Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

P-3635/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužitelja VZ iz [adresa], 018: 91299512168, zastupan po punomoćniku mr. sc. Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, protiv tuženika OPĆINA DUGOPOLJE, Trg Franje Tuđmana 1, 21204 Dugopolje, OIB: 57240842564, zastupana po pun, Vinku Samardžiću odvj. u Splitu, radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, nakon glavne i javne rasprave, održane 28. travnja 2025. u prisutnosti tužitelja sa zamj. pun. i zamj. pun. tuženika, na ročištu za objavu presude dana 22. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj VZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na Skici lica mjesta u geodetskom vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, prosinac 2024., lik označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-A, šrafiran crvenom bojom, ukupne površine 276 m2, te je ovlašten izvršiti cijepanje/parceliranje predmetne nekretnine kako bi ishodio Prijavni list od strane nadležnog Ureda za katastar Split, Ispostava Solin, kojim će se formirati nova nekretnina ili pripojiti taj predmetni dio susjednoj nekretnini tužitelja, kao i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na toj, odnosno, novoformiranoj nekretnini, temeljem Prijavnog lista i po pravomoćnosti ove presude u svoju korist u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Solin, uz istodobni izbris tog prava vlasništva sa imena tuženika, odnosno njegovog pravnog prednika Općenarodna imovina, Mjesni narodni odbor Dugopolje, za cijelo.

obrazloženje

1 . U tužbi se navodi da je tužitelj stvarni vlasnik realnog dijela predmetne nekretnine u površini od 276 m2, na skici izmjere izrađenoj od strane Tripodij geodezije d.o.o., ureda za geodetske poslove omeđenog brojevima 1-2-3-4-18-1, u površini od 276 m2. Pravo vlasništva tužitelj je stekao dosjelošću, nasljeđivanjem i diobom u obitelji, a još su prednici tužitelja istu nekretninu držali u posjedu neprekidno dugi niz godina, nikada od nikoga ometani. Predmetna nekretnina u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu označena je kao „put", ali to u zbilji nije tako, osim glede manjeg dijela čestice, ali ne onog na kojem se ovom tužbom traži pravo vlasništva.

2. Tužena se protivi tužbi, navodeći uz tužbu tužitelj nije dostavio dokaz da je prethodno zatražio ukidanja statusa javnog dobra – puta na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na skici označeno brojevima 1-2-34-18-1, koje ima površinu od 276 m2, a što predstavlja prethodno pitanje. Potrebno je utvrditi je li predmetni dio utužene nekretnine u naravi predstavlja put ili je pak prestala potreba korištenja tog dijela nerazvrstane ceste. Također je potrebno na okolnost opravdanja pasivne legitimacije tuženika pribaviti Uvjerenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, o statusu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na dan 24. srpnja 1991.god., odnosno da li se predmetna nekretnina nalazila izvan ili unutar granica građevinskog područja na navedeni datum.

3. Tužbeni zahtjev je konačno preciziran podneskom od 10. siječnja2025., a sve sukladno vještvu vještaka geometra Ivana Barbalića, te na ročištu od 28. travnja 2025.

4. U dokaznom postupku pregledana je pisana dokumentacija u spisu i svi izvedeni dokazi, saslušani svjedoci i tužitelj.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. U postupku je sporno vlasništvo dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 276 m2.

7. Predmet spora utvrđen je očevidom na licu mjesta, gdje gaje pokazao nazočni tužitelj, a vještak geometar Ivan Barbalić je sukladno pokazanom, identificirao je predmet spora i pokazao ga na skici vještva.

7.1. U nalazu i mišljenju vještak je utvrdio da uvidom u službene evidencije Područnog ureda za katastar i ZK Odjela Općinskog suda, utvrđeno je da je predmetna čestica usklađena oblikom i površinom (uvid u PL 580 i ZKU 129), dok upis kultura u službenim evidencijama ne odgovara stanju na terenu. Predmet spora predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta lik označen točkama A-B-C-D-E- F-G-H-I-A, šrafiran crvenom bojom, položen u centralnom dijelu predmetne čestice. Predmetni dio čestice je sa sjeverne i istočne strane omeđen starim suhozidom dok su sa zapadne strane su vidljivi ostaci urušenog suhozida (prema kazivanju tužitelja suhozid je uklonjen radi izgradnje vodoopskrbnog sustava). Predmetni dio čestice u naravi predstavlja zemljište pod niskim raslinjem te zajedno sa okolnim česticama predstavlja jedinstven posjed sa svih strana omeđen suhozidima i objektima.

