REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-681/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici DĐR, dipl. iur. iz Hrvatskog sindikata pošte, protiv tuženika HP - Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 13, OIB: 87311810356, zastupanog po punomoćniku Igoru Mucalu, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. travnja 2025. u prisutnosti tužiteljice i punomoćnice tužiteljice DĐR, dipl. iur., i zamjenika punomoćnika tuženika Ivana Kaliterne, odvjetnika, 22. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji glasi:

"I. Utvrđuje se da odluka o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora tužiteljice DĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], broj: HP-02-004951/23 od 20.03.2023.g. koju je donio tuženik HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13, Zagreb, nije dopuštena, i da radni odnos tužiteljice nije prestao.

II. Nalaže se tuženiku HP-Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, da tužiteljicu DĐ, [adresa] vrati na rad na poslove radnog mjesta „operater za poštanske procese“ u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor dostave grupe područja 1, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije ili drugog odgovarajućeg radnog mjesta, prema važećoj sistematizaciji, znanju, radnom iskustvu i kvalifikacijama tužiteljice."

II. Nalaže se tužiteljici DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku HP - Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 13, OIB: 87311810356 nadoknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 750,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 23. svibnja 2025. pa do isplate, a po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je s tuženikom sklopila ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta „operater za poštanske procese“ u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor dostave grupe područja 1, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Tuženik je donio odluku o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora te je tužiteljica u Zakonom propisanom roku podnijela zahtjev za zaštitu prava protiv navedene odluke, o kojem tuženik nije odlučio.

2. Nezakonitost pobijane odluke proizlazi iz nezakonito provedenog postupka kolektivnog viška radnika, osobito u pogledu kriterija za utvrđivanje kolektivnog viška radnika te primjene tih kriterija. Nakon donošenja nove sistematizacije, koja je temelj za predmetni kolektivni višak, tuženik nije svim radnicima otkazao ugovore pod jednakim uvjetima te nije primijenio na sve radnike na koje se odnose organizacijske promjene zakonske socijalne kriterije u smislu čl. 115. st. 2. Zakona o radu. Tuženik nije izvršio komparaciju svih radnika na istim poslovima u odnosu na staž, godine života, obiteljske prilike te je neke radnike nakon donošenja nove sistematizacije rasporedio na odgovarajuća radna mjesta te time izbjegao njihovo uvrštavanje na listu tehnološkog viška. Navedeno predstavlja kršenje Zakonom propisanih kriterija i zlouporabu prava te je tužiteljica nezakonito izuzeta od primjene kriterija iz programa zbrinjavanja radnika, što je razlog je nezakonitosti pobijane odluke o otkazu.

3. U odnosu na reorganizaciju poslova kao razlog tehnološkog viška i otkaza ugovora o radu, isti je neosnovan jer nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala na svom radnom mjestu. Poslovi njezinog radnog mjesta obuhvaćaju veliki raspon različitih poslova, pa se iz odluke o otkazu ne može niti utvrditi na koji način bi reorganizacija poslova mogla konkretno utjecati na prestanak potrebe za radom tužiteljice na dosadašnjem radnom mjestu, koje novom sistematizacijom nije ukinuto.

4. S obzirom na navode tuženika da se poslovi radnog mjesta tužiteljice i dalje obavljaju, neosnovan je navod da ne postoji potreba za njezinim radom na radnom mjestu operatera za poštanske procese u Diviziji pošta, Sektor dostave. Poslovi koje je radila u poštanskom uredu 10090 Zagreb Susedgrad u periodu od siječnja 2010. godine do danas na radnom mjestu operater za poštanske procese u Diviziji pošta, Sektor dostave su sljedeći: zaduživanje poštara pošiljkama za dostavu, sačinjavanje zapisnika o nepravilnosti pošiljaka, vraćanje krivo uručenih pošiljaka pošiljatelju, izdavanje ovjerenih preslika dokumenata, evidentiranje povratnica velikih korisnika kroz MIPS aplikaciju, transakcija D08 (PU 10090 vrši uslugu dostave pošiljaka putem posebne dostave, usluga Servisi), sačinjavanje obavijesti o nepravilnosti, otklanjanje nepravilnosti kod preuzimanja zaključaka, unošenje podataka u osobnu evidenciju poštara, sve poslove vezane uz očitanje plinomjera; rješavanje greški/predgreški, unošenje ispravnih podataka u aplikaciju za očitanje plinomjera, poslove vezane za inventuru, kompletno vođenje poslova evidencije (normativi) a koja se tiče službene i zaštitne odjeće; zaduženje, razduženje, prelokacija, otpis, unos u sustav antropometrijskih veličina za novozaposlene radnike, unošenje podataka sekvencioniranja, objedinjavanje raznih tablica, rješavanje jednostavnijih prigovora korisnika, vođenje brige o različitoj dokumentaciji, na primjer o putnom listu poštara, zahtjevu pošiljatelja/primatelja, evidencijama korisnika poštanskih pretinaca, izrađivanje tablica za dijeljenje pošiljaka za svaki rajon pojedinačno, vršila je pripremu pošiljaka za isporuku putem paketomata, vršila je kontrolu dostavnih knjiga poštara, kratko vrijeme vodila je evidenciju o radnicima, vodila brigu i evidenciju SBO, za sve navedene poštanske urede obavljala je poslove trebovanja, naručivala i kontrolirala potrebe uredskog i ostalog potrošnog materijala, a za vrijeme odsutnosti voditelja, kontrolora ili djeljača radila je i druge poslove iz njihovog djelokruga rada.

5. Tužiteljica je uglavnom sve vrijeme najviše radila administrativne poslove voditelja dostave i kontrolora za poštanske procese koji su te iste poslove prosljeđivali tužiteljici. Navedeni poslovi odnosili su se na cijelo PD3 i to za PU 10090, PU 10172, PU 10110, PU 10109, a kratko vrijeme i PU 10104. Svi navedeni poslovi obavljaju se i nadalje, a njezino radno mjesto nije ukinuto.

