REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1996/2022-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Plešu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku u Zagrebu, radi nedopuštenosti otkaza i vraćanja na rad, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 9. travnja 2025. u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika tužiteljice Marka Rafaja, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, 22. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Obija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu klasa: ZGH-11-22-1884 ur. broj: 01-10-01-22-01 od 26.08.2022. godine kojom je tuženik Zagrebački holding d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, otkazao tužiteljici GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 26.08.2020. godine, da tužiteljici nije prestao radni odnos kod tuženika, te se nalaže tuženiku vratiti tužiteljicu natrag na posao, na radno mjesto „administrator sektora“, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka uvećane za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987 trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. svibnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da joj je tuženik odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.08.2022. godine otkazao ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 26.08.2020. godine, a temeljem kojeg ugovora o radu je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu „administrator sektora“. Tužiteljica je bila zaposlena u tuženikovoj Podružnici „Čistoća“.

2. Tužiteljica je protiv odluke o otkazu podnijela poslodavcu zahtjev za zaštitu prava, ali tuženik na isti nije odgovorio, niti je istom udovoljio.

3. Predmetna odluka o poslovno uvjetovanom otkazu je nezakonita i nedopuštena, a istoj je prethodio postupak utvrđivanja Kolektivnog viška radnika iz članka 127. Zakona o radu („Narodne novine“ 93/14, 127/17, 98/19) kojeg je tuženik proveo na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način. Naime, prema odredbi članka 115. stavka 1. točke 1 ZOR-a, da bi poslovno uvjetovani otkaz bio moguć, poslodavac mora imati opravdani razlog za takvu vrstu otkaza, a to je da je prestala potreba za obavljanjem određenog posla. Pri tome nije presudno je li do prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla došlo zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga, već je samo bitno da je doista prestala potreba za određenim poslom. Međutim, u konkretnom slučaju nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala, i oni se i dalje obavljaju kod tuženika.

4. Tužiteljica ističe da ne postoje gospodarski ni organizacijski razlozi koji su doveli do prestanka potrebe za njenim radom. Tužiteljica radi u tuženikovoj Podružnici „Čistoća“ u kojoj se nisu mijenjali gospodarski razlozi u smislu sadržaja i opsega poslovanja, pa tuženik nije mogao doći do zaključka da je njezin rad nepotreban. Podružnica „Čistoća“ u posljednje dvije godine ima rast broja korisnika kojima pruža svoje usluge, a Uprava tuženika planira za Podružnicu „Čistoća“ kontinuirani rast prihoda od poslovanja u 2022., 2023. i 2024. godini. Sve to ukazuje da se nisu ostvarili gospodarski razlozi o smanjenju opsega poslovanja u tuženikovoj Podružnici.

5. Nadalje, tuženik u predmetnoj odluci o poslovno uvjetovanom otkazu navodi da se razlozi prestanka potrebe za radom radnika, opisani u postupku Kolektivnog viška, mogu sažeti u centralizaciji tzv. „korporativnih funkcija“, odnosno „korporativnih servisa“. Da su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova „korporativnih funkcija“ obavljale decentralizirano, unutar više organizacijskih jedinica/Podružnica (i to samo za potrebe te org. jedinice/Podružnice, a ne za potrebe cijelog Društva), što je samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti te do prevelikog broja izvršitelja i neopravdano velikog troška poslovanja. Stoga novom organizacijom poslodavac provodi centralizaciju „korporativnih funkcija“, na način da se uvodi nova organizacija, prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati „korporativne funkcije“ u različitim org. jedinicama/Podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u „korporativne funkcije“, te se poslovi „korporativnih funkcija“ obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je radila tužiteljica) unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva „Korporativni servisi“ i to unutar odgovarajućih sektora i službi nižih organizacijskih jedinica.

6. Ovakvim obrazloženjem o centralizaciji „Korporativnih servisa“ tuženik samo nastoji opravdati razloge za predmetni otkaz, ali zanemaruje činjenicu da organizacijska promjena sama po sebi nije opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu; opravdan razlog je prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla. U konkretnom slučaju nova organizacijska promjena koju tuženik želi uvesti ne dovodi do prestanka poslova koje je tužiteljica obavljala, jer „seljenje“ određenog radnog mjesta iz jedne organizacijske jedince u drugu organizacijsku jedinicu ili ukidanje određenog radnog mjesta ne znači automatski da je prestala potreba obavljanja tog posla ili smanjenje njegovog obima. Stoga tuženik nije u pravu kada tvrdi da je opisana centralizacija poslova dovela i do smanjenja broja izvršitelja na radnom mjestu na kojem je tužiteljica radila.

