REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. broj P-2855/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski sud u Supetru, po sutkinji tog suda Antoneli Franulić Pilj, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, protiv tuženika ad. 1) MM rođ. D ud. Jurja, zastupane po privremenom zastupniku Gordanu Loliću, odvjetniku u Splitu i ad. 2) JM rođ. MM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane dana 20. svibnja 2025. godine u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja, na ročištu radi objave presude, dana 22. svibnja 2025.

p r e s u d i o j e :

Utvrđuje se da je DM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine označene u zemljišnoj knjizi pod oznakom zk. čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo, te se ovlašćuje da po pravomoćnosti ove presude ishodi uknjižbu/upis prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeni izbris tuženika, za cijelo.

Obrazloženje

1. Dana 24. srpnja 2024. godine zaprimljena je tužba tužitelja DM, radi utvrđenja prava vlasništva u kojoj se navodi da su na nekretnini označenoj kao čet. zem. 2559/3 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženi tuženi za cijelo, koji upis je pogrešan, budući se tužitelj i njegovi prednici generacijski nalaze u poštenom, mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine koja je u stvarnom i faktičnom vlasništvu tužitelja za cijelo. Tužitelj da je istu nekretninu stekao nasljeđivanjem, dosjelošću i diobom unutar obitelji i to iza svoje majke NM rođ. SM, čiji je otac bio SM, djed tužitelja, upisani posjednik za cijelo.

2. Dana 10. veljače 2025. godine zaprimljen je odgovor na tužbu privremenog zastupnika tužene ad.1) kojim se opreza radi usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu, te predložio sudu da izvede sve predložene dokaze u tužbi.

3. U dokazne svrhe pregledani su izvadak iz zemljišne knjige, prijepis posjedovnog lista, geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja, te svjedoka GM, ĆM i VM.

4. Na temelju odredbe članka 284. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 96/08, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje ZPP), tužba je, zajedno s dokumentacijom koja prileži spisu, te pozivom na podnošenje pisanog odgovora na tužbu , uredno dostavljena na adrese tuženoj ad.2) JM, koju je sud u pozivu upozorio na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu (članak 331.b).

5. Sukladno odredbi članka 331.b. ZPP-a, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) ako bude udovoljeno ovim uvjetima:

1. ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni,

2. ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3. ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

4. ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

6. Kako navedena tužena nije podnijela odgovor na tužbu u prekluzivnom roku od 30 dana, a osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, te je udovoljeno i ostalim uvjetima iz odredbe čl. 331. b. ZPP-a, to su se stekli svi zakonski uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe u odnosu na navedenu tuženu.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je, u odnosu na tuženike, vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 352 KO [katastarska općina], uz ovlast tužitelja da temeljem presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime u odnosu na tuženike.

9. Savjesno i brižljivo, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:

10. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kao suvlasnice za po ½ dijela upisane MM rođ. D ud M i JM rođ. MM.

11. Pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 299 za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] katastarskog naziva "Dolac" utvrđen je da je kao posjednik za cijelo upisan SM.

12. Dana 14. travnja 2025. godine zaprimljeno je geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza u čijem nalazu se navodi da čest. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] predstavlja zemljište oblika trokuta, omeđeno sa sjeverne, južne i istočne strane starim kamenim podzidom. Na zemljištu se nalazi šest stabala maslina, nekoliko loza, te u sjevernom dijelu dva rezervoara za vodu.

13. U odnosu na predmetno vještvo stranke nisu imale primjedaba, a sud isto u cijelosti prihvaća, iz razloga što je objektivno i sačinjeno u skladu s pravilima struke, te je u skladu sa izviđenim okolnostima