6. Umjesto poštivanja zakonske procedure u odnosu na sve radnike, tuženik čini očitu zlouporabu prava te tužiteljici otkazuje ugovor uz istovremenu ponudu novog ugovora za radno mjesto operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja. Ovakvom ponudom je degradirana jer ista nije u skladu njezinim dosadašnjim radnim iskustvom, kompetencijama. S obzirom da se vrsta i narav poslova i djelokrug rada novom organizacijom nisu izmijenili, poslodavac koristi novi Pravilnik o sistematizaciji, kako bi tužiteljicu diskriminirao te degradirao. Poslodavac ima mogućnost ponuditi joj ugovor o radu za odgovarajuće radno mjesto prema iskustvu i kompetencijama, kao što je to učinio u odnosu na druge radnike te je ovakvom ponudom tužiteljica diskriminirana i stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na druge radnike. Tužiteljica ističe da je osoba s invaliditetom te je diskriminirana zbog svog zdravstvenog stanja.

7. Slijedom navedenog, pobijana odluka tuženika je u cijelosti nezakonita, zbog čega se i Radničko vijeće GP1 protivilo predmetnoj odluci.

8. Tužiteljica predlaže presudom utvrditi kao nedopuštenu predmetnu odluku o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, predlaže utvrditi da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao, te naložiti tuženiku da tužiteljicu vrati na rad, na poslove radnog mjesta operatera za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor dostave grupe područja 1, na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, ili drugog odgovarajućeg radnog mjesta, prema važećoj sistematizaciji, znanju, radnom iskustvu i kvalifikacijama tužiteljice.

9. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovane. Tuženik prvenstveno ističe da nije bilo nikakvog propusta u provedbi postupka kolektivnog viška radnika. Naime, Uprava tuženika je na sjednici od 24.11.2022. donijela Pravilnik o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u HP-Hrvatskoj pošti d.d. i Pravilnik o plaćama, izmijenjene 8.12.2022. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u HP-Hrvatskoj pošti d.d. i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o plaćama. Navedenim pravilnicima tuženik je izvršio promjenu unutrašnjeg ustroja i sistematizacije radnih mjesta i organizacijskih dijelova tuženika, ukinute su pojedine organizacijske jedinice kao i radna mjesta unutar tih organizacijskih jedinica. Nakon donošenja navedenih pravilnika, Uprava tuženika donijela je Odluku o pokretanju postupka kolektivnog viška od 18.01.2023. Tuženik se u skladu s člankom 150. i člankom 127. stavkom 1. Zakona o radu (NN 93/14 – 64/23) (dalje u tekstu: „ZR“) savjetovao s Radničkim vijećem glede donošenja navedenih pravilnika i glede provedbe postupka kolektivnog viška. Nakon provedenog savjetovanja, tuženik je postupio u skladu s člankom 127. stavkom 5. ZR-a tako što je o provedenom savjetovanju s Radničkim vijećem obavijestio nadležnu javnu službu zapošljavanja, odnosno Hrvatski zavod za zapošljavanje i dostavio mu podatke iz članka 127. stavka 3. ZR-a, podatke o trajanju savjetovanja s Radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te pisano očitovanje Radničkog vijeća.

10. Tuženik je u postupku kolektivnog viška radnika izvršio bodovanje radnika prema sljedećim kriterijima: starost radnika, ukupno trajanje radnog staža, ukupno trajanje radnog odnosa radnika s tuženikom, obveze uzdržavanja koje terete radnika, status Hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ukupan radni učinak u 2021. godini. Na temelju takvog bodovanja tužiteljica je ostvarila 40,5 bodova, odnosno najmanje bodova od svih radnika koji su s tužiteljicom bili zaposleni na radnom mjestu operater za poštanske procese. Dakle, suprotno tvrdnjama tužiteljice, tuženik je pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu primijenio sve kriterije iz članka 115. stavku 2. ZR-a te je primijenio i dodatne kriterije koje je smatrao bitnima za donošenje odluke, što predstavlja autonomno pravo poslodavca u skladu sa sudskom praksom.

11. Tuženik periodično provodi redovitu reorganizaciju svog poslovanja radi racionalizacije poslovanja i prilagodbe tehnološkim promjenama, zbog čega je prilikom predmetne reorganizacije poslove tužiteljičinog radnog mjesta premjestio u drugi Sektor, pri čemu je ukinuto tužiteljičino radno mjesto. Stoga se smanjio broj izvršitelja radnog mjesta tuženika „operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor dostave grupe područja 1“, ali se povećao broj izvršitelja radnog mjesta „operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Služba sortiranja Zagreb, Odjel velikih korisnika Zagreb“. S obzirom na to da je donošenjem novog Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u HP-Hrvatskoj pošti d.d. radno mjesto tužiteljice „operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor dostave grupe područja 1“ prestalo postojati, tuženik je morao zbog organizacijskih razloga otkazati tužiteljici ugovor o radu te tužiteljici ponuditi sklapanje ugovora o radu za radno mjesto „operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Služba sortiranja Zagreb, Odjel velikih korisnika Zagreb“ na koje su premješteni poslovi ukinutog radnog mjesta. Tužiteljica je takvom reorganizacijom bila obuhvaćena više puta te je tužiteljica tri puta dobila od tuženika otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora te je svaki put tužiteljica prihvatila ponuđeni ugovor o radu. Slijedom navedenog, jasno je da je tuženik otkazao tužiteljici ugovor o radu zbog organizacije rada tuženika, zbog čega je ponudio tužiteljici ugovor o radu na novom radnom mjestu koje po uvjetima načelno odgovara tužiteljičinom prijašnjem radnom mjestu, koje je ukinuto.

