REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] N 5

Poslovni broj: Us I-531/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja NB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Mariana Mučnjak, odvjetnica u Zagrebu, Dubrava 122, protiv tuženika Državnog inspektorata OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 22. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi oglašivanja ništavim i poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362- 02/23-02/1210, URBROJ: 443-02-05-12-24-3 od 5. ožujka 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1210, URBROJ: 443-02-05-12-24-3 od 5. ožujka 2024. u toč. 1. naređeno je vlasniku, ovdje tužitelju uklanjanje građevine stambene namjene, drvene konstrukcije, tlocrtnih dimenzija 7,10 x 6,90 m, visine prizemlja, s dvostrešnim krovištem prekrivenim profiliranim limom, izgrađene u Šišanu, Ulica Plekuti 300 V, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Šišan, u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja ovog rješenja uz daljnja utvrđenja i upozorenja u toč. 2. do 7. toga rješenja.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno podnio ovom sudu tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi u bitnome navodi da je tuženik ignorirao činjenicu da je u tijeku postupak ishođenja građevinske dozvole. Nastavno ističe kako inspektor koji je vršio inspekcijski nadzor nije mogao utvrditi točno činjenično stanje na temelju dokumentacije koju mu je tužitelj dao na uvid, kao ni na temelju mjerenja koje je inspektor proveo te da je točan položaj i dimenzije građevina mogao utvrditi samo geodet/arhitekt pomoću potrebnih mjernih instrumenata. Nadalje, navodi da je donošenjem pobijanog rješenja povrijeđeno načelo zakonitosti iz čl. 5. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09, 110/21, dalje: ZUP), da je navedeno postupanje protivno načelu slobodne ocjene dokaza i svrsi ovlasti zbog arbitrarnog ocjenjivanja dokaza, da je povrijeđeno načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa iz čl. 6. ZUP-a ograničavanjem prava stranci da sudjeluje u upravnom postupku te joj onemogućujući zaštitu prava i interesa. Ističe i da je navedenim postupanjem povrijeđeno načelo pomoći neukoj stranci iz čl. 7. ZUP-a te da je tuženik bio dužan odmah po nastanku predmetnog slučaja o tome obavijestiti tužitelja. Nadalje, navodi da su povrijeđena načela utvrđivanja materijalne istine iz čl. 8. ZUP-a i samostalnosti i slobodne ocjene dokaza iz čl. 9. ZUP-a jer prilikom donošenja pobijanog rješenja nisu brižno i savjesno cijenjeni dokazi. Poziva se i na čl. 30. ZUP-a te obrazlaže da se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom što nije stvar u konkretnom slučaju te se poziva na praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: U-III-11/2018 od 8. studenog 2018. Slijedom navedenog, predlaže donošenje presude kojom će se pobijano rješenje oglasiti ništavim ili poništiti te potražuje trošak spora.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja te je predložio tužbeni zahtjev odbiti.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu 14. svibnja 2025. sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu nisu pristupile uredno pozvane stranke.

5. Radi ocjene zakonitost pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka. Sud je odbio u sporu provesti dokaz saslušanjem tužitelja, vještačenjem i saslušanjem ovlaštenog arhitekta, koje je predložio tužitelj, jer je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari sud mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovoga spora.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Prvotno se navodi u pogledu dijela tužbenog zahtjeva za oglašivanje ništavim pobijanog rješenja kako se radi o izvanrednom pravnom lijeku, pri čemu je ništavost najteži oblik nezakonitosti upravnog akta za koji se vežu najteže pravne posljedice. Ništavi akt ne proizvodi pravne učinke pa se oglašivanjem akta ništavim, smatraju ništavim i pravni učinci akta. Upravni akt može se oglasiti ništavim bez vremenskog ograničenja, a protekom vremena ništavi akt ne može konvalidirati. Zato su razlozi oglašivanja rješenja ništavim taksativno propisani zakonom i javnopravno tijelo odnosno sud ne može rješenje oglasiti ništavim izvan tih zakonom propisanih razloga.

8. Odredbom čl. 128. st. 1. ZUP-a propisano je da se rješenje može oglasiti ništavim iz slijedećih razloga: 1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti, 2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku, 3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, 4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo, 5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala, 6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja.