7. Tuženik navodi da je u cilju provedbe centralizacije „Korporativnih servisa“ 13.05.2022. godine donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu, i to: Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Međutim, navedeni interni akti kojima se provode organizacijske promjene nikada nisu stupili na snagu, jer ih tuženik nije objavio na svojim oglasnim pločama i nije ih učinio dostupnim svim radnicima, pa je stoga svako pozivanje tuženika na navedene interne akte nezakonito. Čak i da su navedeni interni akti stupili na snagu, isti nisu zaživjeli u praksi, to jest tuženik se ne pridržava navedenih internih akata, jer radnici koji nisu proglašeni viškom i ostali su u radnom odnosu kod tuženika i nadalje rade isti posao, na isti način, na istom radnom mjestu i po istim ugovorim o radu koje su imali prije nego li je tuženik donio navedene interne akte.

8. Do trenutka donošenja sporne odluke o otkazu ugovora o radu od 26.05.2022. godine, tuženik nije proveo poslovne organizacijske promjene kroz odgovarajuće izmjene akata, odnosno nije donio i objavio Pravilnik o radu kojim je određena nova organizacija i sistematizacija radnih mjesta sukladno odredbi članka 26. stavka 1. ZOR.

9. Tužiteljica je utvrđena viškom u postupku Kolektivnog viška radnika koji je proveden na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način. Netransparentan je način na koji je tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu te je netransparentan i nezakonit prijedlog buduće pozicije radnicima koji ostaju u radnom odnosu kod tuženika. Naime, tuženik nije donio novu sistematizaciju radnih mjesta iz koje bi bio razvidan potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu, kao i uvjeti za zapošljavanje, poput stručne spreme, godina iskustva, posebnih uvjeta i sl. Nova sistematizacija radnih mjesta nužan je preduvjet za provedbu ovakve vrste reorganizacije kakvu je zamislio tuženik, jer bi se na osnovi nje moglo utvrditi koliko je izvršitelja potrebno na pojedinom radnom mjestu, a koliko izvršitelja je višak, te koja radna mjesta su suvišna, a koja radna mjesta su nova i koji su uvjeti za njih. Tuženik je radnicima koji ostaju u radnom odnosu naveo prijedlog buduće pozicije, a bez da se prethodno zna koje poslove bi radnici na tim pozicijama trebali obavljati, kakvi su uvjeti za zapošljavanje i udovoljava li svaki pojedini radnik uvjetima za zapošljavanje na predloženu poziciju.

10. Tuženik obrazlaže da je ukinuo organizacijsku jedinicu u kojoj je tužiteljica radila, te je u cijelosti ukinuto i obavljanje tih poslova. Ovakav netransparentan i nezakonit postupak utvrđivanja viška radnika tužiteljicu stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na radnike koji ostaju u radnom odnosu, jer se događa da će poslove koje je tužiteljica obavljala i čija potreba za obavljanjem nije prestala preuzeti radnici koji te poslove nikada prije nisu radili. Potreba za poslovima koje je obavljala tužiteljica i nadalje egzistira, jer se kod tuženika i nadalje obavljaju poslovi koje je ista obavljala.

11. Netočni su navodi tuženika da je svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. operacijama, od kojih je njih 135 iskazalo interes za nastavkom radnog odnosa u tzv. „operacijama“, dok tužiteljica nije prihvatila ponudu, pa joj je slijedom toga otkazan ugovor o radu.

12. Da je poslodavac postupio na nezakonit način proizlazi i iz činjenice da prilikom donošenja odluke o otkazu nije poštovao odredbu članak 115. stavak 2. ZOR koja kogentno određuje da: „pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti o obvezama uzdržavanja koje terete radnika".

13. Tuženik, ničim ne dokazuje da je tužiteljici ponudio ugovor o radu za drugo radno mjesto na poslovima u tzv. „operacijama“, niti je tužiteljica odbila ponudu tuženika za sklapanje novih ugovora o radu.

14. Poslodavac, ničime nije obrazložio odluku o otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga, kada se paušalno i općenito poziva na gospodarski i organizacijski razlog, odnosno potrebu smanjivanja troškova poslovanja, a da nije točno obrazložio u čemu se sastoji to smanjenje troškova poslovanja, odnosno u čemu se sastoji gospodarski razlog. Točnije, opseg poslova kod poslodavca se povećao i rezultat poslovanja Podružnice je pozitivan, te ostaje nejasno koji su to gospodarski razlozi. Nadalje, svaki slučaj otkazivanja ugovora o radu, a osobito donošenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu valja individualizirati, obzirom da odluka dopuštenosti otkaza ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.

