Posl.br. Pn-861/15-105
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Obrtnička 2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru po sucu toga suda Mireli Crnjak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (boravište: Č Vipauca 1, Šibenik) , zastupan po punomoćniku Ani Čopor odvjetnici u Zagrebu protiv tuženika KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR "SESTRE MILOSRDNICE" Zagreb, Vinogradska 29, OIB:84924656517, umješač Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Trg banka Josipa Jelačića 13, zastupan po punomoćniku Bojanu Jovanoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Župić i Partneri,u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. travnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, ČIZ, dipl. prav. djelatnice tuženika, te punomoćnika umješača, sukladno čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01, 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08.,96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 35/13, 70/19, 80/22 i 114/22 , dalje u tekstu: ZPP-a), 22. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR "SESTRE MILOSRDNICE" Zagreb, Vinogradska 29, OIB:84924656517 da tužitelju ČI iz [adresa], Dr. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati iznos od 66.361,40 EUR (500.000,00 kn) s zateznim kamatama tekućim od17.03.2015. kao dana podnošenja tužbe do isplate, u roku 15 dana."
II.Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je kod tuženika liječen u razdoblju od 22. veljače 2010. do 23. ožujka 2010., te da je u tom razdoblju izvršen operativni zahtjev završnog dijela debelog crijeva. Godinu dana nakon zahvata pojavili su se problemi, propisana mu je terapija u Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić u Sisku, no stanje mu se nije poboljšalo pa je upućen u Zagreb, gdje je liječnik specijalista urolog u svibnju 2012. utvrdio da "potpuni izostanaka ejakulata upućuje vjerojatno na neurološki uzrok". Tužitelj smatra da je izostanka ejakulacije posljedica liječničke pogreške koja se dogodila prilikom liječenja debelog crijeva kod tuženika odnosno problemi s erekcijom i ejakulacijom kod tužitelja uzročno-posljedično povezani su s operativnim zahvatom i liječenjem koje je obavljao tuženik, pa tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu jer je postupanjem tuženika za tužitelja nastupila trajna posljedica odnosno teški invaliditet. Tužitelj je osoba u dobi od 28 godina, te je zbog liječničke pogreške došlo do gubitka spolne aktivnosti i neplodnosti, smanjenja životne aktivnosti, izostanka ranije kvalitete života koja ima za posljedicu strah koji je pak izazvao psihički poremećaj zbog kojeg također postoji smanjenje životnih aktivnosti. Predlaže da sud tuženika obveze na plaćanje neimovinske štete u iznosu od 500.000 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
2.Tuženik u odgovoru na tužbu (l. 12-13) navodi da je tužitelj u razdoblju od 22. veljače 2010. do 23. ožujka 2010. liječen na Odjelu za Torakalnu i abdominalnu kirurgiju zbog operativnog zahvata patološki proširenog debelog crijeva uzrokovanog nedovoljno razvijenim mienteričkim pleksusom, što je potvrđeno i nalazom biopsije, te mu je dana 23. veljače 2010. učinjena resekcija rektuma i sijela sigme s koloanalnom anastomozom. U postoperativnom tijeku tužitelj nije spominjao nikakve ejakulacijske ili erektilne tegobe. Netočno je da tužitelj ima zdravstvenih problema koji su povezani s operativnim zahvatom i liječenjem koje je obavio tuženik jer da su navedeni problemi u uzročno posljedičnoj vezi s operativnim zahvatom oni bi se pojavili neposredno iza operativnog zahvata, a ne protekom više od godinu dana od izvršenog operativnog zahvata, jer tužitelj nije niti u postoperacijskom tijeku niti na kontrolnim pregledima kod tuženika sve do 16. ožujka 2011. spominjao nikakve ejakulacijske i erektilne tegobe. Netočno je da su kod tuženika zbog operativnog zahvata kojeg je obavio tuženik zaostale trajne posljedice. Liječenje tužitelja obavljeno je prema pravilima medicinske struke. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
3.Obzirom da je tuženik u vrijeme štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja u parnicu se umiješala Croatia osiguranje d.d. na strani tuženika. (list 122) koja se u cijelosti protivi tužbenom zahtjevu navodeći da kod liječenja tužitelja nije došlo do greške u liječenju, nego se dogodila uobičajena i očekivana komplikacija, stoga ne postoji odgovornost niti tuženika niti umješača.