9. Cijeneći sadržaj citirane odredbe sud nije našao da bi u konkretnom slučaju bio ispunjen bilo koji od navedenih razloga za oglašivanje pobijanog rješenja ništavim, pri čemu tužitelj u sporu izričito niti ne navodi neki od razloga predviđenih zakonom, već samo paušalno ukazuje na ništavost. Stoga je u tom dijelu valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

10. Nastavno, vezano za preostali dio tužbenog zahtjeva valja reći kako iz dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka i ovog spora proizlazi da je tuženik proveo inspekcijski nadzor bespravne gradnje na zemljištu oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povodom kojeg je sačinjen zapisnik od 9. studenog 2023., a kojim inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da je na predmetnom zemljištu izgrađena građevina opisana kao u toč. 1. izreke pobijanog rješenja. Nadalje, utvrđeno je da za predmetnu gradnju nije izdana izvršna građevinska dozvola. Nadalje, proizlazi da je tuženik dopisom od 9. studenog 2023. zatražio od tužitelja da se očituje o zapisniku od 9. studenog 2023., a što je tužitelj propustio učiniti u dodijeljenom mu roku od 8 dana, odnosno do dana donošenja pobijanog rješenja (5. ožujka 2024.).

11. Među strankama ovog spora sporno je utječe li postupak ishođenja građevinske dozvole, na zakonitost pobijanog rješenja tuženika o uklanjanju.

12. Prema čl. 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13, 20/17, 39/19, dalje: ZG) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano. U st. 2. istog članka propisano je da investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

13. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

14. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

15. Iz navedenog slijedi da činjenica možebitnog podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole (koju paušalnu tvrdnju tužitelj ničim ne dokazuje) nema utjecaja na zakonitost rješenja tuženika o uklanjanju s obzirom na činjenicu neposjedovanja izvršne građevinske dozvole. Pri tome se napominje kako se u konkretnom slučaju radi o gradnji izvan građevinskog područja naselja.

16. Stoga, kako tužitelj niti ne spori da za građenje predmetne građevine ne posjeduje odgovarajući akt za gradnju to je tužitelju pobijanim rješenjem pravilno naređeno uklanjanje istog. Naime, kao što je već ranije rečeno, prema odredbi čl. 106. ZG-a građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG-a.

17. Nastavno, utvrđenje je ovog suda da je upravni postupak proveden pravilno i zakonito u skladu s mjerodavnim odredbama ZUP-a i ZDI-a. Naime, u svezi istaknutih povreda odredaba upravnog postupka koje se odnose na odredbu čl. 7. i čl. 30. st. 1. ZUP-a valja reći da su takvi navodi ocijenjeni neosnovanima. Ovo iz razloga što iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelju omogućeno sudjelovanje u postupku budući da ga je tuženik dopisom od 9. studenog 2023. pozvao da se očituje o inspekcijskom nadzoru na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, neosnovano tužitelj navodi da mu nije dana mogućnost da se prije donošenja pobijanog rješenja izjasni o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje predmetne upravne stvari.

18. Također, napominje se da je viši građevinski inspektor Gordan Herceg, mag. Ing. aedif. predmetni inspekcijski nadzor, suprotno navodima tužitelja, proveo u skladu s ovlastima propisanim odredbama ZDI-a te odlučio o zakonitosti predmetne gradnje, a u skladu sa svojom strukom i stručnim znanjima potrebnim za utvrđivanja zakonitosti građenja, utvrdio je i položaj i dimenzije iste. Stoga je neosnovan tužbeni navod da viši građevinski inspektor nije mogao utvrditi točno činjenično stanje.

19. U odnosu na ostale tužbene navode o povredi načela i odredbi ZUP-a na koje se tužitelj poziva, ističe se da ih tužitelj tek paušalno navodi, bez dodatnog obrazlaganja i navođenja razloga zbog kojih smatra da je do navedenih povreda došlo, a da je u ovome upravnom sporu utvrđeno da je predmetni upravni postupak proveden pravilno i zakonito u skladu s mjerodavnim odredbama ZUP-a.

20. Zaključno, napominje se kako je sudska praksa na koju se tužitelj poziva u tužbi u ovom slučaju neprimjenjiva jer se ne radi o istovjetnom činjeničnom stanju, odnosno načelo koje je istaknuto u navedenoj odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske

– načelo dobrog upravljanja odnosno da postupanja javnih tijela ne smije biti na teret građana, nije od utjecaja na donošenje odluke u ovom predmetu.

21. Slijedom svega navedenog, budući da je pobijano rješenje tuženika ocijenjeno zakonitim, to je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te riješiti kao u izreci ove presude pod toč. I.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, temeljem koje tužitelj, koji je u cijelosti izgubio predmetni upravni spor, nema pravo na naknadu troškova spora te je stoga odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

U Rijeci 22. svibnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

-opunomoćenici Mariani Mučnjak, Zagreb, Dubrava 122

-Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz F.

Matejčića 8