REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 73 Pn-1301/2021-31.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Marija Vučković, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 29. travnja 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnice tužiteljice Marije Vučković, odvjetnice i punomoćnice tuženika RB, dana 22. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. da isplati tužiteljici JB iznos od 3.318,07 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. veljače 2021. do isplate, kao i joj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.777,03 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. svibnja 2025. do isplate, sve po stopi koja se određuje od dospijeća do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da se dana 21.11.2020.godine u Velikoj Mlaki dogodila prometna nezgoda koju je skrivio osiguranik tuženika NB iz [adresa] upravljajući osobnim vozilom reg. oz. [registarska oznaka]. U prometnoj nezgodi tužiteljica je kao suvozač u vozilu reg. oz. [registarska oznaka] zadobila tjelesne ozljede. Očevid na licu mjesta izvršili su djelatnici prometne policije PU Zagrebačke. Osobno vozilo reg. oz. [registarska oznaka] kojim je upravljao isključivi krivac za nastanak ove prometne nezgode, na dan 21.11.2020.godine bio je osiguran kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 010913145297. Tužiteljica je u prometnoj nezgodi od dana 21.11.2020. zadobila tjelesne ozljede u vidu iščašenja i nategnuća cervikalne kralježnice uslijed čega je trpjela bolove u vratu i LS kralježnici. Na Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, Klinika za traumatologiju oštećena je bila podvrgnuta RTG snimanju i to RTG VK i RTG LS te je upućena na mirovanje i uzimanje analgetika. Nakon prometne nezgode tužiteljici je utvrđena trudnoća što je kod iste izazvalo izraziti strah i neizvjesnost zbog mogućnosti gubitka djeteta, kako zbog znatne promjene brzine kojoj je bila izložena u prometnoj nezgodi, a u kojoj je, na vozilu u kojemu se nalazila nastala totalna šteta, tjelesnih ozljeda zadobivenih u nezgodi, tako i zbog dijagnostičkih pretraga koje su učinjene, a osobito jer je tužiteljica već imala spontani pobačaj u mjesecu travnju 2020. Iz dokumentacije se može utvrditi kako je tužiteljica nakon prometne nezgode bila podvrgnuta rendgenskoj dijagnostici budući trudnoća još nije bila prepoznata, a što je sve utjecalo na povećani rizik gubitka djeteta. Tužiteljica je uslijed rizika gubitka djeteta odmah prestala uzimati ordiniranu medikamentnu terapiju, sve kako bi se potpuno umanjio rizik ugroze zdravlja i života djeteta. U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne povrede te joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa, imajući u vidu intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, osobito imajući u vidu strah koji je tužiteljica pretrpjela uslijed mogućnosti gubitka djeteta, intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, način zadobivanja ozljeda i lokalitet ozljeda, na ime naknade neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege koja joj je pružana tijekom liječenja potražuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska iz podneska od 20. lipnja 2023. potražuje iznos od 3.981,68 EUR, umanjen za nesporno plaćeni iznos od 663,61 EUR odnosno iznos od 3.318,07 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19.2.2021. do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka tužiteljici.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost svog osiguranika. Navodi da se tužiteljica obratila tuženiku odštetnim zahtjevom te joj je tuženik 2.3.2021. isplatio na ime imovinske i neimovinske štete nesporan iznos od 5.000,00 kn. Isplatom navedenog iznosa tuženik smatra da je u cijelosti ispunio obvezu za svojeg osiguranika zbog čega je svako daljnje potraživanje tužiteljice kako na ime glavnice tako i na ime zateznih kamata neosnovano. Tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva vezanog uz naknadu štete za povredu prava osobnosti kako potražuje tužiteljica jer je isti previsoko postavljen, a s obzirom na priloženu dokumentaciju te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima.