15. Netočne su tvrdnje da je Poslodavac svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovor o radu ponudio zapošljavanje u tzv. operacijama. Tužiteljici nikada nije ponuđen popis odnosno ponuda za prihvat slobodnih radnih mjesta u operacijama, te istu nije mogla ni prihvatiti.

16. Slijedom svega navedenog, tužiteljica predlaže presudom utvrditi kao nedopuštenu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.8.2022. da joj nije prestao radni odnos kod tuženika te naložiti tuženiku da je vrati na posao, na radno mjesto "administrator sektora" ili druge odgovarajuće poslove.

17. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev. U odnosu na navod da je odluka o otkazu ugovora o radu nezakonita i nedopuštena, te da je postupak Kolektivnog viška radnika sukladno čl. 127. ZOR-a nezakonit, netransparentan i „diskriminirajući“ ističe se kako je isti bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onima koje ne traži niti zakonodavstvo, nego najbolje prakse. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021. godine, 30.12.2021. godine započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine. Navedeni postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu, jer se željelo uključiti što veći krug socijalnih partnera, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju. Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 06. travnja 2022. godine, a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. Tijekom savjetovanja sindikatima su dostavljeni doslovno svi podaci, pa tako i podaci za sve „usporedne radnike“ i broj izvršitelja (osobito očitovanje od 08.04.2022. s Prilogom, kriteriji odabira, shema nove organizacije (očitovanje 21.03.2022.). Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja, koja nije imala primjedbe na provedeni postupak Kolektivnog viška.

18. Razlozi kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija. Razlozi nastanka Kolektivnog viška su sljedeći: višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija, (prekobrojni izvršitelji); višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bili potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih.

19. Tužiteljici je otkazan ugovor o radu upravo zbog promjene organizacije – u vidu centralizacije potpornih funkcija. U pogledu „centralizacije“ kao nastanka Kolektivnog viška, i koja je razlog otkazivanja ugovora o radu tužiteljici tuženik ističe da je bio nesvrhovito organiziran, i to na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za tu Podružnicu. To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 financija i računovodstva, 10 pravnih službi, 10 općih poslova, 10 ljudskih resursa, 10 org. jedinica za odnose s javnošću, marketing, naplatu, itd. Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u podružnicama te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini. Tako su se i opći odnosno „čisti“ administrativni poslovi tj. poslovi tužiteljice iz organizacijske jedinice u kojoj je radila (Služba operativne pripreme; koja je prije 2021 bila nazvana Služba administrativnih poslova) također centralizirali u jednu organizacijsku jedinicu – i to u „Sektor za opće poslove“.

20. Da je tuženik u cijelosti ukinuo obavljanje navedenih poslova „korporativnih funkcija“ u svakoj od podružnica proizlazi i iz članaka 9. - 18. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 koji se odnose na Podružnicu Čistoća u kojoj je tužiteljica radila na radnom mjestu “administrator Sektora“; te čl. 102. citiranog Pravilnika).

21. Članak 102. Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 glasi: "U svim podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o prestaju se obavljati svi poslovi ,,korporativnih funkcija" , odnosni svi poslovi podrške poslovanju podružnice, i to svi oni iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih člankom 4. Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa." U svezi s prethodnim stavkom ovog članka, utvrđuje se da poslovi u podružnicama koji su se obavljali kao podrška poslovanju samo te podružnice vise nisu potrebni te će se ti poslovi obavljati u drugačijem obliku i opsegu odnosno isključivo centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (,,funkcionalne grupe poslova": podrška Upravi; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora). Sukladno iznesenom u ovom Pravilniku, ukida se u cijelosti obavljanje poslova u podružnicama koji se odnose na podršku poslovanja toj podružnici, a koji poslovi spadaju u tzv. sljedeće ,,funkcionalne grupe poslova": podrška; revizija; strategija, razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora, a koji poslovi su se obavljali unutar radnih mjesta u podružnicama i poslovi kojih radnih mjesta su navedeni u Prilogu ovog Pravilnika (koji Prilog čini njegov sastavni dio) te se stoga utvrđuje da nema potrebe za obavljanjem poslova navedenih radnih mjesta iz Priloga u tim podružnicama. Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. utvrđena je i implementirana nova centralizirana organizacija, temeljem koje se poslovi podrške obavljaju centralizirano, unutar samo jedne organizacijske jedinice, i to za cijelo Društvo, što takve poslove jasno distingvira od (ukinutih) poslova podrške samo jednoj podružnici, putem org. jedinica u toj podružnici.