4. Radi osnovanosti konačno uređenog tužbenog zahtjeva izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju (list 5-121, 132-138, 140-285), zdravstveni karton (omot označen kao 304 spisa), nalaz i mišljenje Žarka Rašića i Gordana Makarića (list 322- 326), nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Dujmenovića (list 350-352), dopunski nalaz i mišljenje Žarka Rašića i Gordana Makarića (list 438-441), dopunski nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Dujmenovića (list 445-448), saslušan je Žarko Rašić i Gordan Makarić (list 382-383), Tomislav Dujmenović (list 408-410),
5.Na glavnoj raspravi održanoj 8. travnja 2025., sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja da se ponovo sasluša sudski vještak Tomislav Dujmenović, obzirom da je isti već prethodno saslušan, no da je provedeno dopusnko vještačenje kliničkim pregledom tužitelja koji pregled nije donio novih elemenata, te je vještak u pisanom očitovanju ostao kod pisanog i usmenog nalaza i mišljenja, stoga i ponovno saslušanje vještaka nepotrebno.
6. Među strankama nije sporno da je tužitelj liječen kod tuženika u razdoblju od 22. veljače 2010. do 23. ožujka 2010., te da je u tom razdoblju izvršen operativni zahvat završnog dijela debelog crijeva.
6.1. Nije sporno da je kod tužitelja godinu dana nakon operativnog zahvata odnosno 16. ožujka 2011. nastupile ejakulacijske i erektilne tegobe.
7. Sporno je jesu li zdravstvene tegobe koje su se kod tužitelja javile kasnije nastale uslijed izvođenja medicinskog zahvata kod tuženika.
8. Na okolnost odgovornost i uzročno posljedične veze provedeno je kombinirano medicinsko vještačenje po sudskim vještacima Žarku Rašiću, abdominalnom kirurgu, Gordana Makariću, psihijatru, te Tomislavu Dujmenoviću, urologu.
9. Iz nalaza i mišljenja sudskih vještaka Žarka Rašića i Gordana Makarića od 09. prosinca 2019. (bez kliničkog pregleda tužitelja) proizlazi:
-da je tužitelj bolovao od kroničkne opstipacije tje otežanog pražnjenja stolice, te je stoga indiciran operacijski zahvat, a što je potvrđeno i dadatno patohistološkom analizom odstranjenog dijela debelog crijeva, obzirom da taj dio dijela debelog crijeva koiji nje imao odgovarajući živčani sustav-bitno je bio reduciran mijenterički splet koji ima važnu ulogu u motilitetu tj. gibanju debelog crijeva, odnosno u konačnici u pražnjenju debelog crijeva,
-da je operacijski zahvat učinjen sukladno pravilima struke, odnosno učinjen je edoskopski tj. laparoskopski što je u svijetu prihvaćen način operacijskog zahvata na debelom crijevu. Spoj (anastomoza) između dijelova debelog crijeva koji su postali nakon odstranjenja bolesno promijenjenog dijela debelog crijeva spojen je mehaničkim šivačem (staplerom) što predstavlja najbolji i najsigurniji način uspostave kontinuiteta na razini debelog crijeva.
-nakon operacijskog zahvata došlo je do djelomičnog popuštanja crijevnog spoja, dakle pojave crijevnog sadržaja na dren, te sakupljanja sadržaja u području donjeg dijela trbuha tj. u području formirane anastomoze, kao posljedica djelomičnog popuštanja učinjenog spoja. Takva dehiscencija tj. popuštanje crijevnog spoja na debelom crijevu je uobičajena i očekivana komplikacija poglavito ukoliko se radi crijevni spoj što distalnije odnosno u konkretnom slučaju spoj se radio na maloj udaljenosti od završnog otvora debelog crijeva sa krajnjim završnim dijelom debelog crijeva. Tužitelj je na odgovarajući način praćen, provedena je odgovarajuća antibiotska terapija, te je djelomično propuštanje crijevnog spoja liječeno konzervativno što je uobičajeni način tretiranja djelomičnog propuštanja crijevnog spoja na toj razini, jer bi operacijski zahvat doveo do stvaranja definitivne stome tj. pražnjenja debelog crijeva na otvor koji bi bio na prednjoj trbušnoj stjenci.
