imali su malih nesporazuma, posvadili su se i zbog toga se razveli. Posvadili su se i razveli budući ona nije željela živjeti i raditi u Njemačkoj, što je želio BK. Zbog toga su se razveli 2002. godine. Ne zna ni ona zašto. BK je nakon toga otišao živjeti u [adresa] gdje je bio par mjeseci i onda se vratio kući i oni su nastavili zajedno živjeti. On nije živio s nikim drugim osim s njom u istoj kući. Nije se ženio s drugom ženom kada se razveo s njom. Zna tko je UK, možda se papirnato s njom oženio ali nije s njom živio. Bilo je tada da trebaju dobiti papire kako bi mogli živjeti i raditi u Njemačkoj. BK se morao oženiti s UK kako bi dobio papire i mogao raditi u Njemačkoj jer je UK živjela u [adresa]. On je otišao u Njemačku ali se vratio, ne zna točno kada. Podnijela je ovu tužbu kako bi ostvarila neka prava budući joj je muž poginuo, odnosno ubijen je. Želi dobiti odštetu zbog pok. muža. UK kojom je BK bio oženjen umrla je 2007. godine, nije se od nje razveo ali je došao živjeti k tužiteljici i živjeli su skupa do njegove smrti. Za vrijeme zajedničkog života dijelili su sve troškove koji su zajedničkim životom nastali, imali su emocionalnu komponentu tog života i brinuli se jedno o drugom i u bolesti.

11. Tuženik DK iskazao je kako je imao 20-ak godina kada su se njegovi roditelji razveli, ali budući nije ulazio u to što su oni međusobno imali, ne zna zašto je došlo do toga. Zna da su unatoč tome roditelji cijelo vrijeme živjeli zajedno budući je i on živio s njima u zajedničkom domaćinstvu, osim kada je otac u jednom periodu otišao u Njemačku što je trajalo mjesec ili dva. Čuo je da se otac odmah poslije razvoda s njegovom majkom oženio drugom ženom, koju nije nikada upoznao, ali u to nije ulazio budući ga nije interesiralo. Ne zna gdje je ta žena živjela. Nije poznavao tu ženu i ne zna tko je. Cijelo vrijeme živi na istoj adresi gdje i njegovi roditelji. Misli da je njegova majka podnijela ovu tužbu kako bi ostvarila pravo na odštetu zbog smrti njegova oca koji je imao prometnu nesreću i poginuo na licu mjesta. Nikada nije imao dojam da su njegovi roditelji razvedeni, nisu se nikada niti međusobno svađali. Roditelji su zajednički dijelili sve životne troškove, a zajedno su pomagali i njemu.

12. Tuženik LK iskazao je kako su njegovi roditelji živjeli zajedno cijelo vrijeme unatoč nesporazumu zbog kojeg su se razveli. Njima kao djeci nisu govorili razloge svog razvoda, a oni su naknadno saznali da su se razveli. Jedno vrijeme oca nije bilo, misli da je otišao u Njemačku budući je govorio da će ići u Njemačku, ali se poslije vratio, misli nakon mjesec ili dva. Oni su poslije saznali da je otac oženjen, ali do tada nije znao da se oženio. Nije poznavao tu ženu. Otac je bio oženjen s tom ženom do njene smrti, misli da je to bilo 2007. godine. Cijelo to vrijeme otac nije spominjao tu drugu ženu iako je živio s njima, niti je ta druga žena pitala za njegovog oca. Roditelji su živjeli zajedno i nitko ju nije spominjao. Ovaj postupak je majka pokrenula zbog prava na odštetu zbog smrti mog oca. Neki L je skrivio prometnu nesreću u kojoj je poginuo njegov otac i taj postupak je sada na sudu, a osiguravajuća kuća traži dokumentaciju da je njegova majka bila u izvanbračnoj zajednici s njegovim ocem. Nikada nije stekao dojam da njegovi roditelji žive neskladno. Kuća u kojoj oni žive je velika katnica i ima 6 ili 7 soba. S njima još živi i njegova supruga i dvoje djece. S njima još živi i punoljetni sin njegova brata. U selu živi još ljudi i imaju susjede koji znaju njihovu obiteljsku situaciju.

13. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ) propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa. Različito postupanje propisano člankom 30. ovoga Zakona ne predstavlja nepovoljno postupanje iz stavka 3. ovoga članka.

14. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a), Sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljice FK neosnovanim u cijelosti.

15. Sud smatra kako tužiteljica IK u ovom postupku nije dokazala da je živjela u životnoj zajednici s BK od 2003. godine pa sve do njegove smrti 27. rujna 2024. Iskazi tužiteljice FK i tuženika LK i DK Sud smatra nevjerodostojnima i kontradiktornima. Tužiteljica je u svom iskazu navela kako su ona i BK "imali malih nesporazuma, posvadili su se i zbog toga se razveli, a posvadili su se i razveli budući ona nije željela živjeti i raditi u Njemačkoj." Tuženici su sinovi tužiteljice i pok. BK i oni su u iskazima naveli kako se roditelji "nisu nikada međusobno svađali", "njegovi roditelji živjeli su zajedno cijelo vrijeme unatoč nesporazumu zbog kojeg su se razveli". Nije jasno o kakvim se malim nesporazumima radi zbog kojih se bračni drugovi razveli, odnosno na koji su se način ovi nesporazumi izgladili da bi oni nastavili zajednički život kako stranke navode.

16. Nadalje, tužiteljica u iskazu navodi kako se BK nije ženio s drugom ženom kada se razveo s njom, da bi kasnije navela kako se možda "papirnato oženio" s UK. DK iskazao je kako nije poznavao ženu s kojom se njegov otac oženio i ne zna tko je, a LK iskazao je kako nije poznavao tu ženu s kojom se otac oženio, a na ročištu za ostavinsku raspravu iza pok. BK dana 19. prosinca 2024. svi su izjavili kako je pok. BK bio oženjen drugi puta s UK, koji brak je prestao njenom smrću. I tužiteljica i tuženik LK su izjavili kako je UK kojom je BK bio oženjen umrla je 2007. godine. Dakle, stranke su imale saznanja o drugom braku BK, a koji brak tužiteljica u tužbi ne navodi, a što je i u iskazu željela zatajiti kada je navela kako se BK nije ženio s drugom ženom kada se razveo s njom. Sud smatra kako ovakvi iskazi ne dokazuju postojanje životne zajednice između tužiteljice i BK nakon prestanka drugog braka BK i kako je do nastavka njihove životne zajednice eventualno došlo, a drugih dokaza tužiteljica nije ponudila.

17. Sud smatra kako uvjerenje o prebivalištu ne dokazuje postojanje niti emocionalne niti ekonomske životne zajednice dvoje ljudi, već samo da su u određenom trenutku imali evidentirano prebivalište na istoj adresi. Tim više što je BK ima evidentirano prebivalište na istoj adresi i u vrijeme kada je bio oženjen drugom ženom UK, a i u vrijeme kada je po izjavama stranaka otišao živjeti i raditi u Njemačku.

18. Činjenica koju je tužiteljica navela u svom iskazu kako se BK morao oženiti s UK kako bi dobio papire i mogao raditi u Njemačkoj jer je UK živjela u [adresa], dokazuje da su tužiteljica i BK bili skloni manipuliranju institutom braka radi ostvarivanja imovinske koristi, pa tako i sada Sud smatra da se radi o pokušaju manipuliranja institutom izvanbračne zajednice radi ostvarivanja imovinske koristi. Tim više što tužiteljica u svom iskazu navodi kako je podnijela ovu tužbu kako bi ostvarila neka prava budući joj je muž poginuo, želi dobiti odštetu zbog smrti pok. muža. Oba tuženika su potvrdila ovaj navod ističući da je njihova majka podnijela ovu tužbu kako bi ostvarila pravo na odštetu zbog smrti njihova oca.

19. Slijedom svega navedenog, Sud smatra kako tužiteljica nije nedvojbeno dokazala postojanje životne zajednice nje, kao neudane žene i pok. BK, kao neoženjenog muškarca, u utuženom trajanju, pa da bi ista zajednica stvarala osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te bi se na nju na odgovarajući način primijenile odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

20. Slijedom svega navedenog, Sud je odlučio tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti u cijelosti kao neosnovan.

U Glini, 22. svibnja 2025.

Sutkinja

Blaženka Navara

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1.Tužiteljica IK po punomoćnicima iz OD Pavičić&Partneri iz Zagreba

2. 1.tuženik LK

3. 2.tuženik DK