22. Tako su se opći poslovi (u što spadaju i administrativni poslovi kod tuženika) citiranim Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. centralizirali na jednom mjestu, u Sektoru za opće poslove“. Tuženik je utvrdio da mu je za te poslove (iste ili slične poslove koje je obavljala tužiteljica) na radnom mjestu u novo formiranom Sektoru za opće poslove“ potrebno 6 izvršitelja.

23. Poslovi koje je obavljala tužiteljica razvidni su iz ugovora o radu te iz Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova podružnice Čistoća iz ožujka 2011. (koji je bio na snazi u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora o radu tužiteljice), pod točkom 68 te administrator sektora obavlja i odgovara za sve administrativne poslove vezane za Sektor, obavlja i ostale poslove po nalogu neposrednog rukovoditelja, kojem odgovara za svoj rad, u svom radu primjenjuje odredbe Pravilnika o zaštiti na radu. Uvjeti za to radno mjesto su: IV stupanj stručne spreme ekonomskog, upravnog ili općeg smjera, 1 godina radnog iskustva u struci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, a koeficijent za obračun plaće je 2,00.

24. U navedenoj Podružnici poslovi tužiteljice obavljali su sve do ukidanja obavljanja općih poslova po podružnicama (Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 ) i centralizacije općih poslova (Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022.) Tuženik ukazuje da je u postupku savjetovanja detaljno razložio i prezentirao novu organizaciju te potreban broj izvršitelja u novoj organizaciji, te dostavio popis radnika koji su višak i onih koji ostaju „(usporedni radnici“), te primjenu kriterija „bodovanja“ za sve radnike. Tako se isti i slični poslovi koje je obavljala tužiteljica i dalje obavljaju, ali unutar nove centralizirane org. jedinice „Sektor za opće poslove“ za čije uredno obavljanje jednostavnijih općih poslova je potrebno 6 izvršitelja (niže, srednje ili više stručne spreme) a koja spada u funkcionalnu grupu poslova iz područja „Opći poslovi“. Stoga je logična posljedica da je uslijed opisane centralizacije došlo do viška radnika, odnosno prekobrojnih izvršitelja.

25. Navod tužiteljice da je odluka o otkazu nezakonita jer postoji „daljnja potreba“ za poslovima koje je radila nije osnovan te je autonomno pravo poslodavca utvrditi potreban broj izvršitelja. Kod odabira radnika kojim će se otkazati ugovori o radu zbog opisanog razloga, tuženik je primjenjivao jasne i transparentne kriterije, i to: trajanje radnog odnosa kod poslodavca, dob radnika, obveze uzdržavanja koje terete radnika te dodatni kriterij, braniteljski status i status djeteta smrtno stradalog/nestalog branitelja iz Domovinskog rata. Navedeni kriteriji jasno su obrazloženi i u odluci o otkazu te je primjenom istih tužiteljici u pogledu trajanja radnog odnosa (1 godina) ispravno dan jedan bod, a pogledu kriterija dobi tužiteljici su ispravno dana dva boda, dok ima dva uzdržavana člana obitelji za što je također dobila dva boda. Dakle, tužiteljica je po navedenim kriterijima ostvarila 5 bodova. Zadnji radnik (OČ) po broju bodova (od ukupno njih 6/usporedni radnici), a kome nije otkazan ugovor o radu, a obavljao je iste ili slične poslove kao tužiteljica, ima 7 bodova (str.20. Priloga očitovanja od 08.04.2022., Tablice radnika). Također, tužiteljica nema niti najveći broj bodova i u odnosu na ostale radnike kojima je otkazan ugovor o radu, obzirom da je po broju bodova ispred nje još 32 radnika, tako da niti objektivno nije moguće da bi tužiteljica prije istih mogla „sačuvati“ radni odnos, tj. ostati u radnom odnosu. Isto tako, svi radnici sa opisane liste su obavljali iste ili slične poslove kao i tužiteljica, tj. opće administrativne poslove. Nazivi radnih mjesta, odnosno različiti nazivi radnih mjesta kod tuženika, a unutar kojih su se obavljali isti ili slični poslovi, ne znače da se radi o različitim poslovima.

26. Kod smanjenja broja izvršitelja nije prestala potreba za obavljanjem određenog posla, već postoji prekobrojan broj izvršitelja.