-s kirurškog aspekta nakon operacije došlo je do uobičajene komplikacije djelomičnog propuštanja crijevnog spoja što je konzervativnom metodom tj praćenjem bolesnika uz odgovarajuću terapiju uspješno izliječeno,
-s kirurškog aspekta nema podataka koji bi upućivali kako postoji uzročno posljedična veza u vezi problema s ejakulacijom i erekcijom obzirom, kada bi postojala uzročno posljedična veza ti problemi bi se javili odmah nakon operacijskog zahvata, međutim problemi s ejakulacijom i erekcijom mogu biti posljedica operacijskih zahvata u zdjelici, gdje je i vršena operacija, međutim to ne spada u liječničke pogreške nego u uobičajene komplikacije takvih operacijskih zahvata.
-s kirurškog aspekta liječenje tužitelja je završeno nakon kontrolnog pregleda kirurga gdje je navedeno da ima dvije stolice dnevno, te se fistula kompletno zatvorila odnosno 30. lipnja 2010.
-nakon obavljene operacije te komplikacije nakon zahvata tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta, trajno sumarno 5 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 15 dana, a slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajalli su sumarno kroz 75 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazni su kroz smanjenje životnih aktivnosti, tužitelj nije primarni strah, tijekom liječenja i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno 3 dana, potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 1 tjedna, zatim slabiji oscilirajući strah sveukupno do 2 mjeseca, nije došlo do smanjenja životne aktivnosti nego je odstranjenjem bolesnog dijela debelog crijeva koji je onemogućavao normalnu svakodnevnu stolicu trebalo doći do poboljšanja životnih aktivnosti, a koje se očituje u uspostavi urednijeg pražnjenja debelog crijeva nego prije operacijskog zahvata, tužitelj nije pregledan pa vještaci nisu imali podatak o izgledu njegove trbušne stjenke, međutim prema dokumentaciji radilo se o laparaskopskoj operaciji dakle minimalno poštedno te se kod tih operacija može govoriti o naruženju na granici lakog do srednjeg stupnja, nije moguće ocijeniti u kojem opsegu mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega jer tužitej nije pregledan (bio je u Zatvoru u Remetincu da bi ga nakon što su ga tamo vještaci došli pregledati u međuvremenu premjestili u Lepoglavu), no uobičajeno je da nakon ovakve operacije pacijentima potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 45 dana po 2 sata dnevno, te još 30 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i sl. te za pripravu određene vrste hrane prilagođene operiranim osobama.
-psihičke smetnje – temeljem analize podataka iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da se u tužitelja primarno radi o Poremećaju ličnosti (F60.2/9) a bilježi se i Sindrom ovisnosti o opoidima (F11.2), bilježe se i tegobe u vidu Akutne stresne reakcije (F43.0). u nalazim psihijatra opisuje i erektilna disfunkcija (F52.2.).
9.1. Zaključno mišljenje vještaka kirurga je da se ne radi o liječničkoj pogrešci već o mogućnoj uobičajenoj komplikaciji takvih operativnih zahvata, dok s psihijatrijskog aspekta nema eventualnih trajnih posljedica.
10. Na glavnoj raspravi 24. siječnja 2023. (list 382-383), ispitan usmeno prof. dr. ŽARKO RAŠIĆ, naveo je da ne može sa sigurnošću tvrditi da bi klinički pregled doveo do promjene nalaza i mišljenja, te na određena pitanja klinički pregled ne bi utjecao, a to su pitanja od čega je bolovao tužitelj i zbog čega je učinjen operativni zahvat, da li je operativni zahvat debelog crijeva izvršen po pravilima struke, kada i kakvi su se problemi kod tužitelja javili nakon izvođenja operativnog zahvata, a taj dio je ustvari vezan i za nalaz i mišljenje urologa jer je jedan od ključnih elemenata je postojanje ili ne postojanje uzročno posljedične veze s problemima s ejakulacijom i erekcijom.