12. Tuženik nikako nije postupao diskriminatorno prema tužiteljici jer je svim radnicima zaposlenima na radnom mjestu „operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor dostave grupe područja 1“ otkazao ugovore o radu i ponudio sklapanje ugovora o radu za radno mjesto „operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Služba sortiranja Zagreb, Odjel velikih korisnika Zagreb“. Tužiteljici je prihvaćanje sklapanja novog ugovora o radu moglo biti samo na korist jer joj je opseg poslovnih zadataka na radnom mjestu ostao sličan onome iz otkazanog ugovora o radu, s time da su joj radni zadaci u ponuđenom ugovoru prilagođeni njezinom zdravstvenom stanju, prema rješenjima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na način da su iz radnih zadataka tužiteljice isključeni dizanje tereta težih od 5 kg i rad sa strankama. Također, iznos plaće tužiteljice povećao bi se sa 635 bodova na 762 boda. Dakle, kako je 1 bod iznosio 8 kuna prema članku 5. stavku 4. Pravilnika o plaćama od 12.1.2022. te i dalje iznosi 8 kuna prema članku 42. stavku 3. Kolektivnog ugovora za poštanske djelatnike od 23.12.2022., tužiteljici bi se novim ugovorom o radu povećala plaća za iznos od 1016 kuna (134,85 eura).

13. Slijedom navedenog, tuženik svojim postupanjem nije diskriminirao tužiteljicu jer je tuženik postupao prema tužiteljici jednako kao prema svim ostalim radnicima te joj je ponudio radno mjesto koje odgovara njezinom dosadašnjem, uzimajući u obzir njezino zdravstveno stanje, s pripadajućim povećanjem tužiteljičine plaće.

14. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

15. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u odluku o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora od 20.3.2023. (str. 6-7 spisa), ugovor o radu broj: HP-02- 004951/23 (str. 8-10 spisa), zahtjev za zaštitu prava (str. 11-13 spisa), Pravilnik unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta (str. 24-384 spisa), Pravilnik o plaćama (str. 386-410 spisa), Odluku o pokretanju postupka kolektivnog viška radnika (str. 412-413 spisa), dopis Glavnom radničkom vijeću od 10.11.2022. s prikazom postojeće organizacije (str. 442-449 spisa), dopis Radničkom vijeću s prijedlogom novog Pravilnika o plaćama (str. 450-456 spisa), dopis tuženika Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (str. 458-471 spisa), dopis Radničkom vijeću od 24.1.2023. (str. 475-500 spisa), uvjerenje o utvrđenom invaliditetu tužiteljice (str. 530 spisa), Kolektivni ugovor za radnike tuženika (str. 531-558 spisa), aneks ugovora o radu 17.5.2022. (str. 564 spisa), ugovor o radu sklopljen između tuženika i ĆĐ (str. 574-576, Pravilnik o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta tuženika (str. 577-579 spisa) kao i ostalu dokumentaciju koje prileži spisu te je proveo dokaze saslušanjem svjedoka SĐ (str. 567-568 spisa), ĐĐ (str. 568-569 spisa), VĐ (str. 580-581 spisa), ĆĐ (str. 581 spisa), IĐ (str. 586-587 spisa) i tužiteljice (str. 587 spisa).

16. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

17. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

18. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor dostave grupe područja 1 na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije te da joj je tuženik navedeni ugovor otkazao odlukom o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu (zbog poslovnih razloga), te nije sporno da je izmijenjenim ugovorom o radu tužiteljici ponuđeno zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za radno mjesto operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Služba sortiranja Zagreb, Odjele velikih korisnika Zagreb, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

19. Sporno je između stranaka je li tuženik imao na zakonu zasnovan razlog za otkaz ugovora o radu tužiteljici iz poslovnih razloga te je li u postupku otkazivanja ugovora o radu tužiteljici poštivao zakonske obveze i proceduru te je li tužiteljicu diskriminirao ponuđenim ugovorom o radu, a obzirom na njezino zdravstveno stanje i ugovore o radu ponuđene drugim radnicima.

20. Među strankama nije sporno da je tužiteljica podnijela poslodavcu zahtjev za zaštitu prava protiv predmetne odluke o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora te tužbu sudu kojom predlaže istu utvrditi kao nedopuštenu u rokovima propisanim Zakonom o radu.

21. Tužiteljica nije osporavala u ovom postupku da prije otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora nije provedeno savjetovanja s Radničkim vijećem te je navela da se Radničko vijeće GP1 protivilo odluci o otkazu.

22. Iz odluke o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora proizlazi da poslodavac otkazuje tužiteljici ugovor o radu za dotadašnje radno mjesto iz poslovnih razloga, budući je Uprava Društva donijela novi Pravilnik o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta 24.11.2022. i Pravilnik o plaćama te 8.12.2022. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnika o plaćama. Novim Pravilnikom izvršena je promjena unutrašnjeg ustroja i sistematizacije radnih mjesta, promijenjeni su organizacijski dijelovi Društva, djelokrug rada organizacijskih dijelova, ukinute su pojedine organizacijske jedinice kao i radna mjesta unutar istih te je uslijed svega utvrđen prestanak potrebe za radom 3 radnika na radnom mjestu operater za poštanske procese u Sektoru dostave te su ti poslovi iz Sektora dostave premješteni u Sektor sortiranja te je i tužiteljici, slijedom navedenog, ponuđen ugovor o radu za radno mjesto operater za poštanske procese u Sektoru sortiranja (a prema otkaznom ugovoru o radu obavljala je poslove operatera za poštanske procese u Sektoru dostave).

