Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P-8365/2023-22

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Violeti Veselić kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika - specijaliste Lidije Đogaš Batovanja, u pravnoj stvari tužitelja Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, protiv tužene DŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate - regresa, dana 22. svibnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju iznos od 1.336,09 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku 17. studenog 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

    II Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 856,18 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 22. svibnja 2025. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi podnesenoj kod ovog suda dana 1. srpnja 2023. navodi kako se dana 12. listopada 2020. dogodila prometna nezgoda u Zagrebu na Aveniji Dubrava između osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao MŽ i tužene koja je upravljala vozilom registarske oznake [registarska oznaka] na način da se tužena ne zaustavljajući svoje vozilo zabila u osobni automobil kojim je upravljao MŽ koji je bio zaustavljen na semaforu čekajući zeleno svijetlo. Sudionici ove prometne nezgode nisu zvali policiju, već su ispunili Izvješće o prometnoj nesreći koje su potpisali priznavajući da su upravo okolnosti nesreće takve da je tužena udarila u stražnji dio vozila kojim je upravljao MŽ te da se kretala istim smjerom i istoj traci. Sudionik prometne nezgode MŽ je odmah na licu mjesta prometne nezgode sačinio fotografije oštećenja i vozila tužene registarske oznake [registarska oznaka] kao i svog vozila [registarska oznaka]. Tužena je u trenutku predmetnog štetnog događaja imala zaključenu policu AO kod tužitelja pod brojem 08105042774.

    2. Nadalje, tužitelja na vodi kako se prilikom rješavanja odštetnog zahtjeva oštećenog MŽ, tužitelj u nekoliko navrata obratio tuženoj radi dostave valjanje vozačke dozvole pa kako se ista nije odazivala na pozive tužitelja, isti se obratio Ministarstvu unutarnjih poslova radi utvrđivanja činjenice je li ista imala uopće valjanu vozačku dozvolu na dan 12. listopada 2020. Prema potvrdi MUP-a Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Sesvete broj 511-19-35/8-95-29/21 od 8. veljače 2021. isti su potvrdili da je tužena posjedovala vozačku dozvolu serijskog broja [broj vozačke dozvole] u razdoblju od 23. studenog 2009. do 23. studenog 2019., što nesporno znači da na dan 12. listopada 2020. tužena nije posjedovala važeću hrvatsku vozačku dozvolu niti da je podnijela zahtjev za novu vozačku dozvolu od navedenog datuma do dana izdavanja potvrde 5. veljače 2021.

    3. Tužitelj navodi kako je čl. 24. st. 2. i 3. Zakona o obveznim osiguranjima te u svezi s tužiteljevim Uvjetima za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, iz siječnja 2014. glavom A propisano kako osigurana osoba gubi prava iz osiguranja ako nije imao važeću vozačku dozvolu odgovarajuće vrste ili kategorije ili je vozaču oduzeta vozačka dozvola ili je isključen iz prometa ili ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije ili mjera prestanka važenja vozačke dozvole odnosno zaštitna mjera zabrane uporabe inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske.

    4. Nadalje, tužitelj navodi kako je nakon izvršene prijave i obrade štete na osobnom vozilu u vlasništvu oštećenog MŽ registarske oznake [registarska oznaka] tužitelj istom isplatio iznos od 1.336,09 eura/10.066,74 kn dana 16. studenog 2020. Nakon izvršene isplate tužitelj je dopisima i opomenama pozivao tuženu na povrat isplaćenog iznosa.

    5. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže sudu da po provedenom postupku donese presudu kojom se nalaže tuženoj isplatiti iznos od 1.336,09 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku 17. studenog 2020. do isplate, sve uz naknadu troškova postupka.

    6. Tužena u odgovoru na tužbu ističe kako priznaje da je skrivila predmetnu prometnu nezgodu, da nije točno da je pobjegla sa mjesta nesreće jer je morala svoje malodobno dijete odvesti kod rođaka i potom se vratila na mjesto događaja za što joj je izdana i novčana kaznu u iznosu od 2.500,00 kn, koju je tužena podmirila. Navodi kako u trenutku štetnog događaja nije imala važeću vozačku dozvolu jer je ista istekla tijekom pandemije COVID-19, ali da su istekle osobne iskaznice i vozačke dozvole u doba pandemije bile važeće kao i da je čim je mogla podnijela zahtjev za izdavanje nove vozačke dozvole. Slijedom navedenog moli sud da je oslobodi obveze podmirenja utuženog dugovanja.

