REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-698/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, u pravnoj stvari tužitelja EC iz [adresa], SC [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, protiv tuženih 1. 1. ECŠ(h)er, OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. TC, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], Republike Irske, Baile Atha Cliath , Dublin, 24 Saint, Brigids Drive, Clondalkin, Dublin 22, Ireland, Republic of Ireland, koje zastupa punomoćnik Andrija Boras, odvjetnik u Metkoviću, radi brisanja u zemljišnim knjigama, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-241/2019 od 12. lipnja 2023., 22. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tužitelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-241/2019 od 12. lipnja 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:
„I. Odbacuje se tužba s tužbenim zahtjevom koji glasi:
„1. Nalaže se upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja (vlasništva) upisanog rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku broj Z 2937/16 , a na nekretnini oznake č. zgr. [katastarska čestica], ZU 1023, k. o. [katastarska općina], te na nekretnini oznake č. zgr. [katastarska čestica], ZU 400, k. o. [katastarska općina], prema kojem su z.k. stanju tuženici upisani kao jedini suvlasnici opisane nekretnine u dijelovima od po ½.
2. Nalaže se uspostava zk. stanja kako je bilo prije provedbe Rješenja Općinskog suda u Dubrovniku br. Z 2937/16, te je tužitelj ovlašten temeljem ove Presude zatražiti i postići upis prava vlasništva na nekretnini iz toč. 1. na svoje ime – za cijelo.
3. U slučaju opiranja tužbi, tuženik je dužan naknaditi tužitelju parnični trošak, a sve ovo u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“
II. Nalaže se tužitelju isplatiti tuženiku troškove ovoga parničnog postupka u iznosu od 15.000,00 € / 113.017,50 kn, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku, te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je odbačaj tužbe posljedica nedostatka procesnih pretpostavki - onih okolnosti od kojih ovisi dopustivost pokretanja parničnog postupka, te raspravljanje i meritorno odlučivanje o postavljenom zahtjevu. Sud prvog stupnja pobijanu odluku o odbačaju temelji na nejasnim utvrđenjima pozivom na Odluku Vrhovnog suda Hrvatske u spisu poslovni broj Rev-1327/12 od 15. veljače 2007., držeći da tužitelj nema legitimitet za brisovnu tužbu, koju osnovanost veže uz utvrđenja o vlasništvu tuženika. Razlozi kojima sud obrazlaže odluku o odbačaju predmetne tužbe su neprihvatljivi jer sud prvog stupnja razlozima danim u obrazloženju ne obrazlaže koje to procesne pretpostavke, od kojih ovisi dopustivost meritornog završetka parnice, nisu ispunjene u konkretnom slučaju. Naprotiv, navedenim razlozima prvostupanjski sud, zapravo, obrazlaže zašto se tužiteljevom zahtjevu ne bi moglo udovoljiti, a što su razlozi koji bi mogli biti relevantni za obrazloženje odluke o (ne)usvajanju tužbenog zahtjeva, a nikako ne za obrazloženje odluke o odbačaju tužbe. U prvostupanjskom rješenju nema niti jednog dokaza niti njegove ocjene osnovom kojeg bi se moglo zaključiti da je tužba tužitelja nedopuštena. Tužitelj navodi da se ovdje radi o izuzetno kompleksnom sporu između stranaka ovog prijepora, koji je rezultirao nezakonitom uknjižbom u korist tuženika, a na nekretnini koju je tužitelj stekao na zakonit način, sklapajući ugovor o kupoprodaji i provodeći isti u gruntovnici. Presuda suda kao i zabilježba spora koja je prethodila uknjižbi je nezakonita. Predlaže uvažiti, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba žalitelja je osnovana.
4. Prvostupanjski sud je odbacio tužbu tužitelja radi brisanja zemljišnoknjižnog stanja (vlasništva) upisanog rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z- 2937/2016, a na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], te na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina], prema kojem su zemljišnoknjižnom stanju tuženici upisani kao jedini suvlasnici opisane nekretnine u dijelovima od po ½, da se nalaže uspostava zemljišnoknjižnog stanja kako je bilo prije provedbe rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z-2937/2016, te je tužitelj ovlašten zatražiti i postići upis prava vlasništva na nekretnini iz točke 1. na svoje ime - za cijelo.
5. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski se sud poziva na parnični postupak u vezi s pravom vlasništva predmetnih nekretnina (poslovni broj P- 1717/2008, odnosno poslovni broj P-2194/2015), koji je pravomoćno okončan presudom Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-906/2018-2 od 19. prosinca 2018., kojom je utvrđeno da su tuženici vlasnici predmetnih nekretnina, a u kojem postupku je ovdje tužitelj odbio sudjelovati kao stranka, ali je sudjelovao kao umješač na strani tamo tuženika ĆC. Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z-2937/2016 od 26.listopada 2017. odlučeno je da se dopušta upis na temelju pravomoćne i ovršne presude i rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-1717/2008 od 12. lipnja 2012. i uknjiženo je pravo vlasništva u prvenstvenom redu osiguranom zabilježbom spora pod poslovnim brojem Z- 7702/2008 na nekretninama ovdje tužitelja, a koje se sastoje od cjeline katastarske čestice k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za korist ovdje tuženika, za po ½ dijela.