3. Ističe da tužiteljica nije kao posljedicu predmetnog štetnog događaja mogla pretrpjeti strah zbog mogućnosti gubitka ploda odnosno da je strah koji je tužiteljica po tom kriteriju mogla pretrpjeti izuzetno kratkog trajanja te kao takav ne opravdava dodatnu naknadu neimovinske štete od one koja je u mirnom postupku već isplaćena tužiteljici. Naime, sama tužiteljica navodi da u trenutku prometne nezgode njezina trudnoća još nije bila prepoznata. S obzirom da tužiteljici trudnoća nije bila poznata u trenutku nastanka štetnog događaja jasno je da ista nije mogla osjećati strah od gubitka trudnoće. Trudnoća tužiteljice otkrivena je naknadno od strane liječnika pa je već u tom trenutku tužiteljici bilo jasno da nije došlo do gubitka ploda kao posljedica predmetne prometne nezgode. Osim toga, s obzirom dinamiku nastanka prometne nezgode i intenzitet ozljeđivanja jasno je da nije moglo doći do gubitka ploda u ranoj fazi trudnoće u kojoj je bila tužiteljica pa je stoga bilo kakav strah od gubitka ploda neopravdan. U odnosu na tvrdnju tužiteljice da je bila podvrgnuta rendgenskom snimanju pa da je zbog toga moglo doći do gubitka ploda zbog čega je ona osjećala strah tuženik ističe da tužiteljica ničim ne dokazuje da bi kao posljedica RTG snimanja moglo uopće doći do gubitka ploda. Smatra da tuženik ne može odgovarati za eventualni strah kojeg je tužiteljica trpjela zbog rizika od gubitka ploda s obzirom na činjenicu da je liječnika koji je provodio RTG snimanje mogla upozoriti da postoji mogućnost da je trudna. Iz medicinske dokumentacije vidljivo je da je tužiteljica liječničku pomoć zatražila tek drugi dan od prometne nezgode što govori u prilog činjenici da nije došlo do intenzivnijeg ozljeđivanja tužiteljice s obzirom da bi u tom slučaju tužiteljica medicinsku pomoć zatražila neposredno nakon nezgode. U odnosu na tvrdnje tužiteljice da je zbog opasnosti od gubitka ploda prestala uzimati ordiniranu terapiju tuženik ističe da tužbi nisu priloženi nikakvi dokazi da je tužiteljici liječnik preporučio prestanak uzimanja terapije zbog opasnosti za plod. Štoviše, iz medicinske dokumentacije proizlazi da liječnik nije tužiteljici ordinirao terapiju medikamentima već je samo navedeno uzimanje analgetika po potrebi. Stoga nije dokazano da bi tužiteljica kao posljedicu predmetnog štetnog događaja uopće uzimala medikamente niti koje medikamente je uzimala. Ako je tužiteljica i uzimala analgetike pa ih prestala uzimati bez preporuke liječnika, jasno je da za dodatne bolove koje je zbog toga trpjela ne može odgovarati tuženik s obzirom da takvo liječenje nije stručno već se temelji na nestručnom zaključku tužiteljice da uzimanje analgetika može dovesti do gubitka ploda. Tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva vezanog uz naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze. Izvršen je uvid u policu osiguranja br. [broj police osiguranja] (list 4 spisa), dopis tuženika od 19.2.2021. (list 5 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 6-9, 35-49, 81 spisa), prigovor tužiteljice (list 10-11 spisa), odluku povodom prigovora (list 12 spisa), izvadak po transakcijskom računu (list 21 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću, kirurgu (list 55-56 spisa) i dr. Zdenku Kraljeviću, ginekologu (list 66-68 spisa), saslušani su vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Zdenko Kraljević (list 86-87 spisa), tužiteljica (list 91-92 spisa) te svjedok GB (list 93 spisa).
5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
6. Među parničnim strankama nesporna je pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost za nastanak štetnog događaja, dok je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva.