    7. Tijekom postupka sud je pregledao priležeću dokumentaciju i to izvješće o prometnoj nesreći, prijavu i zahtjev za naknadu štete iz AO predmet 200510513999, očitovanje MUP-a sa lista 14-15 spisa, polica osiguranja sa lista 17 spisa, preslika prometne i vozačke dozvole tužene, Uvjete za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, e-mail korespondencija, ponuda od 22. listopada 2020. sa lista 46 spisa, račun sa lista 47 spisa od 11. studenog 2020., obračun visine štete, izvid štete, crno-bijele fotografije sa lista 51-55, preslika prometne i vozačke dozvole MŽ, potvrdu o izvršenom plaćanju, interni nalog za jednokratnu isplatu, dopis tužitelja sa lista 62 spisa, Sporazum o izvansudskoj nagodbi, regresni zahtjev – opomena, te dopis MUP-a od 24. siječnja 2025.

    8. Nadalje, tužitelj je opreza radi predložio provođenje prometnog vještačenja te dokaza očevidom na licu mjesta, no kako je tužena u odgovoru na tužbu priznala svoju krivnju, to je tužitelj predložio zaključenje glavne rasprave i donošenje presude u ovoj pravnoj stvari. Nadalje, sud ukazuje kako iz istog razloga nije proveden niti dokaz saslušanjem MŽ i tužene uzimajući u obzir navode tužene iz odgovora na tužbu gdje ista navodi kako je kriva za nastanak predmetnog štetnog događaja kao i da u trenutku štetnog događaja nije imala valjanu vozačku dozvolu. Slijedom navedenog sud smatra kako bi provođenje navedenih dokaza obzirom na navode tužene iz odgovora na tužbu bilo u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti i efikasnosti postupka.

    9. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.

    10. Među strankama nije sporno da je dana 12. listopada 2020. došlo do štetnog događaja, da je tužena bila sudionikom istog, da je tužena kriva za nastanak štetnog događaja i da u trenutku štetnog događaja nije imala važeću vozačku dozvolu jer joj je ista istekla za vrijeme pandemije COVID-19, a izdavanje nove vozačke dozvole zatražila je nakon predmetnog štetnog događaja, kao i da je tužitelj na ime nastale štete iz predmetnog štetnog događaja isplatio oštećenom iznos od 1.336,09 eura.

    11. Među strankama je sporno je li tužena dužna podmiriti utuženo potraživanje obzirom smatra da nije morala imati važeću vozačku dozvolu jer joj je ista istekla za vrijeme pandemije kao i visina nastale štete.

    12. Uvidom u nalog o plaćanju sa lista 60 spisa, sud je utvrdio kako je tužitelj dana 16. studenog 2020. isplatio MŽ iznos od 1.336,09 eura, sve na ime isplate štete 200510513999, a koja visina štete je utvrđena sukladno obračunu visine štete od 13. listopada 2020., a koja prileži spisu na listu 49 spisa.

    13. Nadalje, uvidom u dopis MUP-a od 24. siječnja 2025. sud je utvrdio kako tužena na dan štetnog događaja 12. listopada 2020. nije imala važeću vozačku dozvolu, a koja je izdana 23. studenog 2009. s rokom važenja do 23. studenog 2019., a da je zahtjev za produljenje vozačke dozvole predala 2. studenog 2022. Nadalje, u očitovanju MUP-a stoji kako su se uslijed pandemije COVID-19 vozačke dozvole izdavale uz mjere opreza, te da nije bilo prepreka za izdavanje istih.

    14. Sud je u cijelosti prihvatio priloženu dokumentaciju obzirom je ista neproturječna i međusobno sukladna. Nadalje, valja naglasiti da je na temelju čl. 219. ZPP-a svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

    15. Na temelju čl. 221a. ZPP-a propisano je da će sud ako na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Dakle, dužnost stranaka jest da u parnici iznesu činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve te da predlože dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Na strankama je da sud uvjere u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost njihovih zahtjeva. Ukoliko sud ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu te formirati određeno uvjerenje, oslanjajući se na svoju savjest i slobodnu ocjenu dokaza, primijeniti će pravila o teretu dokazivanja.

    16. Pravila o teretu dokazivanja su u osnovi pravila materijalnog prava koja su mjerodavna za ocjenu osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva. Ona obavezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na određenu činjenicu u svoju korist poziva, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

    17. Nadalje, tužitelj je u spis priložio i Uvjete za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti koji su sastavni dio ugovora o osiguranju primitak kojih je vlasnik predmetnog vozila (tužena) potvrdio potpisom police.

    18. Dakle, u postupku je utvrđeno kako je dana 12. listopada 2020. u Zagrebu, na Aveniji Dubrava, došlo do štetnog događaja koji je prouzročila tužena, upravljajući osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], da je tužena vlasnik navedenog vozila, da je u trenutku štetnog događaja bila bez važeće vozačke dozvole, da je tužena odgovorna za nastanak štetnog događaja kao i da je ista priznala odgovornost već u odgovoru na tužbu, da je uslijed predmetnog štetnog događaja nastala šteta na vozilu u vlasništvu MŽ u visini od 1.336,09 eura i da je tužitelj oštećenom navedeni iznos isplatio 16. studenog 2020., a sud također ukazuje kako u smislu čl. 219. st. 1. ZPP-a tužena nije predložila izvođenje dokaza radi utvrđenja krivnje odnosno izostanka iste za postojanje okolnosti koje isključuju osiguravajuće pokriće, budući tužena u odgovoru na tužbu navodi da je točno da u trenutku štetnog događaja nije imala važeću vozačku dozvolu, dok iz očitovanja MUP-a od 24. siječnja 2025. proizlazi kako je tuženoj vozačka dozvola istekla 23. studenog 2019., a da je izdavanje nove zatražila 2. studenog 2022., kao i da u vrijeme pandemije nije bilo zapreka za izdavanje valjanih vozačkih dozvola. Također, za istaknuti je kako je tužena u odgovoru na tužbu priznala odgovornost za nastanak štetnog događaja i da je točno da u trenutku štetnog događaja nije imala važeću vozačku dozvolu, a kod kojih navoda je ostala i tijekom postupka. Sud osim toga ističe kako je vozačka tužene istekla prije proglašenja pandemije COVID-19 koja je proglašena 11. ožujka 2020. na području cijele Republike Hrvatske, dakle tužena je bila dužna po isteku valjane vozačke dozvole dana 23. studenog 2019. zatražiti izdavanje nove, a što je ista propustila učiniti.

    19. Sud ističe kako je odredbom čl. 953. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) propisano kako je osiguratelj dužan naknaditi štete nastale slučajno ili krivnjom ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, osim ako je za određenu štetu ta njegova obveza izrijekom isključena ugovorom o osiguranju.

    20. Odredbom čl. 963. st. 1. ZOO-a propisano je da isplatu naknade iz osiguranja prelazi na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

    21. Odredbom čl. 24. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23; dalje ZOOP) propisano je da osigurana osoba gubi prava iz osiguranja u sljedećim slučajevima - ako vozač nije koristio vozilo u svrhu kojoj je namijenjeno, ako vozač nije imao važeću vozačku dozvolu odgovarajuće vrste ili kategorije, osim ako je za vrijeme poduke iz vožnje vozilom upravljao kandidat za vozača motornog vozila, uz poštivanje svih propisa kojima se ta poduka uređuje, ako je vozaču oduzeta vozačka dozvola ili je isključen iz prometa ili ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije ili mjera prestanka važenja vozačke dozvole odnosno zaštitna mjera zabrane upotrebe inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske, ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, odnosno ako se odbio podvrgnuti ispitivanju alkoholiziranosti ili ispitivanju prisutnosti droga te psihoaktivnih tvari i psihoaktivnih lijekova, odnosno ako je vozač napustio mjesto prometne nesreće prije nego što je popunio Europsko izvješće o prometnoj nesreći ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilima u slučaju imovinske štete, obavijestio najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju u slučaju prometne nesreće u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen, ako je vozač štetu prouzročio namjerno, ako je šteta nastala zbog toga što je vozilo bilo tehnički neispravno, a ta je okolnost vozaču vozila bila poznata, ako je šteta prouzročena kaznenim djelom obijesne vožnje u cestovnom prometu kako je to propisano zakonom kojim se uređuju kaznena djela za koje je donesena pravomoćna sudska presuda. Nadalje stavkom 3. citiranog članka propisano je da gubitak prava iz osiguranja na temelju stavka 1. točke 1. do 7. ovoga članka nema utjecaja na pravo oštećene osobe na naknadu štete te oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev odgovornom osiguratelju.

    22. Odredbom čl. 24. st. 3. ZOOP-a propisano je da društvo za osiguranje koje je temeljem stavka 1. točke 5. i 7. ovoga članka oštećenoj osobi isplatilo štetu ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu na naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete, na kamatu i troškove, a u slučaju iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga članka najviše do iznosa 12 prosječnih neto-plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku.

    23. Tužena ne osporava činjenicu da je odgovorna za nastanak štetnog događaja, u trenutku štetnog događaja nije imala važeću valjanju vozačku dozvolu no smatra da nije trebala zatražiti izdavanje nove valjane vozačke dozvole jer joj je ista istekla tijekom pandemije COVID-19, te tužena tijekom cijelog postupka ne iznosi činjenice niti predlaže dokaze kojima pobija navode i dokaze tužitelja sukladno čl. 219. st. 1. ZPP-a, a kako je to prethodno navedeno, te kojima bi osporila navode tužitelja kako je time došlo do gubitka prava iz osiguranja.

    24. Podvodeći utvrđeno činjenično stanje pod spomenutu pravnu normu valjalo je u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja jer je tužena kao osiguranik upravljala motornim vozilom te skrivila prometnu nezgodu na gore opisani način kao i da je navedenom prilikom upravljala motornim vozilom bez valjane vozačke dozvole čime je prema gore citiranoj odredbi čl. 24. ZOOP-a kao vlasnik vozila izgubila prava iz obveznog osiguranja za štetu prema trećima uzrokovanu uporabom motornog vozila što ga ima sklopljenog s tužiteljem. Tužitelj je pak bio primoran isplatiti štetu trećoj oštećenoj osobi, temeljem čl. 953. st. 1. ZOO-a, a što je isti dokazao i potvrdi o izvršenoj transakciji sa lista 60 spisa koju dokumentaciju je sud u cijelosti prihvatio i na koje stranke nisu stavljala prigovore i primjedbe, čime tužitelj ima pravo na naknadu od tužene kao osobe odgovorne za štetu i to za isplaćeni iznos od 1.336,09 eura.

    25. S obzirom na navedeno, budući je tužitelj isplatio navedeno potraživanje oštećeniku kako je to gore navedeno u ukupnom iznosu od 1.336,09 eura to je na tužitelja prešla ispunjena tražbina zajedno sa sporednim pravima.

    26. Kako je odredbom članka 9. ZOO-a propisano da su sudionici obveznog odnosa dužni ispuniti svoju obvezu, dok je odredbom čl. 65. st. 1. ZOO-a propisano da je učinak obveze ovlaštenje vjerovnika da od dužnika zahtijeva njezino ispunjenje, a dužnik je dužan u cijelosti ispuniti je, valjalo je na temelju odredbe čl. 963. ZOO-a odlučiti kao u izreci presude.

    27. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 183. st. 1. ZOO-a prema kojoj dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje dok je sukladno odredbi članka 29. stavka 1. ZOO-a propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate, to je valjalo tuženika obvezati na isplatu zateznih kamata.

    28. Nadalje, na osigurateljevu tražbinu prema čl. 963. ZOO-a primjenjuje se stopa zateznih kamata kao na tražbinu osiguranika koja je isplatom naknade iz osiguranja prešla na osiguratelja s tim da zatezne kamate teku od dana isplate naknade jer je isplatitelj naknade tim trenutkom stupio u prava svog osiguranika i to vlasnika vozila dakle, tužene, do iznosa isplaćene naknade pa kako je tužitelj navedenu naknadu isplatio dana 16. studenog 2020., to isti pravilno potražuje navedene kamate od dana provedenog plaćanja/isplate, čime je valjalo udovoljiti i tom dijelu tužbenog zahtjeva tužitelja te dosuditi zatezne kamate na dosuđeni iznos od dana 17. studenog 2020., a kako to stoji u točki I. izreke.

    29. Stopa zatezne kamate na dosuđeni iznos utvrđena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, te odredbi čl. 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 156/22.) i čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 155/23).

    30. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a kao i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 148/09, 142/12, 108/14, 126/22, 138/23, dalje Tarifa) te prema priloženom troškovniku, a sve sukladno vrijednosti spora od 1.336,09 eura pa je tako tužitelju priznat trošak sastava tužbe, te za pristup na ročište dana 14.1.2025. i 8.4.2025. za svaku radnju u iznosu od po 200,00 eura sve uz pripadajući PDV, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u visini od po 53,09 eura sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11 i 9/21), što iznosi ukupno 856,18 eura, slijedom čega je odlučeno kao u toč. II. izreke.

    31. Zatezna kamata na trošak određena je sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

    Zagreb, 22. svibnja 2025.

    Sudac:

    Violeta Veselić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

    DNA:

    1. tužitelju po pun.

    2. tuženoj

    U Zagrebu, dana 22. svibnja 2025. godine

    Viša sudska savjetnica: Lidija Đogaš Batovanja

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.