REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-5676/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Vanesi Peruzović Čuić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupanog po punomoćnici Tamari Stanić Sertić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 7. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 22. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A.Mihanovića 3, OIB: 84397956623 iznos od 412,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 7. lipnja 2024. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te naknaditi trošak parničnog postupka, sve u roku od osam dana.“
II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, da tuženiku Euroherc osiguranju d.d., OIB 22694857747, naknadi parnični trošak u iznosu od 250,00 eur sa zateznom kamatom od 22. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je njegova osiguranica NĐ zadobila teške tjelesne ozljede u prometnoj nezgodi do koje je došlo 28. svibnja 2006. a koju je prouzrokovao JĐ upravljajući, pod utjecajem alkohola, osobnim vozilom osiguranim kod tuženika po polici broj [broj police]. Ozljede zadobivene u predmetnoj nezgodi utjecale su na radnu sposobnost NĐ. Naime, nakon završenog liječenja utvrđeno je da je kod nje nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti i to 80% zbog ozljede izvan rada – prometne nesreće i 20% zbog bolesti. Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Bjelovaru broj: 45204 od **.**.2018. VĐ priznato je pravo na invalidsku mirovinu po osnovi ozljede izvan rada (80%) i bolesti (20%) i to počevši od 31. siječnja 2018. Nadalje navodi da mu isplatom priznate invalidske mirovine nastaje šteta, a kako je za nastanak štetnog događaja odgovoran osiguranik tuženika, to je tuženik odgovoran za štetu koju trpi isplatom predmetne mirovine. Slijedom roga, predlaže da su presudom naloži tuženiku da mu isplati iznos od 412,00 eur sa zateznom kamatom od 7. lipnja 2024. pa do isplate.
2. Tuženik osporava zahtjev u cijelosti te predlaže isti odbiti uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u presudu Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-228/06, presudu Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Kž-34/07, presudu i rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P-17/08, presudu i rješenje Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-654/12, nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika, mišljenje vještaka-revizora, rješenje HZMO od 28. ožujka 2018., izračun mirovine, potvrdu o isplaćenim sredstvima i zahtjev za naknadu štete.
4. Na osnovu provedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11 i 25/13, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete koju je tužitelj pretrpio isplatom invalidske mirovine osiguranici VĐ za razdoblje od 1. studenog 2021. pa do 30. studenog 2022. Naime, osiguranica tužitelja stradala je u prometnoj nezgodi 28. svibnja 2006. za koju je odgovoran osiguranik tuženika time da joj je rješenjem tužitelja od 28. ožujka 2018. osiguranici, kod koje je zbog ozljede izvan rada (80%) i bolesti (20%) nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, priznato pravo na razmjerni dio invalidske mirovine.
6. Imajući u vidu pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u većem broju odluka (odluke poslovni broj Rev-5292/19 od 16. lipnja 2020., Rev-x-388/18 od 25. kolovoza 2020., Rev-3660/18 od 12. siječnja 2022. i dr.) to se u sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je zavod isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine.
7. Prema odredbi čl. 27. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, dalje: ZOOP) propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.
8. Stvarnom štetom u smislu odredbe st. 1. tog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe odnosno članova njezine obitelji (st. 2.).
9. Sukladno citiranim zakonskim odredbama, tužitelj od tuženika kao društva za osiguranje ima pravo zahtijevati naknadu razmjernog iznosa isplaćene mirovine ali samo u visini razlike između iznosa mirovine koju bi tužitelj isplaćivao svom osiguraniku u slučaju umirovljenja zbog povrede na radu i iznosa mirovine koju isplaćuje pri čemu je teret dokaza na tužitelju koji u odnosu na odlučnu činjenicu nije predložio izvođenje odgovarajućih dokaza a ne na tuženiku koji je osporavao nastanak i visinu utužene štete.
10. Dakle, a kako tužitelj, na kojem leži teret dokaza, nije u postupku predložio provođenje vještačenja kojim bi se utvrdila visina štete sukladno odredbi čl. 27. ZOOP, to je primjenom pravila o teretu dokazivanja tužbeni zahtjev valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci.
11. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, a trošak tuženika odnosi se na zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Priznat mu je trošak za sastav odgovora na tužbu Tbr. 8. toč. 1. – 100,00 eur te za zastupanje na ročištu 7. travnja 2025. prema Tbr. 9. toč. 1. – 100,00 eur, sve uz 25% PDV-a u iznosu od 50,00 eur što ukupno iznosi 250,00 eur.
12. Temeljem odredbe 151. ZPP na dosuđeni iznos parničnog troška priznata je zakonska zatezna kamata od dana donošenja presude pa do isplate.
U Zagrebu, 22. svibnja 2025.
Sudac:
Vanesa Peruzović Čuić
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa te presude. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 ZPP osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3.
ZPP (čl. 467. st. 1. ZPP).
DNA.
- tužitelju
- tuženiku po pun.