27. Pogrešan je navod tužiteljice da bi tuženik „nezakonito“ razvrstavao radnike u funkcionalne grupe poslova i to po kriteriju stručne spreme SS/SSS ili VŠS a ne poslova. Naime, upravo su radnici razvrstavani u navedene grupe prema poslovima koje su obavljali i njihovoj složenosti, osobito obzirom na potrebne uvjete znanja i stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje. Tuženik kao poslodavac je za upravo te poslove predvidio potreban broj izvršitelja, i to ovisno o uvjetima i potrebama za obavljanje tih poslova (stručna sprema), odredio koliko mu je potrebno izvršitelja za opće poslove.

28. Nadalje, svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužiteljici, tuženik je omogućio zapošljavanje na poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Po provedenom postupku Kolektivnog viška radnika, (26.05.2022.) stupile su na snagu organizacijske promjene (svi akti), pa tako i centralizacija općih poslova te prestanak obavljanja poslova radnog mjesta tužiteljice u Podružnici Čistoća, te je nakon toga tužiteljici otkazan ugovor o radu, a nakon provedenog savjetovanja namjeravane odluke o otkazu ugovora o radu tužiteljici, sukladno ZOR-u, budući ista ne spada u zaštićenu kategoriju radnika, pa nije potrebno suodlučivanje. Dakle, sve organizacijske promjene su stupile na snagu prije nego što je tužiteljici otkazan ugovor o radu, pa je navod tužiteljice da prije otkaza nisu provedene promjene netočan.

29. Tuženik je sve akte uredno objavio na oglasnoj ploči tuženika, sve sukladno Pravilniku o načinu objave Pravilnika o radu.

30. Otkaz ugovora o radu je također savjetovan sa sindikatima.

31. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

32. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.8.2022. (str. 7-9 spisa), zahtjev za zaštitu prava s preslikom povratnice 8str. 10-14 spisa), dopis tuženika sindikatima koji djeluju kod tuženika od 29.12.2021. (str. 26-36 spisa), popis potencijalnog viška izvršitelja (str. 37- 50 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji zgb holdinga iz rujna 2021. (str. 54-66 spisa), Odluku o izmjenama Odluke o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz KU-a za radnike kod tuženika iz rujna 2021. (str. 67-69 spisa), organizacijsku shemu tuženika (str. 70-87 spisa), dopis tuženika sindikatima koji djeluju kod istog od 4.3.2022. (str. 88-93 spisa), dopis sindikatima koji djeluju kod tuženika od 21.3.2022. s popisom ukupnog broja radnika u Društvu (str. 94-179 spisa), dopisi tuženika sindikatima od 8.4.2022. (str. 180-215 spisa), dopis HZZO tuženiku od 9.5.2022. (str. 216-218 spisa), dopis sindikatima koji djeluju kod tuženika od 29.4.2022. (str. 220 spisa), očitovanja sindikata te dopisi tuženika službi za upravljanje ljudskim resursima (str. 223-227 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom tuženika od 13.5.2022. (str. 262-265 spisa), Odluku o izmjenama Odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz KU-a za radnike kod tuženika od 13.5.2022. (str. 267-270 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika u organizaciji tuženika (str. 272- 285 spisa), Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova Podružnice Čistoća iz ožujka 2011. (str. 287-364 spisa), Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa Zgb holdinga iz svibnja 2022 (str. 365-392 spisa), dopis sindikatima koji djeluju kod tuženika od 3.5.2022. (str. 394-399 spisa), očitovanje o namjeravanom davanju odluke o otkazu radniku G (str. 401-403 spisa), očitovanja o davanju suglasnosti na odluku na otkaz (str. 405-408 spisa), kao i drugu dokumentaciju koja prileži spisu te proveo dokaze saslušanjem svjedoka VČ (str. 442-443 spisa), DČ (str. 443-444 spisa), CČ (str. 557-558 spisa), GČR (str. 563-564 spisa), KČ (str. 564-565 spisa), ĐČ (str. 568-569 spisa) i tužiteljice (str. 569 spisa).

33. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

34. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

35. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 26.8.2020. na radnom mjestu administrator sektora u Podružnici Čistoća te nije sporno da je tuženik tužiteljici otkazao navedeni ugovor o radu odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.8.2022.

36. Iz bilješke na odluci o poslovno uvjetovanom otkazu proizlazi da je tužiteljica istu preuzela 30.8.2022., a iz preslike povratnice (str. 14 spisa) razvidno je da je tuženiku dostavljen zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o otkazu 14.9.2022. godine. Iz navedenog nedvojbeno slijedi da je tužiteljica zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o otkazu podnijela u roku od 15 dana od preuzimanja odluke o otkazu, odnosno u roku propisanom u čl. 133 st. 1 ZR-a.