14. Tužitelj DM je u svom iskazu naveo da se predmetna nekretnina nalazi u mjestu [adresa] na predjelu zv. "Dolac". Danas ista u naravi u cijelosti predstavlja uređeni vinograd i maslinik. Predmetnu nekretninu s jedne strane omeđuje potok, a s preostalih strana suhozid. Predmetna nekretnina sastavni je dio kompleksa nekretnina koje su također u njegovom vlasništvu, odnosno koje su u među s ovom predmetnom. Smatra se vlasnikom predmetne nekretnine iz razloga što je naslijedio iza smrti svoje majke NM rođ. SM. Majka je predmetnu nekretninu naslijedila iza smrti svog oca LM koji je ujedno upisan u katastru kao posjednik ove nekretnine. [adresa] SM je predmetnu nekretninu naslijedio iza smrti svog oca J, tako da se ista nekretnina generacijama nasljeđivala unutar njihove obitelji. Nikada nitko kako njemu, tako ni njegovim prednicima nije osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine niti ih tjerao odatle. Pok. otac RM je posadio vinovu lozu na predmetnoj nekretnini unatrag cca 50 godina, a on (tužitelj) je unatrag cca 10 godina posadio masline između vinovih loza. Naime, kako bi propao koji trs on bi posadio masline. Ima tri sestre N, ĆM (S) i G, međutim, dogovorili su se da će sve nekretnine iza majčine smrti prepustiti njemu, pa tako i ovu predmetnu. Tako je i bilo, a o čemu će posvjedočiti njegova sestra. Mama NM je bila jedinica kod svojih roditelja tako da je ona za cijelo naslijedila nekretnine iza svog oca SM.

15. Svjedok GM, star 74 godine, je naveo da mu je predmetna nekretnina na predjelu Dolac jako dobro poznata iz razloga što nekretninu u njegovom vlasništvu i ovu predmetu dijeli jedan potok, a koji je vidljiv na fotografiji br. 1. Vlasnik predmetne nekretnine je ovdje tužitelj DM. Po pričanju mu je poznato da je tužitelj predmetnu nekretninu stekao od svoje majke NM rođ. LM. Na svojoj nekretnini je od 1982. godine, te je oduvijek na predmetnoj viđao oca tužitelja kojeg su zvali " Ć". On je, kako na predmetnoj tako i na drugim nekretninama koje su u međi s predmetnom i čine jednu cjelinu, najprije sadio loze, a kako su iste propadale tako bi sadio masline. Na predmetnoj nekretnini nalazi se spremnik za vodu, nekoliko stabala maslina. Nikada nije čuo da bi netko kako tužitelju tako ni njegovim prednicima osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine, niti je vidio da ih itko tjera odatle.

16. Svjedokinja ŠM, sestra tužitelja, je navela da joj je predmetna nekretnina jako dobro poznata iz razloga što je ona u sastavu čitavog kompleksa nekretnina koji je oduvijek bio u vlasništvu njene obitelji. Danas je ista vlasništvo njenog brata, ovdje tužitelja za cijelo. Naime, nakon smrti njihove majke NM upravo je brat stekao predmetnu nekretninu za cijelo, jer su se njih tri sestre V, G i ona dogovorile da ova nekretnina pripadne njemu za cijelo. Mama NM je postala vlasnicom predmetne nekretnine tako što je naslijedila svog oca LM, obzirom da je ona bila jedinica kod svojih roditelja. Na predmetnoj nekretnini je otac RM osamdesetih godina posadio vinograd, a kako bi koja loza propala tako bi brat sadio masline. Djed SM je umro 1964. godina i nije joj poznato što je on radio na predmetnoj nekretnini, ali zna da je upravo on upisan kao posjednik za cijelo. Nikada nitko njenu obitelj nije tjerao odatle ili im osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine.

17. Svjedok VM je naveo da se predmetna nekretnina nalazi na predjelu zv. "Dolac", te mu je jako dobro poznata iz razloga što je udaljena cca 50 m od njegove obiteljske kuće, a i obiteljske nekretnine su u neposredno blizini ove sporne nekretnine. Cijelo svoje djetinjstvo je kako na predmetnoj tako i na ostalim nekretninama koje čine jedinstveni kompleks u vlasništvu tužitelja viđao upravo njegovog oca RM. U vrijeme dok je na njegovim (svjedoka) nekretninama vinograd propadao, sada pok. RM je sadio vinograd na svojim nekretninama, a kako je koja loza propadala tako bi tužitelj sadio masline. Također na dijelu ovog jedinstvenog kompleksa tužitelja je njegov otac imao razne životinje pa su kao djeca odlazili jahati. Tužitelj je nekretninu stekao iza smrti svojih prednika. Po pričanju mu je poznato da je tužiteljeva majka NM bila jedinica i da je ona predmetnu nekretninu stekla od svoj oca. Nikada nikog nije vidio na predmetnu spora, osim obitelji tužitelja. Danas isključivo viđa tužitelja kako svakodnevno dolazi brinuti o svojim kokošima koje imaju kokošinjac na ovoj jedinstvenoj cjelini.