10.2. Žarko Rašić naveo je da se radi o komplikaciji, a ne o pogrešci tijekom liječenja jer je s kirurškog aspekta postojala indikacija za operacijski zahvat, da je navedeni zahvat učinjen endoskopski, da je odstranjen promijenjeni dio debelog crijeva što je kasnije i utvrđeno patohistološkim nalazom odstranjenog dijela debelog crijeva, navedeni spoj učinjen je mehaničkim šivačem što je kao što sam naveo u nalazu najbolji i najsigurniji način uspostave kontinuiteta crijeva na razini debelog crijeva, a da popuštanje crijevnog spoja predstavlja opisanu i očekivanu komplikaciju te da što je crijevni spoj smješten bliže završnom izlazu debelog crijeva to je navedeni spoj i rizičniji tj. postoji mogućnost djelomičnog popuštanja crijevnog spoja (a takav spoj je u konkretnom slučaju). Postoji konzervativni način tretiranja popuštanja crijevnog spoja koja uključuje dreniranje sadržaja primjenom antibiotika a ukoliko dođe do značajnog pogoršanja zdravstvenog stanja tj. širenja upale na cijelu trbušnu šupljinu tada je indiciran ponovni zahvat što bi u konkretnom slučaju dovelo do stvaranja definitivne stome (to je pražnjenje debelog crijeva na prednju trbušnu stjenku). Dakle konzervativni način u konkretnom slučaju je bio povoljniji za tužitelja jer nije bio podvrgnut novom operativnom zahvatu i nije završio sa stomom na razini debelog crijeva.
10.3.Na pitanje je li tijekom operativnog zahvata moglo doći do oštećenja živca pudendalisa vještak Rašić je odgovorio da je teoretski moglo, no uputio je na vještaka urologa, jer je navedena problematika i simptomatologija kod tužitelja u domeni urologa koji provodi određenu dijagnostičku pretragu, dok u konačnici završno mišljenje daje neurolog.
11. Sud je prihvatio pisani nalaz i mišljenje sudskih vještaka Rašića i Makarića obzirom da je isti objektivno i stručno potvrđen i usmenim ispitivanjem vještaka, a na postavljena pitanja vještaci sukladno pravilima medicinske struke, a na isti stranke nisu imale primjedbe.
12. Provedeno je vještačenje po sudskom vještaku urologu, Tomislavu Dujmenoviću, koji je u nalazu i mišljenju od 14. ožujka 2022. naveo da je tijekom operativnog zahvata kod tužitelja moglo doći do kasnijih komplikacija u vidu oštećena i lezije okolnih živaca što u konačnici može dovesti do poremećaja erekcije i ejakulacije, bilo da je to kompletan izostanak ejakulacije ili da se radi o retrogradnoj ejakulaciji. Tako iz medicinske dokumentacije i to nalaza neurologa od 08. travnja 2015. proizlazi: "stimulirali smo nalaz nervus pudendalis bipolarnom elektrodom. Odgovore smo detektirali nad kortikalnom osjetnom regijom za genitourinarni trakt. Nalaz bi mogao upućivati na umjerenu neuronalnu leziju osjetnog puta na nervus pudendalis."
12.1. Vještak pojašnjava da je nervus pudendalis živac koji provodi impulse i sudjeluje u pojavi erekcije ali i ejakulacije sperme, te misli da je oštećenje nerve pudendalisa kod tužitelja nastalo kao rezultat operativnog zahvata.
12.2. Zaključnog je mišljenja da je oštećenje nervus pudendalisa prema medicinskoj literaturi česta komplikacija laparaskopskih operacija završenog dijela debelog crijeva a koja je upravo izvedena kod tužitelja, te je suglasan s nalazom kirurga i psihijatra na okolnost fizičkih bolova, straha, naruženosti i tuđe pomoći, zbog poremećaja erekcije i ejakulacije postoje smanjene životne aktivnosti u kojima tužitelj mora ulagati dodatne napore, te ocjenjuje trajne posljedice u visini 3%. Kod ocjene je uzeo u obzir da se kod tužitelja radi o poremećaju ličnosti, a bilježi se i sindrom ovisnosti o opoidima i akutna stresna reakcija što također može imati utjecaj na pojavu erektilne disfunkcije.
13. Ispitan usmeno na glavnoj raspravi održanoj 2. ožujka 2023. mr.sc Tomislav Dujmenović, specijalist urolog, naveo je da kod laparaskopske operacije resekcije završnog dijela debelog crijeva, koja je obavljena kod tužitelja, zbog zločudnog tumora, u medicinskoj literaturi je vrlo često opisano da može doći do komplikacije i oštećenja živaca u konkretnom slučaju pudendalnog živca koji utječe na pojavu erekcije i ejakulacije kod muškaraca.