37. Tužba kojom tužiteljica predlaže utvrditi kao nedopuštenu predmetnu odluku o otkazu podnesena je sudu 11.10.2022., a tuženik nije udovoljio zahtjevu za zaštitu prava tužiteljice, niti je na isti odgovorio, slijedom čega proizlazi da je tužba podnesena u roku propisanom u čl. 133. st. 2 ZR-a.

38. U predmetnoj odluci o otkazu se navodi da se prije donošenja iste tuženik savjetovao sa sindikatima koji djeluju kod njega. U zahtjevu za zaštitu prava protiv odluku o otkazu tužiteljica navodi da se prije donošenja odluke o otkazu Društvu o namjeravanom donošenju iste savjetovalo sa sindikatima koji djeluju u Društvu. Na temelju naprijed navedenog utvrđeno je da je prije donošenja odluke o otkazu poslodavac postupio u skladu s čl. 150 st. 1 ZR-a pri čemu u konkretnom slučaju tuženik prije donošenja odluke o otkazu tužiteljici nije morao ishoditi suglasnost sindikata za donošenje takve odluke. Naime slučajevi suodlučivanja s radničkim vijećem propisani u čl. 151. st. 1 ZR, a tužiteljica u ovom postupku nije ni tvrdila ni dokazivala da je član radničkog vijeća, kandidat za člana radničkog vijeća, radnik kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti, radnik stariji od 60 godina u trenutku otkaza ili predstavnik radnika u organu poslodavca, a samo u tim slučajevima bila bi potrebna prethodna suglasnost poslodavca za namjeravanu odluku o otkazu tužiteljici.

39. Tužiteljica je dobila poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, a u obrazloženju odluke o otkazu se navodi da je poslodavac kroz novu organizaciju rada proveo centralizaciju korporativnih funkcija na način da se u potpunosti prestaju obavljati korporativne funkcije u različitim organizacijskim jedinicama / podružnicama te se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u korporativne funkcije te se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, što uključuje i poslove radnog mjesta koje je obavljala tužiteljica unutar jedne nove organizacijske jedinice naziva Korporativni servisi te unutar odgovarajućih sektora u službi kao nižih organizacijskih jedinica. Posljedica opisana centralizacije je i smanjenja broja izvršitelja. Poslovi koje je tužiteljica obavljala u Podružnici Čistoća su poslovi koji spadaju u grupu opći poslovi (tzv. funkcionalna grupa poslova) te spadaju u poslove tzv. korporativnih funkcija, stoga je aktima poslodavca ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je radila tužiteljica svoje poslove, te se isti obavljaju unutar nove organizacijske jedinice, Sektor općih poslova unutra Korporativnih servisa. U toj organizacijskoj jedinici, Sektor općih poslova, poslodavac je utvrdio potreban broj izvršitelja (6), trogodišnje strukovne, srednje ili više stručne spreme. Ukupan broj radnika koji je obavljao te poslove ima potrebnu stručnu spremu i veći je od poslodavcu potrebnog broja radnika, stoga je nekim radnicima, uključivo i tužiteljici, bilo potrebno otkazati ugovor o radu kao višku (prekobrojan izvršitelj), pri čemu je pri odabiru prekobrojnih radnika tuženik primijenio kriterije trajanje radnog odnosa, dob radnika, obveze uzdržavanja, kao i dodatni kriterij hrvatski branitelj, dijete poginulog ili nestalog branitelja te su ti radnici bodovani prema tim kriterijima, a tužiteljica je ostvarila manji broj bodova od radnika koji su popunili slobodna radna mjesta. Svim radnicima, pa tako i tužiteljici, kojima je poslodavac odlučio otkazati ugovore o radu, ponuđeno je zapošljavanje u tzv. operacijama i tužiteljica je zaprimila popis radnih mjesta u tzv. operacijama i aplicirala na više slobodnih radnih mjesta u tzv. operacijama ali nije mogla konkurirati zbog ostvarenog broja bodova drugih radnika koji su također aplicirali za ista radna mjesta.

40. U odluci o otkazu se navodi da je tuženik prije donošenja odluke o otkazu proveo postupak Kolektivnog viška radnika te je proveo savjetovanja o tome sa sindikalnim povjerenicima, sve sukladno čl. 127 ZR u skladu s Odlukom Uprave društva od 30.12.2021.

