REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-699/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, u ostavinskom postupku iza pok. TA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1943. a umrle **.**.2020., odlučujući o žalbi GA iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Josip Čiček, odvjetnik u Zagrebu, izjavljenu protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O- 7081/2023-90 od 27. studenoga 2024., 22. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba GA te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-7081/2023-90 od 27. studenoga 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog GA od 4. prosinca 2023., dopunjen podneskom od 27. prosinca 2023. te dopunjen na ročištu održanom 13. veljače 2024., za raspoređivanjem naknadno pronađene imovine ostaviteljice.
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija GA osobno i putem punomoćnika, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka (članak 354. stavak 1. u vezi s člankom 8. Zakona o parničnom postupku), pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede materijalnog prava. Ističe da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 8. Zakona o parničnom postupku i pogrešno utvrdio činjenično stanje, u dijelu koji se odnosi da u trenutku smrti pok. TA nije imala otvorena novčana sredstva na računima OTP banke d.d., a time i da ne čine ostavinsku masu. Kao što je naveo nasljednik u točki 2. podneska od 15. svibnja 2023., iz dopisa OTP banke d.d. proizlazi da je jedan račun ostaviteljice zatvoren 8. lipnja 2016., a drugi račun 28. prosinca 2017. Prvenstveno se ukazuje na isprave u vidu potvrda OTP banke d.d. od 20. siječnja 2017., 19. siječnja 2018. i 20. siječnja 2019., koje je nasljednik dostavio u spis kao prilog podneska od 15. svibnja 2023., a iz kojih proizlazi da je ostaviteljici naplaćen porez i prirez za 2016. -2018. Zaključak, ako su računi korisnika, ovdje ostaviteljice, zatvoreni u OTP banci d.d. u 2016. i 2017., kako je objektivno moguće da su njoj naplaćeni porez i prirez za 2018., ako je, barem kako to tvrdi banka, zatvoren račun godinu dana ranije. Stoga su u dopisu OTP banke d.d., prema stajalištu nasljednika GA, dostavljeni nevjerodostojni podaci, i to što se tiče činjenice zatvaranja računa njegove pokojne majke, vremena zatvaranja i konačno iznosa novčanih sredstava na računu. Navedeno predstavlja ostavinsku masu, a time i bitnu činjenicu. S obzirom na istaknutu razliku u odnosu na bitne činjenice, sud je bio dužan od OTP banke d.d. zatražiti dodatne dokaze i pojašnjenja što se tiče računa ostaviteljice, a sve radi pravilnog i potpunog utvrđenja da li su računi ostaviteljice zatvoreni za vrijeme njezina života ili su pak postojali otvoreni računi i na njima novčana sredstva u trenutku smrti. Također, na temelju isprava u spisu utvrđeno je da je prodavatelj IA prodao ostaviteljici, kao kupcu, predmetni stan, koji je ista pak primila u vlasništvo, dok je istovremeno gđa GA istome isplatila cjelokupnu kupoprodajnu cijenu u iznosu od 65.000,00 eura, koji je taj iznos primio i potvrdio primitak. Dakle, ugovorne strane su ispunile ugovorne obveze u cijelosti. Te činjenice i dokazi istaknuti su u predmetu koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-6970/2023. Prvostupanjski sud je bio dužan primijeniti članak 294. Zakona o obveznim odnosima, pa se predlaže preinačiti prvostupanjsko rješenje, na način da se prihvati prijedlog GA od 4. prosinca 2023., dopunjenog podneskom od 27. prosinca 2023. te dopunjenog na ročištu održanom 13. veljače 2024., za raspoređivanjem naknadno pronađene imovine ostaviteljice, odnosno podredno da ukine prvostupanjsko rješenje u cijelosti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalbe žalitelja nisu osnovane.
4. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog žalitelja za raspoređivanjem naknadno pronađene imovine ostaviteljice, s obrazloženjem da je žalitelj utvrđen jedinim nasljednikom svoje majke, ovdje ostaviteljice, rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-6811/2020 od 20. kolovoza 2021., a da nije utvrđeno da bi ostaviteljica imala i drugu imovinu osim one raspoređene rješenjem o nasljeđivanju.