23. Predmetnom spisu prileži Pravilnik o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnik o plaćama od 24.11.2022. kao i Pravilnici o njihovim izmjenama i dopunama te je uvidom u iste nedvojbeno utvrđeno da kod tuženika i nadalje postoji radno mjesto operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, odnosno da postoji i nadalje radno mjesto istog naziva u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Služba sortiranja Zagreb, u Odjelu velikih korisnika Zagreb. Napominje se da se i u obrazloženju predmetne odluke o otkazu navodi da se poslovi radnog mjesta operatera za poštanske procese premještaju (a ne ukidaju) u Sektor sortiranja (unutar iste organizacijske jedinice Divizija pošta), zbog čega prestaje potreba za radom 3 radnika na radnom mjestu operater za poštanske procese u Sektoru dostave (gdje je i tužiteljica prije otkaza radila na radnom mjestu operatera za poštanske procese).

24. Utvrđeno je uvidom u Odluku tuženika od 18.1.2023. da je tuženik donio Odluku o pokretanju postupka kolektivnog viška (str. 412 spisa). Nadalje proizlazi da se tuženik savjetovao s Radničkim vijećem o provedbi postupka kolektivnog viška, a što je utvrđeno uvidom u dopis Ureda za upravljanje ljudskim resursima Glavnom radničkom vijeću od 10.11.2022., kao i u postupku donošenja Pravilnika o sistematizaciji i Pravilnika o plaći. Isto je utvrđeno i iz iskaza predsjednika Glavnog radničkog vijeća VĐ u vrijeme provođenja postupka kolektivnog viška, koji je naveo da je Glavno radničko vijeće primilo od poslodavca i prijedlog novog Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, kao i prijedlog kolektivnog viška, no stavili su primjedbe jer su smatrali da kolektivni višak "ne drži vodu", no poslodavac je odgovarao na primjedbe Glavnog radničkog vijeća i dostavljao određenu daljnju dokumentaciju, te iz iskaza svjedoka SĐ koja je navela da je kao pomoćnik direktora u Uredu za upravljanje ljudskim resursima nazočila sjednicama s Glavnim radničkim vijećem, a vezano za kolektivni višak.

25. Utvrđeno je da je tuženik obavijestio Hrvatski zavod za zapošljavanje, Regionalni ured Zagreb, dopisnom od 8.2.2023. o provedenom savjetovanju s Glavnim radničkim vijećem o kolektivnom višku radnika kod tuženika.

26. Svjedok SĐ iskazala je da je zaposlena kao pomoćnik direktora u Uredu za upravljanje ljudskim resursima. Tuženik je provodio prije otkaza tužiteljici reorganizaciju i svjedok je bila uključena u taj proces, najprije kao voditelj Odjela za nagrađivanje i obračun plaća, potom kao pomoćnica direktora. Tuženik je provodio reorganizaciju radi unaprjeđenja poslovanja i ona je rezultirala promjenom organizacije, ukidanjem pojedinih radnih mjesta ili smanjenjem broja izvršitelja na nekim radnim mjestima. Izvršni direktori organizacijskih jedinica su predlagali promjene i davali informacije kako bi proveli novu organizaciju u svojim jedinicama. Ured za upravljanje ljudskim resursima je obavljao administrativni dio posla na način da su pripremali pravilnike, prikupljali informacije kako bi Uprava mogla odobriti promjene, izradili program zbrinjavanja viška radnika, organizirane su sjednice s Radničkim vijećem. Radničko vijeće imalo je primjedbe na promjene koje su prezentirane i one su se razmatrale, u nekim detaljima su primjedbe usvojene, a u cjelini se od reorganizacije nije odustalo i provedena je. Tužiteljica je konkretno bila zaposlena na radnom mjestu na kojem je bio utvrđen višak izvršitelja i stoga su izrađeni kriteriji po kojima su radnici bodovani, a prema istima tužiteljica nije imala prednost u odnosu na radnike koji su ostali te je utvrđena kao višak. Uzeti su u obzir zakonski kriteriji, plus ocjena radnog učinka i status branitelja. Kriteriji su doneseni u Uredu za upravljanje ljudskim resursima, Uprava ih je odobrila. Bodovanje je provela kolegica u Uredu za upravljanje ljudskim resursima ĐĐ, između ostalih. Izvršni direktori organizacijske jedinice utvrđivali su potreban broj izvršitelja za pojedino radno mjesto. Odluku o otkazu potpisala je svjedok. Osobno prije otkaza nije razgovarala s tužiteljicom, ali pretpostavlja da je netko od kolega u procesu reorganizacije. Tužiteljici je ponuđeno drugo radno mjesto umjesto otkaza i ta ponuda nije degradirajuća i vodilo se računa da to bude radno mjesto gdje tužiteljica neće morati raditi sa strankama i neće morati dizati teže predmete, s obzirom da ima status invalida, s obzirom da su joj ustanovljene poteškoće, ne može dizati teže terete, a zadržala je jednaki broj bodova kao u prethodnom ugovoru, pa se ne može raditi o degradaciji. Tužiteljici je ponuđeno isto radno mjesto, ali u drugoj organizacijskoj jedinici jer su ti poslovi reorganizacijom prebačeni u drugu organizacijsku jedinicu.