41. Predmetnom spisu prileži dopis Službe za upravljanje ljudskim resursima tuženika sindikatima koji djeluju kod tuženika, vezano za namjeravano donošenje odluke o Kolektivnom višku radnika, u kojem se navode razlozi za nastanak Kolektivnog viška, među kojima i organizacijski razlozi-centralizacija te neracionalnost obavljanja korporativnih funkcija na više mjesta unutar Društva te sadrži i popis radnih mjesta na kojima je iskazan višak, među kojima je i radno mjesto administratora.

42. Predmetnom spisu prileže i dopisi Službe za upravljanje ljudskim resursima sindikatima koji djeluju kod tuženika koji su slani tijekom postupka Kolektivnog viška iz kojih proizlazi da su održavani sastanci između predstavnika poslodavca i predstavnika sindikata te da su sindikati imali primjedbe, a poslodavac je iste razmatrao i davao svoja očitovanja.

43. Tuženik je donio Pravilnik o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022. u kojem se u čl. 102 utvrđuje da se u svim podružnicama tuženika prestaju obavljati svi poslovi "korporativnih funkcija" odnosno svi poslovi podrške poslovanja Podružnice, svi iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih čl. 4 Pravilnika o organizaciji korporativnih servisa.

44. Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa tuženika od 13.5.2022. utvrđuje se nova centralizirana organizacija temeljem koje su poslovi podrške obavljaju centralizirano, unutar jedne organizacijske jedinice. Isti se centraliziraju u Sektoru za opće poslove, pod koje spadaju i administrativni poslovi kod tuženika na temelju citiranog Pravilnika o organizaciji korporativnih servisa Zgb holdinga od 13.5.2022.

45. Iz Pravilnika o organizaciji korporativnih servisa razvidno je da postoji Sektor općih poslova unutar tzv. Korporativnih servisa (redni broj 10) te isti na razini cijelog Društva organizira, koordinira, nadzire i obavlja zajedničke i potporne poslove za potrebe poslovanja Društva. U djelokrug poslova Sektora su uključeni administrativni poslovi za potrebe Društva i organizacijskih jedinica u njegovom sastavu, tajničko administrativni poslovi, poslovi zaprimanja ulazne pošte te klasificiranje i prosljeđivanje iste, prijepis i vođenje zapisnika, zaprimanje, sortiranje i čuvanje dokumentacije društva, vođenje registara arhivske građe, upravljanje voznim parkom itd.

46. Predmetnom spisu prileži i Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova Podružnice Čistoća iz 2011. iz kojeg je razvidno da je u Podružnici Čistoća bila ustrojena služba administrativnih poslova, a u sklopu iste i radno mjesto administrator sektora za kojega se navodi da obavlja i odgovara za sve administrativne poslove vezane za Sektor te obavlja i ostale poslove po nalogu neposrednog voditelja, a na tom je radnom mjestu tužiteljica nesporno bila zaposlena.

47. Iz navedenog slijedi da je tužiteljica prema Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji Podružnice Čistoća bila zadužena za administrativne poslove, a na temelju Pravilnika o organizaciji korporativnih servisa iz svibnja 2022. administrativni poslovi su unutar Korporativnih servisa uključeni u djelokrug Sektora općih poslova te se isti centralizirana obavljaju na razini cijelog društva.