7. Radi utvrđivanja osnove i visine tužbenog zahtjeva neimovinske i imovinske štete tužiteljice proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Žarku Rašiću, kirurgu i dr. Zdenku Kraljeviću, ginekologu te su saslušani tužiteljica i svjedok GB.
8. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Žarka Rašića proizlazi da je tužiteljica stradala u štetnom događaju kada je zadobila istegnuće mišića vrata. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučena simptomatska terapija. Nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice, utvrđuje da je tužiteljica u navedenom štetnom događaju zadobila istegnuće mišića vrata. Kada je liječenje završeno nakon, odnosno kada se stanje stabiliziralo ocijeniti će vještak ginekolog. Trajanje i intenzitet bolova s kirurškog aspekta jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 2 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 10 dana. Trajanje i intenzitet straha s kirurškog aspekta, tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 14 dana. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila istegnuće mišića vratne kralježnice. Navedena ozljeda kralježnice nije dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Tuđa pomoć i njega s kirurškog aspekta nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebna u trajanju sumarno 5 dana po 2 sata dnevno, te još 7 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.
9. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Zdenka Kraljevića proizlazi da je prema prvom UZV nalazu od 2.12.2021. radilo o trudnoći za 5 tjedana te je prema tom nalazu do začeća došlo između 15. i 25.11.2021. Činjenica je da se prometni udes u kojem je sudjelovala tužiteljica – tada trudnica, ne spominje. Obzirom na vremenski odmak i specifičnost vještačenja (predmetna trudnoća) smatra da nije potreban ginekološki pregled tužiteljice. O povredi tjelesnog zdravlja, jačini i trajanju pretrpljenih bolova izjasnio se vještak kirurg. Ovdje se radi o specifičnom pretrpljenom strahu, vezano za ishod trudnoće. Intenzitet straha bio je najjači u početku trudnoće – neposredno nakon predmetnog štetnog događaja. Kako je trudnoća odmicala strah kod tužiteljice je mogao biti manjeg intenziteta, ali već na pregledu u 19. tjednu trudnoće tužiteljica se žali na stezanja maternice, čime se strah sigurno intenzivirao. Jaki intenzitet straha je morao biti do 36 tjedna trudnoće jer je cijelo vrijeme prijetio prijevremeni porod kao posljedica postojećih kontrakcija maternice. Dolazi do smanjenja intenziteta straha kako je trudnoća napredovala i primicala se porođaju. Prometni udes u kojem je sudjelovala tužiteljica se dogodio u danima kada je i ostala trudna. Strah od pobačaja u ranoj trudnoći bio je jakog intenziteta, barem prva tri mjeseca trudnoće (12 tjedana). Strah srednjeg intenziteta mogao je biti do pojave stezanja maternice, dakle 19. tjedna trudnoće. Strah se nakon toga sigurno intenzivirao i bio intenzivan do 36. tjedna trudnoće. Nakon toga strah je bio srednjeg intenziteta dok se nije dosegla terminska trudnoća, dakle do navršenih 37 tjedana trudnoće.
10. Saslušani na ročištu radi očitovanja na prigovore stranaka vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Zdenko Kraljević iskazali su da je tužiteljica stradala u predmetnom štetnom događaju 21.11.2020. U tom trenutku još se nije znalo o COVID-u koji je postao aktualan krajem veljače tj. početkom ožujka 2020. Zatvaranje odnosno "lock down" trajao je do početka svibnja 2020. Nakon toga bile su prisutne određene mjere u vidu nošenja zaštitnih maski. U vremenskom razdoblju studenog 2020., bila je dostupna zdravstvena zaštita i bila je omogućena. Da je tužiteljica imala veće smetnje i tegobe javila bi se na daljnje kontrolne preglede, također, prema medicinskoj dokumentaciji, tužiteljica je pregledana dan nakon štetnog događaja, nije navela da je trudna i zato je izvršena RTG obrada. Obično jači bolovi, tegobe se javljaju neposredno nakon štetnog događaja. U medicinskoj dokumentaciji ne postoje podaci o daljnjem liječenju vezano za tegobe s vratnom kralježnicom vezano za štetni događaj nakon pregleda 22.12.2020. Što se tiče prigovora stranaka na krivi izračun trajanja trudnoće napominjem da se trajanje trudnoće određuje prema prvom danu posljednje menstruacije što se u danom primjeru slaže u pregledima u ranoj trudnoći 2.12. i 23.12.2020. U odnosu na prigovor tuženika, vezano uz trajanje straha kod tužiteljice vezano uz ishod trudnoće, isti je određen prema medicinskoj dokumentaciji u spisu. S obzirom na nalaz od 27.11.2020. o vrijednosti beta HCG-a tužiteljica je nedvojbeno bila trudna u vrijeme nastanka štetnog događaja.
11. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Žarka Rašića i dr Zdenka Kraljevića i to stoga što smatra da su isti dan stručno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužiteljice, a svojim usmenim očitovanjem vještaci su u cijelosti detaljno i obrazloženo otklonili prigovore stranaka.
12. Iz iskaza tužiteljice proizlazi sa su ona i suprug tog dana putovali iz smjera Velike Gorice prema Zagrebu te su stajali na semaforu na crvenom svjetlu i odjednom su osjetili udarac odostraga, a auto je poletio prema naprijed. Kada su izašli iz auta vidjeli su da je uništen zadnji kraj njihovog automobila i prednji kraj tog automobila koji ih je udario. Kako je s njima bio i pas koji je jako cvilio, zamolila je policiju koja je došla napraviti očevid da ga odvede kod veterinara, što su joj dopustili te je njezina mama došla po nju i one su s psom otišle kod veterinara. Sljedeće jutro se suprug i ona nisu mogli dignuti iz kreveta pa su otišli na traumu gdje su im obavili snimanje vrata i donjeg dijela leđa. Tada su ju pitali da li je trudna, a kako je imala policistične jajnike i amenoreju rekla im je da nije jer je mogućnost začeća u takvim slučajevima vrlo niska. Izvršeno je RTG snimanje. Nakon nekoliko dana osim bolova u vratu i u leđima počela je osjećati i pritisak u trbuhu te je napravila test na trudnoću koji je bio pozitivan. Budući je ranije te godine imala spontani pobačaj odmah je nazvala svoju ginekologicu koja joj je rekla da ode izvaditi krv radi utvrđenja hormona trudnoće - beta HCG. Taj nalaz je bio pozitivan te ju je uhvatila panika zbog ovog RTG snimanja i odmah je zvala liječnicu koja ju je hitno naručila na pregled na kojem je potvrđena trudnoća, ali joj je liječnica rekla da je to snimanje vrlo rizičan faktor i da ne može garantirati ishod trudnoće. Kontaktirala je i svoju liječnicu opće prakse, koja joj je također rekla da je ta trudnoća također rizična i da bih trebala prekinuti odlaske kod fizijatra jer je u tijeku bila pandemija COVID-a, a ona je kronični astmatičar pa bi daljnji kontakt u bolnici, a s obzirom na trudnoću mogao biti rizičan. U veljači 2021. su joj počele kontrakcije koje su trajale cijelo vrijeme trudnoće koja se vodila kao rizična. Na svaki pregled je odlazila u strahu da će joj reći da nešto nije u redu s bebom, i tek nakon što je rodila zdravo dijete je taj strah prestao. Na prvom pregledu kod ginekologa je potvrđena trudnoća, ali to je bio dosta rana faza trudnoće i doktorica joj je rekla da ne može garantirati da je dijete zdravo, a da postoji rizik zbog ovog snimanja. Činjenica da je imala policistične jajnike i anemoreju nije utjecala na njezin strah jer je to problem oko začeća, a ni prethodni spontani pobačaj nije utjecao na njezin strah. Misli da svaka majka strahuje od ishoda trudnoće, a kod nje je najveći faktor bila ova prometna nezgoda. U međuvremenu je rodila još jedno dijete pa može reći da je značajna razlika između mirne trudnoće i ove trudnoće koja je bila u vrijeme nastanka štetnog događaja, a strah od ishoda uvijek postoji, no kod prve trudnoće je bio uzrokovan upravo prometnom nezgodom i RTG snimanjem.