27. Svjedok ĐĐ je iskazala da je zaposlena kao specijalist za radno pravo i kadrovsku administraciju u Uredu za upravljanje ljudskim resursima. Radi i na donošenju internih akata i radila je na novom Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta i Pravilniku o plaćama. Sudjelovala je i u bodovanjima radnika na mjestima gdje je utvrđen višak izvršitelja, koliko će koji kriterij nositi bodova odlučivala je Uprava Društva. Pored zakonskih kriterija utvrđen je kriterij upravljanja učinkom radnika za 2021. te status branitelja ako ga ima. Tuženik ima Odjel za upravljanje radnim procesima i taj Odjel je dao i kriterije učinka jer vodi evidenciju o radnom učinku. O kriterijima se razgovaralo i s Radničkim vijećem, odnosno savjetovalo se, i oni su davali primjedbe i iste su objašnjene. S Radničkim vijećem u tom pogledu nije bilo razilaženja, ali je bilo u pitanju savjetovanja kod pojedinačnih otkaza jer je Radničko vijeće znalo predlagati da se radniku koji je višak ponudi drugo radno mjesto, a ne ono koje je ponudio poslodavac. U slučaju tužiteljice Radničko vijeće je prigovorilo radnom mjestu. Iz ljudskih resursa nije se razgovaralo s radnicima prije donošenja odluke o otkazu. Tuženik je s ostvarenim bodovima radnika, pa tako i tužiteljice, upoznao Glavno radničko vijeće i ostala radnička vijeća, a konkretno radnika nije upoznao s time, pa tako ni tužiteljicu. Tužiteljica nije bila degradirana kad joj je ponuđeno drugo radno mjesto umjesto otkaza, prije svega radi se o istom radnom mjestu, ali u drugoj organizacijskoj jedinici, plaća joj je ostala ista, isti broj bodova kao prema ranijem ugovoru, i vodilo se računa o tome da tužiteljica ima rješenje HZMO-a prema kojemu ne smije dizati predmete teže od 5 kg i da ne može raditi sa strankama. Tužiteljica bi po ponuđenom ugovoru obavljala iste poslove koje je obavljala i prije, samo u drugoj organizacijskoj jedinici, ali nije prihvatila novi ugovor.

28. Svjedok VĐ je iskazao da je u vrijeme kad je tužiteljica dobila otkaz bio predsjednik Glavnog radničkog vijeća. Glavno radničko vijeće primilo je od poslodavca najprije prijedlog novog Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, potom i prijedlog kolektivnog viška i uz sistematizaciju i novi prijedlog Pravilnika o plaćama. Radničko vijeće se protivilo i novom Pravilniku, smatrali su da kolektivni višak "ne drži vodu", tražilo se određenu dokumentaciju, a poslodavac je na primjedbe Radničkog vijeća odgovarao, od dokumentacije je dostavio nešto, ali ne, primjerice, analize hoće li predložena nova sistematizacija i plaće dovesti do uspjeha i jesu li te promjene racionalne, ali poslodavac to nikad ne dostavlja u postupcima kolektivnog viška. Primjedba Radničkog vijeća bila je da svi radnici obuhvaćeni kolektivnim viškom nisu bodovani, a odgovor poslodavca je bio da nisu bodovani radnici kod kojih je samo išla promjena naziva radnih mjesta, jer nije prestala potreba za njihovim poslom. Svjedok je u Glavnom radničkom vijeću, a Glavno radničko vijeće ne prima pojedinačne otkaze na savjetovanje, to prima radničko vijeće pojedine organizacijske jedinice u regiji kojoj pripada radnik, a to bi za tužiteljicu bilo Radničko vijeće grupe područja 1, a sada se zove regije 1. Tužiteljičino radno mjesto nije ukinuto, to mu je poznato. Njeni poslovi nisu ukinuti. Ne zna postoji li radno mjesto tužiteljice u organizacijskoj jedinici još u nekim regijama u Hrvatskoj, zna da postoji u sortirnici. Ne zna za tužiteljicu jesi li dostavljeni Glavnom radničkom vijeću podaci o broju bodova koje je ostvarila. Vezano za kriterije prema kojima se bodovalo radnike, Radničko vijeće je imalo prigovor na kriterij koliko nosi bodova ocjena radnog učinka. Poslodavac tom prigovoru nije udovoljio. Taj prigovor je bio iznesen usmeno na jednoj od sjednica.

29. Svjedok ĆĐ je iskazao da je bio tužiteljici prvi nadređeni djelatnik do 2017. u pošti Susedgrad. Tužiteljica je tada radila pozadinske poslove, kao što je upisivanje preporuka, pretinaca, servisa, odnosno radila je administrativne pozadinske poslove. Naziv njezinog radnog mjesta je bio operater za poštanske poslove. Ti poslovi su spadali pod poslove dostave, a svjedok sada radi u službi dostave kao specijalist za dostavu. Ne zna odgovoriti na pitanje ima li danas tuženik zaposlene operatere u dostavi. Svjedok je 2017. napustio Susedgrad. Kada je upitan za poslove tužiteljice, koje je obavljala na svojem radnom mjestu, a koji su pobrojani u točki III tužbe, odgovorio je da je većinu tih poslova radila, ali nije, primjerice, radila prigovore korisnika, također nije radila poslove naručivanja i kontroliranje uredskog i potrošnog materijala, a ne može potvrditi ni je li radila poslove voditelja, odnosno kontrolora kad su oni bili odsutni.

30. Svjedok IĐ je iskazao da je zaposlen kod tuženika kao specijalist za dostavu. U hijerarhiji je nadređen tužiteljici. Tužiteljica je radila kao operater za poštanske procese, ured Susedgrad. Tuženik je proveo novu sistematizaciju i smanjen je broj izvršitelja na njenom radnom mjestu na lokaciji Susedgrad, ali tužiteljica je dobila novo radno mjesto na drugoj lokaciji. Ne zna odgovoriti na pitanje koliko je zaposlenih na tužiteljičinom radnom mjestu sada na lokaciji gdje je prije radila. Provedena je reorganizacija i sistematizacija bila u domeni ljudskih resursa, pa svjedok u to nije bio uključen. Kad je iskazao da je tužiteljici ponuđeno raditi na drugoj lokaciji, mislio je na drugi sortirni centar, i to u Velikoj Gorici.