6. Predmetnu je tužbu prvostupanjski sud odbacio, a da se nije pozvao niti na jedan razlog za odbačaj tužbe propisan Zakonom o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP), pa osnovano žalitelj ističe da se pobijano rješenje ne može ispitati, jer ne sadrži razloge za odbačaj tužbe, čime je počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Obrazloženje rješenja ukazivalo bi da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan, što nije razlog za odbačaj tužbe nego za odbijanje tužbenog zahtjeva presudom.
7. U ovom postupku tužitelj traži brisanje prava vlasništva tuženika (brisovna tužba), a koje je pravo vlasništva tuženika utvrđeno pravomoćnom presudom Županijskog suda Dubrovnik poslovni broj Gž-906/2018-2 od 19. prosinca 2018., u kojem je postupku ovdje tužitelj sudjelovao kao umješač na strani tamo tuženika ĆC.
8. Prvostupanjski sud se u obrazloženju pobijanog rješenja pozvao na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1327/2012 od 15. veljače 2017., donesenu po izvanrednoj reviziji, u kojoj je postavljeno pitanje da li se uknjižba koja je provedena na temelju pravomoćne presude može pobijati brisovnom tužbom, na što Vrhovni sud Republike Hrvatske daje negativan odgovor, te u istoj odluci zauzima stav da je pravni slijednik vezan pravomoćnom presudom u istom predmetu u kojem je sudjelovao njegov prednik.
9. Na temelju takvog obrazloženja može se samo pretpostaviti da je prvostupanjski sud odbacio tužbu jer se radi o presuđenoj stvari po članku 333. stavku 2. ZPP-a, što nije osnovano jer nema niti objektivnog, a niti subjektivnog identiteta predmetnog spora i postupka poslovni broj P-1717/2008, odnosno poslovni broj P-2194/2015, a koji je pravomoćno okončan. U ovom postupku tužitelj traži brisovnom tužbom brisanje prava vlasništva tuženika i njegov upis vlasništva na predmetnim nekretninama, a u postupku poslovni broj P-2194/2015 koji je pravomoćno okončan presudom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž- 906/2018-2 od 19. prosinca 2018, ovdje su tuženici bili tužitelji te je u odnosu na tamo tuženika ĆC utvrđeno da su upravo oni vlasnici predmetnih nekretnina. U tom je postupku ovdje tužitelj bio umješač na strani tuženog ĆC, ali ta činjenica ne znači da se radi o istom postupku jer se radi o različitim strankama.
10. Kako je tužitelj u predmetu poslovni broj P-2194/2015 bio umješač, pravomoćna sudska odluka donesena u parničnom postupku između tužitelja i tuženika odnosi se samo na te stranke (inter partes), a u odnosu na treće ona je res inter alios acta odnosno prema njima u pravilu nema pravnog učinka. Na umješača pravomoćna presuda ima specifičan, intervencijski učinak koji se sastoji u tome da činjenična i pravna utvrđenja suda iz spora u kojem se kao umješač bio pridružio u prethodnom postupku, u kasnijem sporu s tom strankom neće moći s uspjehom osporavati pravilnost te presude ni u činjeničnom ni u pravnom pogledu. Sud neće samo u tom kasnijem sporu između jedne od stranaka iz prethodne parnice i osobe koja se u prethodnoj parnici umiješala na strani te stranke biti vezan uz izreku presude iz prethodne parnice, nego i uz činjenična i pravna utvrđenja na kojim se ta izreka zasniva. Objektivne granice intervencijskog učinka protežu se, dakle, i na činjenična i pravna utvrđenja suda iz presude donesene u postupku u kojem je umješač sudjelovao (intervencijski efekt iz članka 208.a ZPP-a). Međutim o navedenom će se odlučivati u meritornom postupku koji će rezultirati presudom i ne može biti razlogom za odbačaj tužbe.
11. Iz navedenog razloga, kako prvostupanjski sud nije dao određene razloge zbog kojih je tužbu odbacio, a one koje je dao ukazuju na neosnovanost tužbenog zahtjeva i kako ovaj sud ne nalazi da postoje razlozi za odbačaj tužbe jer se ne radi o presuđenoj stvari zbog različitih stranaka i tužbenog zahtjeva, ukinuto je prvostupanjsko rješenje te je predmet vraćen ponovan postupak, po članku 380. stavku 3. ZPP-a.
U Puli-Pola 22. svibnja 2025.
Sutkinja:
Nataša Babić