13. Iz iskaza svjedoka GB proizlazi da su išli iz smjera Velike Gorice prema Novom Zagrebu, on je vozio, a s njima u autu je bio i pas. Stali su na crveno svjetlo na semaforu te je odjednom osjetio ogroman prasak i oni su svojim autom udarili u vozilo ispred sebe. Kada su izašli vidjeli su da je uništen cijeli zadnji dio njihovog automobila, a prednji dio tog automobila je bio smrskan i curile su tekućine po asfaltu. Vidjeli su da nitko ne krvari i nije teže ozlijeđen pa je nazvao policiju koja je došla brzo, a kako je pas jako cvilio zamolili su policiju da supruga napusti mjesto događaja kako bi ga odvela veterinaru dok je on bio prisutan očevidu. Te noći su ostali spavati kod punice te ujutro kad se probudio je imao ukočen vrat, a suprugu je bolio vrat i leđa te su otišli u Draškovićevu na slikanje i uputili su ih na daljnje pretrage. Nakon nekoliko dana mu je supruga rekla da je trudna, zvala je svog ginekologa koji ju je uputio da izvadi nalaz beta HCG koji je potvrdio trudnoću. Sjetila se onda RTG snimanja i odmah nazvala ginekologa te je naručena na hitni pregled, a on nije smio ući u ordinaciju zbog COVID-a. Trudnoća je bila potvrđena na tom pregledu, ali joj je doktorica rekla da ne može znati da li je ovo snimanje utjecalo na trudnoću. Oni su dugo pokušavali imati dijete, a supruga je imala dijagnozu da je praktički neplodna, a te godine ranije je već imala spontani pobačaj i jako se brinula da će zbog ovog snimanja ponovo doći do pobačaja. Stalno je plakala i svaki pregled se bojala da će joj reći da nešto s bebom nije u redu. Nitko im nije mogao garantirati da će sve biti u redu s obzirom na prvi pobačaj. Budući je bila epidemija COVID-a savjetovali su joj da ne ide na daljnje pretrage i da pokuša pretrpjeti bol u vratu i leđima, a on je nastavio ići dalje na pretrage pa su se u nekom trenutku i razdvojili i ona je bila kod mame, jer ih je bilo strah da je ne zarazi COVID-om, a budući je često bio u bolnici. Prestalo ju je biti strah kada je rodila zdravo dijete. Ginekologica je rekla kako je RTG snimanje rizičan faktor za razvoj djeteta te će na svakom pregledu ocijeniti tijek razvoja djeteta.
14. Sud vjeruje iskazima tužiteljice i svjedoka jer su isti uvjerljivi, logični i životni, međusobno suglasni, suglasni sa ostalim provedenim dokazima u spisu te obiluju detaljima s kojima čine jednu smislenu cjelinu.
15. Temeljem medicinskog vještačenja i iskaza tužiteljice i svjedoka utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO). Temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Pritom se ističe da su Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske samo okvir koji treba omogućiti ujednačenu primjenu prava i ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već sud prilikom odlučivanja o visine iste vodi računa o svim okolnostima slučaja u konkretnom predmetu.