31. Tužiteljica je iskazala da dok je radila na svom prijašnjem radnom mjestu u uredu Susedgrad, nije radila poslove vezane za sortirnice, već je radila poslove podrške voditelju Područja i kontrolorima dostave. Novi poslovi koji su joj ponuđeni sastoje se od manipulacije zaključcima, to su vreće do 20 kg, manipulacije paketima, a tužiteljica ima zdravstveno ograničenje da ne smije raditi sa strankama i dizanje terete teže od 5 kg. Navedena ograničenja ima od 2009. godine. Međutim, točno je da je poslodavac, kad joj je dao ponudu za novi ugovor, naveo da poštuje ta ograničenja i da je isključuje od obavljanje poslova sa strankama i od dizanja tereta većih od 5 kg, to piše u ponuđenom joj ugovoru. Smatra da nije prestala potreba za poslovima koje je prije obavljala i da se i dalje obavljaju. Bila je jedina s nazivom radnog mjesta operater za poštanske procese u Poštanskom uredu Susedgrad, ali zapravo nije obavljala poslove tog radnog mjesta za koje je imala ugovor, već je obavljala poslove kombinacije više radnih mjesta, kontrolora i voditelja područja, a za tu kombinaciji ne postoji naziv radnog mjesta, niti je predviđeno sistematizacijom, a nije joj poznato tko nakon njenog odlaska obavlja te poslove. Tužiteljicu je poslodavac prije zapošljavao na poslovima koji nisu u svezi s njenim radnim mjestom, a sada joj je ponudio poslove koji ulaze u poslove njenog radnog mjesta, i u ugovor su stavljena ograničenja. Trenutno je nezaposlena i nije prihvatila ponuđeni izmijenjeni ugovor. U spornom razdoblju poslodavac je vezano uz sistematizaciju nešto napravio, ali samo kozmetičke promjene. Nije joj poznato je li je poslodavac uspoređivao s drugim operaterima na području HP-a. Slučajno je doznala od predsjednice Sindikata da se priprema lista viška radnika, i da je ona na toj listi. U poštanskom uredu Susedgrad gdje je radila ne obavljaju se poslovi za poštanske procese. Oni se obavljaju u Diviziji mreža, a tužiteljica je bila u Diviziji pošta. U Diviziji pošta ima operatera za poštanske procese u sortirnici, ista je u Velikoj Gorici, i za to radno mjesto su joj ponudili ugovor.

32. Odredbom čl. 123 st. 1 Zakona o radu je propisano da se odredbe ovog Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju i za slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

33. Nije sporno da je tuženik tužiteljici otkazao ugovor o radu na radnom mjestu operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor dostave grupe područja 1, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, zbog poslovnih razloga, s time da otkaz neće stupiti na snagu ako tužiteljica prihvati sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, za radno mjesto istog naziva, u istoj organizacijskoj jedinici (Divizija pošta), u Sektoru sortiranja, Služba sortiranja Zagreb, Odjel velikih korisnika Zagreb.

34. Iz iskaza tužiteljice nedvojbeno je utvrđeno da nije prihvatila ponudu poslodavca, odnosno nije sklopila s tuženikom ugovor o radu pod izmijenjenim uvjetima.

35. Tuženik je tužiteljici otkazao ugovor o radu iz poslovnih razloga, a u ovom postupku nedvojbeno je utvrđeno da je prije otkaza ugovora o radu tužiteljici donio novi Pravilnik o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnik o plaćama od 24.11.2022. Iz istih je razvidno da je poslodavac vršio organizacijske promjene te ukidao radna mjesta i ustanovljavao nova. U odnosu na radno mjesto tužiteljice ne proizlazi da je ono ukinuto novom sistematizacijom u Diviziji pošta, a iz iskaza svjedoka SĐ, pomoćnice direktora u Uredu za upravljanje ljudskim resursima te ĐĐ, specijalista za radno pravo kod tuženika nedvojbeno proizlazi da je na tužiteljičinom radnom mjestu utvrđen višak radnika, a ne da je ono ukinuto. Naime, svjedok SĐ je iskazala da je tužiteljica bila zaposlena na radnom mjestu na kojem je bio utvrđen višak izvršitelja, a svjedok ĐĐ je iskazala da je sudjelovala u bodovanju radnika na radnim mjestima gdje je utvrđen višak izvršitelja, a tužiteljica je također bila bodovana. U odluci o otkazu se navodi da je utvrđen višak radnika na poslovima operater za poštanske procese u Sektoru dostave, a time i prestanak potrebe za radom 3 radnika na radnom mjestu operater za poštanske procese u Sektoru dostave.

36. Odredbom čl. 115. st. 1 toč 1 Zakona o radu je propisano da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili gospodarskih razloga, a u konkretnom slučaju poslodavac je na temelju provedenih organizacijskih promjena utvrdio da više nema potrebe za radom 3 radnika zaposlena na radnom mjestu operater za poštanske procese u Diviziji pošta, Sektor dostave grupe područja 1, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, već da ime potrebe za obavljanjem poslova tog radnog mjesta u istoj organizacijskoj jedinici Divizija pošta, ali u Sektoru sortiranja, Služba sortiranja Zagreb. Dakle tuženik je izvršio u odnosu na radno mjesto tužiteljice organizacijsku promjenu na način da je premjestio poslove radnog mjesta tužiteljice unutar iste organizacije jedinice, iz jednog Sektora u drugi, te je stoga otkazao i ugovor o radu tužiteljici iz poslovnih razloga i ponudio joj je sklapanje novog ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, odnosno za radno mjesto istog naziva, ali u drugom Sektoru u istoj organizacijskoj jedinici. Autonomno je pravo poslodavca da odlučuje o tome koja su mu radna mjesta potrebna radi što efikasnijeg obavljanja procesa rada, a isto tako je pravo poslodavca da odlučuje o organizaciji rada i o tome u kojoj će se organizacijskoj jedinici, u kojem sektoru u konkretnom slučaju, obavljati poslovi pojedinog radnog mjesta, te je u predmetnom slučaju poslodavac u odnosu na radno mjesto tužiteljice proveo organizacijsku promjenu na način da je premjestio poslove obavljanja tog radnog mjesta iz jednog sektora u drugi unutar iste organizacijske jedinice (Divizija pošta), odnosno utvrdio je zbog organizacijske promjene prestanak potrebe za obavljanjem poslova radnog mjesta operatera u poštanskim procesima unutar Sektora dostava grupe područja 1 u Diviziji pošta, zbog potrebe da se ti poslovi obavljaju unutar Sektora sortiranja, Služba sortiranja Zagreb, unutar iste Divizije pošta, pa slijedom svega navedenog tuženik je imao opravdani razlog otkazati ugovor o radu tužiteljici iz poslovnih razloga.