5. Takva odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita te nije dovedena u pitanje žalbama žalitelja. Prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu odredbu iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP), a koji se primjenjuje po članku 175. stavku 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015. i 14/2019. - dalje: ZN).
6. Odredbom članka 5. stavka 3. ZN-a propisano je da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu.
7. Neosnovano žalitelj ističe da nije raspoređena ostavina ostaviteljice, i to stan 12. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-12) sa kojim je posebnim dijelom povezan odgovarajući suvlasnički dio nekretnine [katastarska čestica] – kuća popisni broj i dvorište u [adresa] površine 71,1 čkv ili 256 m[2] sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], jer je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da predmetni stan ne predstavlja vlasništvo ostaviteljice, jer je nasljednik dostavio samo preslik Kupoprodajnog ugovora od 26. kolovoza 2018. za predmetni stan kojoj preslici kupoprodajnog ugovora ne prileži potvrda o ovjeri istinitosti potpisa ugovornih stranaka tog ugovora i preslik tabularne izjave od 27. kolovoza 2018. u kojoj se navodi da istu izdaje IA ostaviteljici radi upisa njenog prava vlasništva, a kojoj preslici ne prileži potvrda o ovjeri istinitosti potpisa izdavatelja te izjave. Dakle, kako predmetne isprave ne sadrže formalne pretpostavke da bi bile valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva, niti je temeljem tih isprava ostaviteljica stekla pravo vlasništva predmetnog stana (članak 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2024., 81/2015. i 94/2017.)), to se predmetni stan ne može smatrati imovinom ostaviteljice. Uostalom, ako naknadno žalitelj ishodi presudu u parnici koja se vodi, kojom bi se utvrdilo da ostaviteljica ima valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, moći će naknadno zatražiti donošenje rješenja o naknadno pronađenoj imovini.
8. Neosnovano žalitelj navodi da je ostaviteljica imala sredstva u OTP banci d.d. koja nisu obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju, jer suprotno proizlazi iz potvrde OTP banke d.d. U ostavinskom postupku iza ostaviteljice od Financijske agencije pribavljen je podatak o računima koji su bili kod banaka otvoreni na njeno ime u trenutku njene smrti (list 15-18 prvostupanjskog spisa). Iz tih podataka proizlazi da su u trenutku ostaviteljičine smrti bila aktivna samo dva računa na njeno ime, i to jedan kod Privredne banke Zagreb d.d. i drugi kod Raiffeisenbank Austria d.d., te su sredstva sa ta dva računa raspoređena rješenjem o nasljeđivanju. OTP banka d.d. se očitovala kako su računi koje je ostaviteljica imala otvorene kod te institucije zatvoreni za njenog života i to na način da je pojedini račun ostaviteljice zatvoren nakon što su sredstva s tog računa prebačena na drugi račun ostaviteljice, dok su sa posljednjeg računa sredstva isplaćena nasljedniku ostaviteljice, te je isti račun naknadno zatvoren 28. prosinca 2017., dakle prije smrti ostaviteljice.
9. U vezi s žalbenim navodom o naplati poreza i prireza za 2018. za sredstva na računu OTP banke d.d., nije utvrđeno da bi navedeni porez bio plaćen i to baš za period nakon zatvaranja računa. Ako žalitelj naknadno dokaže da je počinjeno kazneno djelo od djelatnika OTP banke d.d. koje je prijavio USKOK-u, svoja prava će moći ostvariti naknadno, a ne u ovom postupku, u kojem se ne mogu raspoređivati novčana sredstva kojih nema.
10. Iz navedenog su razloga odbijene žalbe žalitelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje po članku 380. stavku 2. ZPP-a, u vezi s člankom 175. stavkom 2. ZN-a.
U Puli-Pola 22. svibnja 2025.
Sutkinja:
Nataša Babić