16. U konkretnom predmetu tužiteljica, koja se borila s neplodnošću, ranije te godine je imala spontani pobačaj te je ne znajući da je trudna obavila RTG snimanje zbog ozljeđivanja u prometnoj nezgodi koju je izazvao osiguranik tuženika. Opće je poznato da se RTG snimanje ne provodi u trudnoći zbog mogućeg štetnog utjecaja RTG zraka na plod, a što je poznato svakoj ženskoj osobi u reproduktivnoj dobi koja je ikada obavljala pretragu bilo kakvog RTG snimanja. Iako tužiteljica u vrijeme obavljenog snimanja nije znala za trudnoću, navod tuženika da isti ne bi bio odgovoran za strah tužiteljice za ishod trudnoće ne može se prihvatiti jer je razlog zašto je tužiteljica uopće obavila RTG snimanje upravo ozljeđivanje u prometnoj nezgodi koju je izazvao osiguranik tuženika. Iako kod svake trudnice postoji strah od ishoda trudnoće, u konkretnom slučaju upravo rizik od provedenog RTG snimanja u ranoj fazi trudnoće, kao i zadobivenih ozljeda u prometnoj nezgodi su kod tužiteljice izazvali opravdan strah od ishoda trudnoće koji nije bio uobičajen strah koji bi proživljavala bilo koja trudnica tijekom redovne trudnoće bez opisanih rizičnih faktora.
17. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je i u ovom predmetu slučaj, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove i strah. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.
18. S obzirom na sve izloženo,a cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda, utvrđen intenzitet i trajanje straha, kao i vodeći računa o načinu ozljeđivanja tužiteljice te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužiteljici na pravičnu novčanu naknadu temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a, to sud smatra da tužiteljici temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada iznos od 3.879,85 EUR.
19. S naslova tuđe pomoći i njege, a obzirom na utvrđeni opseg iste od strane vještaka (17 sati) te kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja bi cijena sata, sukladno Zakonu o minimalnoj plaći ("Narodne novine" br. 118/18, 120/21 i 152/24) i Uredbi o visini minimalne plaće za 2025. ("Narodne novine" br. 124/24) koja iznosi 970,00 EUR bruto, iznosila 5,99 EUR, sud smatra da tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 101,83 EUR.
20. Tužiteljici bi sveukupno na ime neimovinske i imovinske štete pripao iznos od 3.981,68 EUR. Budući je tuženik nesporno prije pokretanja postupka na ime naknade štete tužiteljici isplatio iznos od 663,61 EUR pa je istoj dosuđen daljnji iznos od 3.318,07 EUR.
21. Tužiteljica ima pravo na kamate sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a, a u vezi s čl. 1086. i 1103. ZOO-a. Odredba čl. 1086. ZOO-a propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je čl. 1103. ZOO-a propisano da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Nadalje, temeljem čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, u daljnjem tekstu: ZOOP) u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.
22. Budući obveza tuženika na naknadu štete tužiteljici proizlazi temeljem čl. 2. st. 1. toč. 2. ZOOP-a na temelju police osiguranja od automobilske odgovornosti to je ZOOP lex specialis pa na cjelokupni iznos dosuđene štete tužiteljica ima pravo na zakonske zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 19. veljače 2021., po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.
23. Ostali priloženi dokazi nisu posebno cijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.
24. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.
25. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog tužbenog zahtjeva (3.318,07 EUR), a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tužiteljici je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva po 100 bodova (tbr. 32), za sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7/1), za sastav obrazloženih podnesaka od 26.8.2021., 22.3.2023., 20.6.2023. i 12.2.2024. po 100 bodova (tbr. 8/1), za sastav podneska od 8.6.2022. po 25 bodova (tbr. 8/4) te za pristup na ročišta 16.5.2022., 24.10.2024. i 29.4.2025. po 100 bodova (tbr. 9/1) odnosno sveukupno 925 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 1.850,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 2.312,50 EUR. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR i na presudu u iznosu od 39,82 EUR te trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 398,17 EUR, tako da je tužiteljici sveukupno priznat parnični trošak u iznosu od 2.777,03 EUR. Na tako utvrđen iznos parničnog troška tužiteljici su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.
26. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 22. svibnja 2025.
Sutkinja:
Ana Lovrinov
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).
DNA:
1. tužiteljici po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu - 79,63 EUR
2. tuženiku