8. Iz dostavljenog Uvjerenja o statusu čestice Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Odsjek u Solinu od 21.11.2024. proizlazi da se predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991. nalazila unutar građevinskog područja.

9. Općinsko viječe Općine Dugopolje je na 36. sjednici održanoj dana 16. prosinca 2024. god., donijelo Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ZUL: 129 u površini od 276 m[2] , prikazan na skici izmjere izrađenoj od trgovačko društva TRIPODIJGEODEZIJA d.o.o., Ured za geodetske posłove, Kružićeva 9, Dugopolje, po ovlaštenom geodetu NZ, mag.ing.geod. et geoinf. od 20. prosinca 2022.godine, pod brojem Predmeta: 277/22- 1, označen kao lik omeden brojevima: l-2-3-4-18-1 u površini od 276 m[2] ne predstavlja u naravi javno dobro – put, s obzirom da je trajno prestala potreba korištenja tog dijela nerazvrstane ceste i ne predstavlja u naravi put.

10. U cilju utvrđivanja posjeda predmetne nekretnine saslušani su svjedoci.

10.1. Svjedok CZ iskazao je da ima kuću nedaleko od ove predmetne parcele tako da čitav život tuda prolazi i da na mjestu spora nikada nije bio nikakav put. Na ovom spornom dijelu uvijek je bilo gumno i to su djed i otac tužitelja držali u posjedu, a oni imali su konje i poznato mu je da se tu držalo žito. To je bilo u doba još kada nije bilo kombajna pa se želo žito sa konjima. Tu su odlagalo žito, pšenica ,slama kada bi se požnjelo tako da tu nije bi mogao biti put. Kada se prestalo žeti žito i držati konje, uglavnom se na ovom dijelu parkiralo i automobile bi znali parkirati otac tužitelja i on. Naime, tužitelj ima svoju obiteljsku kuću koja je odmah preko puta ove parcele nema ni 10m. Dijeli ih samo put, a sa druge strane je njihova stara kuća odmah do ove parcele i to je sve skupa povezano. Nitko drugi nije ništa radio na ovoj parceli niti općina ikada polagala kakva prava.

10.2. ZZ naveo je da je njegova stara obiteljska kuća u kojoj je živio do 2007. je odmah do ove sporne parcele i graniči s njom. Doduše i danas da živi tek malo dalje od ovog mjesta pa mu je dobro poznato. Ova je parcela inače gumno. Ovdje se prije vršila pšenica sa konjima i bilo je ograđeno suhozidom. Ovo je još radio djed tužitelja. A danas su na tom dijelu postavljene kamene ploče a dio je ostao kao ledina. Tu danas parkira tužitelj, a njegov sin se tu igra pa im faktički služi kao dvorište, a zato što mu je kuća odmah preko puta. Oni suhozidi su srušeni jer se radila kanalizacija, ali su na mjestu njih podignuti betonski zidovi, na strani prema putu, a sa strane prema mojoj staroj kući je još uvijek suhozid. Nitko drugi, osim obitelji tužitelja nije posjedovao ovu nekretninu, a nije čuo da je Općina kakva prava polagala odnosno namjeravala nešto s tom nekretninom. Svakako predmetna nekretnina da nikada nije bila put.

10.3. Svjedok FZ je iskazao da je susjed sa tužiteljem i tu živi od rođenja. Poznata mu je predmetna nekretnina jer je ona nasuprot kuće tužitelja i njegove. Ista je zapravo jedno gumno koje je omeđeno suhozidima s time da su danas oni srušeni jer je prošla kanalizacija, zapravo samo dio suhozida uz cestu i tu su napravljeni betonski zidovi a ostatak je i dalje omeđen suhozidom. Često je prolazio tuda, pogotovo kada je bio mlad i kada su držali blago, pa bi tuda prolazio s blagom i na ovom gumnu bi vezao konja. Danas to isto izgleda kao i tada, dijelom je narasla trava, bio je jedan orah, inače, tužitelj tu zna parkirati automobil, a kada su gradili kuću tu su odlagali žalo i materijal. Nitko drugi nije ništa radio na ovoj parceli niti je općina polagala kakva prava na nju.