37. Dakle, utvrđeno je u ovom postupku da tuženik nije ukinuo radno mjesto na kojemu je bila zaposlena tužiteljica u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, već je premjestio obavljanje tih poslova iz jednog sektora unutar te organizacijske jedinice u drugi te je tužiteljici i ponudio novi ugovor o radu za obavljanje istih poslova, u istoj organizacijskoj jedinici, ali u Sektoru u koji je premjestio te poslove.

38. Napominje se da iz dokaza provedenih u ovom postupku, pa ni iz iskaza saslušanih svjedoka ĆĐ, IĐ, VĐ i tužiteljice ne proizlazi da je tuženik zadržao radno mjesto operatera u poštanskim procesima u Sektoru dostave grupe područja 1, odnosno na lokaciji gdje je tužiteljica prije bila raspoređena (svjedoci nemaju saznanja o tome), niti da se ti poslovi i nadalje obavljaju u tom Sektoru. Valja ukazati na iskaz tužiteljice, koja je navela da ni dok je bila operater u poštanskim procesima prije otkaza nije uopće obavljala poslove tog radnog mjesta u poštanskom uredu Susedgrad, gdje je bila raspoređena na rad, odnosno radnog mjesta za koje je imala sklopljen ugovor o radu, koji joj je otkazan predmetnim otkazom, već da je obavljala poslove koji su predstavljali kombinaciju poslova iz djelokruga više drugih radnih mjesta te da uopće ne postoji naziv radnog mjesta u tuženikovoj sistematizaciji pod koji bi se mogli podvesti poslovi koje je obavljala. Dakle, iz iskaza same tužiteljice proizlazi da ni prije nego što joj je otkazan ugovor o radu, u Sektoru u koji je bila raspoređena prije otkaza, nije obavljala poslove svog radnog mjesta, već druge poslove, koji se uopće ne mogu podvesti pod opis poslova jednog konkretnog radnog mjesta predviđenog tuženikovom sistematizacijom, stoga i iskaz tužiteljice potvrđuje u konkretnom slučaju otkazni razlog prestanka potrebe za radom radnika na radnom mjestu operatera u poštanskim procesima u Sektoru dostave grupe područja 1, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, u organizacijskoj jedinici Divizija pošta.

39. Nadalje, utvrđeno je da je tužitelj prije otkaza ugovora o radu tužiteljici proveo postupak kolektivnog viška o kojem je obavijestio i savjetovao se s Glavnim radničkim vijećem. Navedeno proizlazi i iz iskaza svjedoka SĐ, ĐĐ i VĐ, predsjednika Glavnog radničkog vijeća. Predmetnom spisu prileži i Odluka o pokretanju postupka kolektivnog viška, koji je pokrenut sukladno čl. 127 Zakona o radu, a koja je donesena 18.1.2023. U samoj Odluci se navodi da će se radnicima za čijim bi radom mogla prestati potreba ponuditi sklapanje novih ugovora o radu unutar Društva sukladno važećem Pravilniku o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta te njegovim Izmjenama i dopunama, a u ovom postupku nije sporno među strankama da je tuženik tužiteljici ponudio sklapanje izmijenjenog ugovora o radu na način da će obavljati poslove istog radnog mjesta unutar iste organizacijske jedinice, Divizija pošta, ali u drugom Sektoru, odnosno Sektoru sortiranja (umjesto u Sektoru dostave grupe područja 1)

40. Odredbom čl. 115. st. 2 ZR-a je propisano da pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mira voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Kako je navedeno, iz odluke o otkazu proizlazi da je prestala potreba za radom 3 radnika zaposlenih na poslovima operater za poštanske procese u Divizija pošta, Sektor dostave grupe područja 1, a predmetnom spisu prileži tuženikova tablica bodovanja 3 radnika na tom radnom mjestu, tužiteljice, GĐ i RĐ te je razvidno iz tablica da je poslodavac bodovao staž radnika, odnosno trajanje radnog odnosa, dob i obveze uzdržavanja, kao i dodatni kriterij koji je uveo (radni učinak) te da je tužiteljica ostvarila manje bodova od drugih djelatnika, odnosno ostvarila je 40,5 bodova a drugi djelatnici više. Također se napominje da iz tablica proizlazi da su sva 3 djelatnika utvrđena kao višak na svojim radnim mjestima.

41. Iz iskaza svjedoka SĐ i ĐĐ također proizlazi da se tužiteljicu uspoređivalo s drugim radnicima na istom radnom mjestu prema zakonskim kriterijima i kriteriju ocjene radnog učinka, odnosno potvrdile su činjenicu utvrđenu uvidom u tablicu bodovanja. Svjedok SĐ je iskazala da su bili izrađeni kriteriji po kojima su radnici bodovani te prema ostvarenim bodovima tužiteljica nije imala prednost u odnosu na druge radnike, a svjedok ĐĐ je iskazala da su se bodovali zakonski kriteriji, ali i kriterij učinka radnika za 2021. te eventualni status branitelja te je s ostvarenim bodovima radnika poslodavac upoznao Glavno radničko vijeća, ali i radnička vijeća s kojima su provođena savjetovanja o pojedinačnim otkazima. Predsjednik Glavnog radničkog vijeća VĐ iskazao je da u postupku kolektivnog viška Radničko vijeće imalo primjedbu da nisu bili bodovani svi radnici obuhvaćeni kao kolektivni višak, no sud je uvidom u tablice bodovanja tuženika te iz iskaza svjedoka ĐĐ i SĐ utvrdio da je tužiteljica bila bodovana prema zakonskim kriterijima i dodatnom kriteriju koji je odredio poslodavac te na temelju istih uspoređivana s radnicima na istom radnom mjestu, ali ostvarila je manje bodova od njih, no u konkretnom slučaju i tužiteljica i druga dva radnika na istom mjestu s kojima je uspoređivana utvrđeni su kao višak.

42. Slijedom naprijed navedenog, utvrđeno je da je tuženik prije otkaza ugovora o radu tužiteljici vodio računa o kriterijima koje propisuje čl. 115. st. 2 ZR i dodatnom kriteriju učinka za 2021. koji je kriterij bio ovlašten uvrstiti, no navedeno nije odlučno, budući su sva tri uspoređivana radnika (i tužiteljica i radnici GĐ i RĐ) utvrđeni kao višak.

43. Nedvojbeno je utvrđeno uvidom u ponuđeni ugovor o radu tužiteljici da joj je ponuđeno sklapanje ugovora o radu za radno mjesto operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Služba sortiranja Zagreb, Odjel velikih korisnika Zagreb, dakle za isto radno mjesto na kojem je bila zaposlena i prema otkaznom ugovoru o radu, ali pod izmijenjenim uvjetima, odnosno u drugom Sektoru, ali istoj organizacijskoj jedinici, a uvidom u ponuđeni ugovor o radu utvrđeno je da tužiteljici plaća ugovorena u čl. 12 ugovora, u visini utvrđenoj Kolektivnim ugorovom i Pravilnikom o radu, te će se obračunavati na temelju 762 pripadajućih bodova radnog mjesta. Iz iskaza svjedokinje ĐĐ proizlazi da bi prema ponuđenom ugovoru o radu plaća tužiteljice ostala ista (u odnosu na plaću koju je ostvarivala prema otkazanom ugovoru o radu). Prema otkazanom ugovoru o radu u čl. 12 st. 2 je određeno da će se radnici plaća obračunavati na temelju 1470 pripadajućih bodova radnog mjesta, dakle prema otkazanom ugovoru o radu imala je više bodova za radno mjesto. Međutim, ponuđenim ugovorom o radu određen je broj bodova koji za to radno mjesto pripada prema Pravilniku o plaćama od 24.11.2022. (čl. 8-operater za poštanske procese-redni broj 16.-762 boda) stoga ne proizlazi da je tužiteljica diskriminirana u pogledu plaće vezano za ponuđeni joj ugovor o radu. Tužiteljica je navela da smatra da je diskriminirana s obzirom na novi ponuđeni ugovor o radu, no na temelju naprijed navedenih utvrđenih činjenica sud smatra da nije bila diskriminiranom, i to zbog toga što joj je novim ugovorom ponuđeno obavljanje poslova istog radnog mjesta, u istoj organizacijskoj jedinici, ali u drugom Sektoru, pri čemu proizlazi da joj je i plaća prema ponuđenom ugovoru utvrđena sukladno Pravilniku o plaćama tuženika. Također valja navesti da je uvidom u ponuđeni ugovor o radu utvrđeno da je poslodavac vodio računa o činjenici da tužiteljica ima zdravstvena ograničenja, odnosno da ne smije dizati terete teže od 5 kg i obavljati poslove sa strankama te se u čl. 2 ponuđenog ugovora o radu navodi da će radnik obavljati poslove iz priloga C Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta HP- Hrvatske pošte d.d., uz isključenje dizanja tereta težih od 5 kg i rada sa strankama sukladno rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Zagrebu od 1.12.2006, stoga tužiteljica neosnovano navodi da je diskriminirana zbog svog zdravstvenog stanja, budući je nedvojbeno utvrđeno uvidom u ponuđeni ugovor o radu da je pri određivanju poslova tužiteljice vodio računa o zdravstvenim ograničenjima tužiteljice, sukladno rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Zagrebu od 1.12.2006. koje prileži spisu.

44. Tužiteljica po stavu suda neosnovano navodi da je ponuđenim ugovorom o radu degradirana jer da nije u skladu s njezinim dosadašnjim radnim iskustvom i kompetencijama, budući joj je ponuđeno isto radno mjesto za koje je imala zasnovan radni odnos prema otkazanom ugovoru o radu, u istoj Diviziji pošta, ali u drugom Sektoru.

45. Slijedom svega navedenog, odbijen je tužbeni zahtjev radi utvrđenja nedopuštenosti predmetne odluke o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora radi utvrđenja da radni odnos tužiteljice nije prestao te radi vraćanja na rad, na radno mjesto operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor dostave grupe područja 1, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, ili drugog odgovarajućeg radnog mjesta, prema važećoj sistematizaciji, znanju, radnom iskustvu i kvalifikacijama tužiteljice.

46. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, a u svezi s članka 164. stavak 1. istog Zakona, a tuženiku zastupanom po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to tbr. 7/2 kojom je propisano da odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova OT, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, iz radnih odnosa, osim u procjenjivim predmetima (za podnošenje odgovora na tužbu, te pristupe na ročište 5.3.2024., 10.9.2024. i 3.2.2025.), a nadalje, za svaku daljnju radnju u visini od 50 bodova, i to za pristup na ročište 8.4.2025., ukupno 300 bodova OT što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eura za jedan bod iznosi 600,00 eura, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 750,00 eura.

47. Tuženiku nije priznat u parnični trošak sastav podneska 20.9.2024., budući je tuženik uz taj podnesak dostavljao dokumentaciju koju je mogao dostaviti već uz odgovor na tužbu, koji mu je priznat u parnični trošak te trošak za pristup na ročište za objavu budući na isto nitko nije pristupio za tuženika.

48. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 22. svibnja 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužiteljici

2. Tuženiku po punomoćniku