1 8 . Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući vjerodostojnost svih izvedenih dokaza, posebno sagledavajući rezultate dokaznog postupka u njihovoj ukupnosti, sud poklanja vjeru iskazima tužitelja DM, te svjedoka GM, ĆM i VM i to stoga što se njihovi iskazi nadopunjuju, logični su i u skladu su s preostalim izvedenim dokazima.

19. U parnici u kojoj tužitelji traži utvrđenje prava vlasništva na temelju dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja za koje sud smatra da je razdoblje u kojemu je pravo vlasništva stečeno dosjelošću.

20. S obzirom na navedenu činjenicu o početku tijeka dosjelosti i zasigurno od sredine prošlog stoljeća, u skladu s odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP), kojom je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prva i njihovih pravnih učinaka, o zahtjevu tužitelja potrebno je odlučivati primjenom pravnih pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ).

21. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavaka: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dospjelosti određeno zakonom (30 ili 40 godina, odnosno 20 godina sukladno Načelnom mišljenju proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 4. travnja 1960. godine).

22. Za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed je trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo trideset godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ).

23. Dakle, za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a, zahtijeva se pošten posjed. Pošten je prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. bivšeg OGZ-a onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju. Mjerodavna je, dakle, dobra vjera u zakonitost izvršavanja posjeda, dakle, povjerenje u valjan naslov.

24. Dužnost je protivnika dosjedanja, a ne dosjedatelja, što proizlazi iz predmnjeve poštenja, kada je riječ o izvanrednoj dosjelosti iz pravnog pravila iz paragrafa 1477. OGZ-a o dokazanom nepoštenju, da dokaže da nije postojalo poštenje uzukapijskog posjednika za cijelo vrijeme dosjedanja. Poštenje koje je potrebno za dosjedanje otpada samo onda kada posjednik stekne pozitivno znanje da njegov posjed nije više zakonit, ili kada bi on barem trebao takve okolnosti steći koje daju povoda za sumnju u zakonitost njegova posjeda. Međutim, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1463. bivšeg OGZ-a nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom slijedniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana svojega posjeda. Tko se poziva na izvanrednu dosjelost nije, dakle, dužan dokazivati zakonitost svojeg posjeda.

25. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je djed tužitelja, sada pok. SM upisan u katastarskom operatu kao posjednik predmetne nekretnine, da je istog naslijedila njegova kći NM (majka tužitelja), kao isključiva nasljednica, čiji suprug RM (otac tužitelja) je od sredine prošlog stoljeća predmetnu nekretninu nesmetano i neprekidno posjedovao, bez da se tome itko protivio i osporavao im vlasništvo i posjed istih, na način da je na istoj (kao i na ostalim nekretninama koje čini jedinstveni kompleks u vlasništvu tužitelja) posadio vinograd, a na čije mjesto je nakon što je vinograd propao upravo tužitelj posadio masline, te na istoj nekretnini drži dva spremnika za vodu, to ovaj sud nedvojbeno smatra utvrđenim da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, odnosno da je protekao propisani tridesetogodišnji rok dosjelosti za savjesnog posjednika, propisan pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a.

26. Za navesti je da sadnja vinograda, maslina, postavljanje spremnika za vodu, a što proizlazi iz iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka koji godinama imaju neposredan uvid u predmet spora i u što se sud uvjerio neposrednim opažanjem na licu mjesta, upućuje na nedvojben zaključak da je objektivno bilo zamjetljivo izvršavanje posjeda na predmetu spora i da je svatko mogao vidjeti i znati, da je prednik tužitelja, odnosno tužitelj, u posjedu predmeta spora.

27. Također, iz iskaza tužitelja i svjedokinje ĆM (sestre tužitelja) nedvojbeno proizlazi da je predmetnu nekretninu naslijedio upravo tužitelj za cijelo.

28. Slijedom svega navedenog, kako je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine stekao temeljem valjane pravne osnove i to dosjelošću putem pravnog prednika i nasljeđivanjem i diobom unutar obitelji, to je primjenom odredaba članka 388. stavka 2. ZVDSP-a, u svezi s pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a, te članka 128. ZVDSP-a, valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u izreci presude.

U Supetru, dana 22. svibnja 2025.

S U T K I NJ A:

Antonela Franulić Pilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka.

Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 353. stavak 2. ZPP-a)

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Dostaviti:

- pun. tužitelja Dean Rahan, odvj. u Supetru

- privremeni zastupnik tuženika ad.1) Gordan Lolić, odvj. u Splitu

- tužena ad. 2) JM rođ. MM, [adresa],