13.1. Kod ovakvih operacija prema navodu vještaka Dujmenovića, nema uvijek opisanih oštećenja odnosno nema ozljede živaca a mogu se pojaviti ako se u mjestu operativnog zahvata pojavi jače krvarenje zbog kojeg se mora napraviti hemostaza te tijekom toga može doći do oštećenja živaca ili ako su postojale raniji operativni zahvati nakon kojih mogu ostati priraslice i to je razlog zbog kojih se ovi živci ne mogu uvijek detektirati i zbog čega eventualno može nastupiti ozljeda, s nije mogao odgovoriti odnosno procijeniti u koliko slučajeva (okvirno u postotku) dolazi do predmetnih oštećenja kod ovakvih operativnih zahvata i kakve posljedice obično nastupaju.
13.2. Prema mišljenju vještaka Dujmenovića posljedice koje su se javile kod tužitelja nisu uobičajene i ne javljaju se nakon svih operativnih zahvata već samo u slučajevima komplikacije, te je tijekom laparaskopskog operativnog zahvata tijekom manipulacije s instrumentima sigurno došlo do oštećenja pudendalnog živca, bilo mehanički da je zasječen ili eventualno tijekom spaljivanja kod hemostaze da je djelomično ozlijeđen, a što je utvrđeno tijekom pregleda kod neurologa u KBC Zagreb 08.04.201. Stimuliranje nervuspudendalis bipolarnom elektrodom i nalaz je upućivao na umjerenu neuralnu leziju osjetnog puta za nervuspudendalis. Prema svojem liječničkom iskustvu naveo je da se ova komplikacija događa relativno rijetko. Ovu komplikaciju nije bilo moguće odmah uočiti jer se radi o vrlo malom oštećenju opisanog živca (živac je vrlo malo dotaknut, odnosno ozlijeđen). Navedene tegobe mogle su se javiti i u vremenu koje je opisano kod tužitelja jer kako se radilo o umjerenoj leziji pudendalnog živca mišljenja je da su kasnije priraslice mogle utjecati na pojavu oslabljene erekcije i nedostatak ejakulacije. Urološko liječenje u KBC Sestara milosrdnica obavljeno je sve prema pravilima struke.
13.2.U medicinskim nalazima kod tužitelja prije operativnog zahvata na debelom crijevu nije bilo operativnih zahvata u zdjelici, nije bilo ozljeda zdjelice i abdomena koje su mogle dovesti do lezije pudendalnog živca stoga s obzirom da je nalazom od 08. Travnja 2015. utvrđena umjerena neuralna lezija sudski vještak Dujmenović povezao je operativni zahvat s erektivnom disfunkcijom koja nije bila oštećena u cijelosti, bila je samo oslabljena potencija, zbog čega je tužitelj morao uzimati terapiju. Pri svojoj ocjeni već je uzeo u obzir sindrom ovisnosti i opoidima i akutnu stresnu reakciju, ali nije mogao ocijeniti omjer operativnog zahvata i uzimanja opoida i stresa. Da kod tužitelja ne postoji uzimanje opoida i stresa smanjenje životne aktivnosti iznosilo bi od 15 do 20 %. Uzeo je u obzir da tužitelj ne može imati potomstvo.
13.3. Zaključno je mišljenje vještaka Tomislava Dujmenovića da su u konkretnom slučaju liječnici operativni zahvat izveli sukladno pravilima struke, te se ne radi o liječničkoj pogrešci nego o uobičajenoj komplikaciji.
14.Obzirom da su nalazi i mišljenja dani temeljem pregleda medicinske dokumentacije, a ne i kliničkog pregleda tužitelja, sud je na prijedlog tužitelja odlučio provesti dopunsko vještačenje.
15.Iz dopune nalaza i mišljenja sudskih vještaka Žarka Rašića i Gordana Makarića od 2. veljače 2024. (list 438) proizlazi da klinički pregled tužtelja u Zatvoru u Gospiću
nije
donio
novih
elemenata
osim
opisa poslijeoperacijskih ožiljaka. U psihičkom stanju i nadalje dominira problem erektilne disfunkcije, koji je već prethodno opisan, te u cijelosti ostaju kod pisanog nalaza i mišljenja od 30. Studenog 2019., te usmenog očitovanja.