10.4. Svjedok UZ naveo je da živi 500m dalje od tužitelj i od ove predmetne nekretnine i dugi niz godina je prijatelj s njegovim ocem i s njim. Ova nekretnina predstavlja jedno guvno i ledinu koja se zapravo naslanja na gumno i tu da je on često dolazio još kao mali, a u zadnje vrijeme nešto rjeđe tuda prođe, obzirom da su bili radovi od strane vodovoda pa je put uz ovu parcelu bio iskopan. Na samoj parceli nikada nije bio nikakav put, jedini put je ovaj koji ide uz nju tako da je sa jedne strane tog glavnog puta ova parcela a sa druge strane puta je kuća tužitelja odmah nasuprot. Inače je ova nekretnina bila ograđena suhozidima, no kako nije tuda prošao zadnjih par godina, ne zna trenutno stanje, obzirom na provedene radove. Nikada prije da nije čuo da bi Općina Dugopolje imala veze s ovom nekretninom.

11. Saslušan je i tužitelj koji je iskazao da mu je sada pok. djed pričao da je on tu parcelu naslijedio od svog oca, a on od svog i da se to tako prenosi generacijama u obitelji. Po djedovoj priči zna da je on tu sijao travu i da se tu mljelo žito i držalo konje. Kada je dida umro, malo po malo, se to prestalo raditi i danas se uglavnom koristi za parkiranje automobila jer se ova parcela nalazi nasuprot njihove obiteljske kuće, a odmah uz njihovu staru obiteljsku kuću tako da su zapravo te parcele povezane. Ova je cijela parcela bila ograđena suhozidima, ali kada su radili kanalizaciju su u dijelu prema cesti pomakli te suhozide i tu su izgradili betonski zid. Od kada se sjeća na ovoj parceli nikada nije bilo puta, a iz priče djeda zaključuje da nikada nije bilo ni ranije. Njegovoj obitelji da nitko nikada nije osporavao posjed,

12. Saslušani svjedoci su iskazivali životno, uvjerljivo, te u potpunosti suglasno, pa iz njihovih iskaza proizlazi da predmetna nekretnina, njen sporni dio nikada nije bio put, da je oduvijek u posjedu obitelji tužitelja koja se najprije koristila za "vršenje" žita i držanje konja, potom za parkiranje, te je taj dio bio ograđen suhozidima, a tužitelju i njegovim prednicima da nitko nije osporavao posjed, pa tako ni tužena.

13. U smislu odredbi čl. 159. st. 1. ZVDSP-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari. Pri tome, samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten stječe vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl. 159. st. 3. ZV-a), odnosno duplo ukoliko se radi o stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe (čl. 159. st. 3.). Sukladno odredbi čl. 160. st. 2. u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao samostalni, zakoniti, pošteni i istiniti odnosno barem kao pošteni posjednici.

13.2. Sukladno odredbi čl. 18. st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

13.3. Prema odredbi članka 129. stavka 1. ZVDSP-a kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (članak 130. stavak 1. ZVDSP-a). Radi se o originalnom (izvornom) načinu stjecanja prava vlasništva.

14. Iz svega naprijed navedenog, posebno iz iskaza svjedoka, samog tužitelja, te pisane dokumentacije, proizlazi da su na strani tužitelja ostvareni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, tim više što ej sama tužena donijela odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi upravo na ovom konkretnom, predmetnom, fizički odvojenom dijelu, te odluku o brisanju upisa javnog dobra u zemljišnoj knjizi.

15. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev je usvojen i odlučeno kao u izreci presude, a odluka o trošku je izostala jer ga stranke nisu popisale.

U Splitu, 22. svibnja 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika