Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 a

Poslovni broj: Gž-401/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te mr. sc. Dražana Penjaka kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & partneri iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Stanić Sertić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-150/2017 od 2. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 22. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-150/2017 od 2. prosinca 2024., u pobijanom dijelu kojim je pod točkom I. prihvaćen tužbeni zahtjev preko iznosa od 970,06 Eur do iznosa od 1.385,81 Eur sa zakonskom zateznom kamatom od 15. svibnja 2015. do isplate, te u odluci o troškovima postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

"I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. da isplati tužitelju TJ iznos od 1.385,81 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. svibnja 2015. do isplate te da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.140,44 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2. prosinca 2024. do isplate, sve po stopi od dospijeća do 31. srpnja 2015. određenoj prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, a uvećanoj za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja u dijelu u kojem potražuje isplatu iznosa od 127,22 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15.5.2015. do isplate, kao i zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 611,20 EUR, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.960,67 EUR, kao neosnovan."

2. Tuženik pobija presudu u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev, preko iznosa od 970,06 Eur, tijek zakonske zatezne kamate i odluku o troškovima postupka, zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da se presuda u pobijanom dijelu preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je zadobio u prometnoj nesreći koja se dogodila 31. siječnja 2015.

7. Sporna je u ovom stadiju postupka suodgovornost tužitelja, te visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

8. Prvostupanjski je sud donio pobijanu presudu na temelju postupku utvrđenih činjenica i to:

- da je iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića proizlazi da je do predmetne nezgode došlo na dionici državne ceste D-8 između naselja Rogotin i Opuzen, kojom prilikom je osobno vozilo osiguranika tuženika Peugeot reg. oznake [registarska oznaka] prešlo većim dijelom vozila na svoju lijevu stranu kolnika i prednjim lijevim uglom udarilo u teretno vozilo kojim je upravljao tužitelj Mazda reg. oznake [registarska oznaka], koje je nailazilo u susret u cijelosti po svojoj desnoj prometnoj traci,

- da je brzina kretanja tužitelja u trenutku sudara je iznosila oko 89 km/h, a prije nezgode da se kretao brzinom od oko 93 km/h,

- da se vozilo osiguranika tuženika u trenutku sudara kretalo brzinom od oko 107 km/h,

- da je dozvoljena brzina na tom dijelu ceste 80 km/h,

- da je tužitelj sudar mogao izbjeći jedino forsiranim kočenjem uz prelazak vozilom desnim kotačem na bankinu, te da se kretao brzinom do 45 km/h.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je smatrao da je za nastanak prometne nesreće odgovorna osiguranica tuženika i da nema doprinosa na strani tužitelja.

10. Prema odredbi članka 34. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 – dalje: ZSPC), sudionici u prometu su dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.

11. Vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila koju vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu (članak 46. stavak 1. ZSPC-a).

12. Vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika na tolikoj udaljenosti od njega da s obzirom na brzinu kretanja vozila, uz uvjete prometa te stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti (članak 47. stavak 2. ZSPC-a).

13. Prema odredbi članka 59. stavak 1. ZSPC-a određeno je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, te gustoći prometa, tako da vozilo može zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu i znaku.

14. Kada je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj (članak 1072. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO). U konkretnom slučaju tužitelj je mogao izbjeći sudar jedino forsiranim kočenjem uz prelazak vozilom desnim kotačem na bankinu, s tim da se trebao kretati brzinom manjom od 45 km/h, pa iako se kretao brzinom koja u trenutku sudara iznosila 9 km/h više od dozvoljene, ta činjenica ne dovodi do njegove suodgovornosti jer je jedini uzrok nastanka prometne nesreće prelazak vozila osiguranice tuženika u suprotni trak kojim se kretao tužitelj.

15. Prvostupanjski je sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke utvrdio da je tužitelj zadobio istegnuće mišića uz vratni dio kralježnice i natučenje lijevog stopala, da je trpio fizičku bol jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, te slabijeg intenziteta 3 tjedna. Primarni strah jakog intenziteta tužitelj je trpio u trenutku tjelesnog ozljeđivanja, sekundarni strah jakog intenziteta tužitelj je trpio 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, te strah slabijeg intenziteta 3 tjedna. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć 1 tjedan 4 sata dnevno, te potom 2 tjedna 2 sata dnevno, za nabavke, pripremanje hrane i uobičajene teže kućanske poslove.

16. Odredbom članka 1100. stavak 1. ZOO-a, propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema, s tim da je stavkom 2. istog članka propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredama izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojim služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

17. Pod pravima osobnosti kada je u pitanju fizička osoba, podrazumijeva se u smislu odredbe članka 19. stavak 2. pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

18. S obzirom na navedena utvrđenja prvostupanjski je sud po ocjeni ovog suda pravilno primijenio materijalno pravo, odnosno odredbu članka 1100. ZOO-a kada je tužitelju zbog povrede prava na tjelesno zdravlje utvrdio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.200,00 Eur.

19. Visina naknade štete za potrebnu tuđu pomoć i njegu je utvrđena sukladno odredbi članka 1095. stavak 1. ZOO-a. S obzirom da je tužitelju bila potrebna 56 sati, a da je cijena jednog sata pomoći i njege utvrđena u iznosu od 5,19 Eur, to je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je obvezao tuženika na isplatu iznosa od 185,81 Eur, s osnova tuđe pomoći i njege.

20. Na dosuđeni iznos dosuđena je zakonska zatezna kamata od 15. svibnja 2015., dana podnošenja odštetnog zahtjeva sukladno odredbi članka 29. stavak 1. ZOO-a u svezi s odredbom članka 12. stavak 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14), kojim je propisano da oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

21. Nadalje sporno je, je li prvostupanjski sud pravilno primijenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23). Naime, tuženik smatra da je trebalo priznati trošak na način da je na sve parnične radnje trebalo primijeniti vrijednost boda koja je bila na snazi u trenutku izvršenja tih radnji.

22. Kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje Tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52. točka 3.).

23. U trenutku kada je sud donio pobijanu odluku i odlučio o troškovima postupka 2. prosinca 2024. na snazi je nova Odvjetnička tarifa ("Narodne novine" broj 138/23), koja je stupila na snagu 25. studenog 2023. i kojom je propisano Tbr. 54. da vrijednost boda iznosi 1,99 Eur.

24. Stoga prilikom donošenja odluke o troškovima postupka za sve radnje bez obzira kada su poduzete primjenjuju se odredbe Tarife koje su na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka.

25. Naime, na sastanku predsjednika Građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanog 14. lipnja 2024. zauzet je stav da kada sud donosi odluku o naknadi parničnog troška nakon stupanja na snagu Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22), 5. studenog 2022. kojom je izmijenjena vrijednost boda koja od tada iznosi 15,00 kuna/1,99 Eur, valja primijeniti Tarifu i vrijednost boda koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, pa parničnoj stranci treba dosuditi parnični trošak prema vrijednosti boda od 15,00 kuna/1,99 Eur, za radnje koje su poduzete prije izmijenjene vrijednosti boda 5. studenog 2022., a ne prema vrijednosti boda od 10,00 kuna/1,33 Eur.

26. Jednako pravno shvaćanje je primijenjeno u odlukama Vrhovnog suda RH broj Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023., Rev-847/2021 od 13. veljače 2024., Rev-562/2024 od 7. svibnja 2024.

27. Za navesti je da je prvostupanjski sud pravilno obračunao troškove postupka, te pravilno utvrđujući vrijednost boda, pa su u tome dijelu neosnovani žalbeni navodi tuženika.

28. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu, 22. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća

Miho Mratović