16.Iz dopune nalaza i mišljenja dr. Tomislava Dujmenovića od 29. ožujka 2024. sačinjenog nakon pregleda tužitelja u Zatvoru u Šibeniku proizlazi da pregled tužitelja
nije
donio
novih
elemenata
osim
podatka da tužitelj ima veliki smrad iz mokraćne cijevi, a zbog navedenih tegoba obavljena je dijagnostička obrada MSCT, MR prostate, cistoskopija, pregled urologa, nakon čega nije dokazana rektroprostatična fistula a nema ni fistule u mokraćnom mjehuru. U cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja od 10. ožujka 2022.
17. Dakle, kada se uzme u obzir medicinska dokumentacija tužitelja, klinički pregled trojice vještaka specijalista, njihove nalaze i mišljenja te usmena obrazlaganja proizlazi da je tužitelj pravilno liječnički obrađen, da je tijekom operativnog zahvata, laparaskopske resekcije završnog dijela debelog crijeva uz formiranje crijevnog spoja (anastomoze) između debelog crijeva i analnog kanala, pomoću mehaničkog šivača moglo je doći do kasnijih komplikacija u vidu oštećena i lezije okolnih živaca što u konačnici može dovesti do poremećaja erekcije i ejakulacije bilo da je to kompletan izostanak ejakulacije ili da se radi o retrogradnoj ejakulaciji, međutim isti je po mišljenju specijaliste urologa Dujmenovića uobičajena medicinska komplikacija a ne liječnička greška.
18.Ovakva mišljenja i nalaze sud u cijelosti prihvaća, posebno mišljenje vještaka urologa jer je isto dano s pravilima struke, da je tijekom laparaskopskog operativnog zahvata došlo do rijetke komplikacije, a ne pogreške, uslijed čega je taknut živac, te je tijekom laparaskopskog operativnog zahvata tijekom manipulacije s instrumentima sigurno došlo do oštećenja pudendalnog živca, bilo mehanički da je zasječen ili eventualno tijekom spaljivanja kod hemostaze da je djelomično ozlijeđen.
19. Također, uprkos ovoj komplikaciji, na strani tužitelja postoji i okolnost koju opisuju sva trojica vještaka, da je na poremećaj erekcije i ejakulacije (bilo kompletan izostanak ejakulacije ili retrogradna ejakulacija) mogla utjecati i činjenica da se kod tužitelja radi o poremećaju ličnosti, a bilježi se i sindrom ovisnosti o opoidima i akutna stresna reakciji.
20.Dakle po mišljenju ovog suda ne postoji uzročno posljedična veza između operacijskog zahvata i poremećaja erekcije i ejakulacije kod tužitelja, time da na strani tužitelja postoje objektivizirane okolnosti koje utječu na ovaj poremećaj, u vidu poremećaju ličnosti, sindrom ovisnosti o opoidima i akutna stresna reakcija.
21. Nesumnjivo je tužitelj uslijed nastale komplikacije trpio štetu međutim, tuženik odgovara prema načelu presumirane krivnje, te se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je u svemu postupao po pravilima liječničke struke.
21.1.Tijekom ovog postupka temeljem stručnog mišljenja trojica medicinskih vještaka sud utvrđuje da ne postoji liječnička greška u provođenju zahvata nego se dogodila rijetka kompllikacija - dakle djelatnik bolnice koji je provodio zahvat postupio je na način koji je propisan pravilima liječničke struke, a do štete nije došlo ni zbog obične nepažnje sve sukladno odredbi čl.1045.stav.1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08,125/11,78/15, 29/18 156/22, dalje u tekstu ZOO-a).
22.Slijedom navedenog valjalo je odbiti u cijelosti tužbeni zahtjev, te odlučiti kao u izreci presude, točka I.
23.Obzirom na okolnosti slučaja i to činjenicu da je tužitelj na dugotrajnom izdržavanju kazne zatvora, te je oslobođen plaćanja pristojbi uslijed nedostatka primanja, pa iako je izgubio parnicu, nije oportuno naložiti tužitelju plaćanje troškova postupka, stoga je odlučno da svaka stranka snosi svoje troškove, sve sukladno ovlaštenju iz čl. 154. st.2. ZPP-a
U Samoboru, 22. svibnja 2025.
Sudac:
Mirela Crnjak
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana, računajući od dana dostave odluke.
RJ
Dna-tužitelj po pun. Ani Čopor
tuženik
umješač po pun. Bojan Jovanović, odvj.
kal. 30 dana