48. Svjedok VČ je iskazala da je predsjednica Sindikata Čistoće Zagreb i zaposlenik tuženika. Bila je ispred Sindikata uključena u postupak Kolektivnog viška. Koncem 2021., svi reprezentativni sindikati, njih 19, dobili su poziv radi savjetovanja u postupku Kolektivnog viška. Održavani su radni sastanci između predstavnika sindikata i predstavnika poslodavca, poslodavac se prilikom utvrđivanja kolektivnog viška rukovodio zakonskim kriterijima, odnosno uzeo je u obzir godine staža, starost i obveze uzdržavanja radnika, i primijenjen je kriterij sudionika Domovinskog rata, ukoliko je to radnik bio, na način da je ostvarivao prednost, ako je imao jednak broj bodova s nekim drugim kandidatom koji nije bio sudionik Domovinskog rata. Sindikat je imao prigovore na utvrđeni kolektivni višak, odnosno smatrao je da je prevelik broj radnika bio obuhvaćen istim te da se u to išlo prije nego je donesena sistematizacija iz koje bi se točno moglo vidjeti koliki je broj izvršitelja potreban na nekom radnom mjestu. Poslodavac je razmatrao prigovore sindikata, a usvojio je prigovor vezan za radnike s najnižim koeficijentom poslova, kao što su čistačice, zaštitari, čuvari, te je iste maknuo iz kolektivnog viška, i oni nisu dobili otkaz. Smanjen je i broj radnika koji je obuhvaćen kao kolektivni višak, za njih 120. Sindikati su imali i dalje prigovore, svi su sindikati imali iste prigovore, ali poslodavac ih je samo djelomično usvojio. Bilo je sigurno 7-8 sastanaka vezano za kolektivni višak, ponekad su neki predstavnici sindikata izostajali, ali svi su bili pozivani na sve sastanke. Nekih posebnih saznanja vezano za tužiteljicu svjedok nema. Tužiteljicu poznaje površno, zna da je radila u administraciji, ali ne zna točno koje poslove. Nova sistematizacija donesena je 31.3.2023. Ista sadrži i opise poslova radnih mjesta. Radi se o Podružnici Čistoća, a što se tiče Podružnice Korporativni servisi, sistematizacija još nije donesena. Na savjetovanju sindikatima su bili dostavljeni akti i pravilnici o sistematizaciji, bila je dostavljena relevantna dokumentacija i sindikati nisu tražili dodatnu dokumentaciju. Poslodavac se savjetovao sa sindikatima o radnicima utvrđenima kao višak. Poslodavac je sastavio i popis operativnih radnih mjesta za kojima je imao potrebu te je radnicima iz kolektivnog viška ponuđena mogućnost da se jave na neka od tih radnih mjesta. Ako je bilo više kandidata nego radnih mjesta, onda su se opet uzimali u obzir kriteriji iz Zakona o radu. Tuženik je provodio centralizaciju poslova i ona je danas aktualna.

49. Svjedok IČ je iskazao da je predsjednik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima u Podružnici Čistoća. Predstavnici 19 reprezentativnih sindikata imenovali su pregovarački odbor od 9 članova, među kojima i svjedoka radi pregovaranja vezano za kolektivne ugovore, a u postupku utvrđivanja kolektivnog viška poslodavac je također zvao samo članove pregovaračkog odbora, iako isti nije imao ovlast predstavljati sve sindikate u postupku kolektivnog viška. Bio je na 2 sastanka vezano za postupak kolektivnog viška, ali onda je prestao dolaziti jer je zaključio da poslodavac kolektivni višak utvrđuje samo statistički, a reprezentativni sindikati nisu bili valjano zastupani jer ih nisu mogli zastupati članovi pregovaračkog odbora. Iz razgovara s predstavnikom Uprave Zgb holdinga i članicom Uprave OČR došao je do tog zaključka jer je nova Uprava, nakon što je formirana, zatražila podatak o ukupnom broju zaposlenih na administrativnim poslovima po svim podružnicama i taj broj iznosio je 26%. Dakle, statistički se pokušalo odrediti kolektivni višak, a svjedok na to nije pristao. Poslodavac je morao utvrditi poslove kroz analizu. Svjedok je prestao dolaziti na sastanke, a drugi predstavnici sindikata su dolazili iz svojih razloga. Tužiteljica je bila administrator u Sektoru operative. Njeni poslovi se i dalje obavljaju. Obavljaju se u Podružnici i obavlja ih gospođa CČ, koja je i dalje administrator sektora. Bilo je 6 izvršitelja na poslovima administratora u Sektoru, a 5 ih je dobilo otkaz, osim gđe. Španjur. U podružnici i dalje nije donesena nova sistematizacija kao novi akt. Tek nedavno su doneseni opisi poslova radnih mjesta. U Podružnici je bilo radnika koji nisu bili na popisu kolektivnog viška, ni na popisu radnika koji ostaju, ali se to ne odnosi na poslove administratora sektora. U Podružnici nisu zapošljavani novi ljudi nakon otkaza, ali je poslodavac premještao komunalne radnike da rade administrativne poslove. Na zadnjem sastanku kolektivnog viška pozvani su svi predstavnici sindikata, njih 19, i poslodavac ih je na istom obavijestio o rezultatima kolektivnog viška, ali to nije bio sastanak na kojem se pregovaralo. Potvrdio je da je poslodavac prihvatio nekoliko prigovora i zahtjeva sindikata vezano za radna mjesta s najnižim koeficijentom i nešto se smanjio broj radnika utvrđenih kao kolektivni višak. Točno je da je poslodavac dostavljao sindikatima materijale i dokumentaciju, i to svim reprezentativnim sindikatima, ali bez pojedinačnog savjetovanja o pojedinačnim radnicima.

50. Svjedok CČ je iskazala da je bila zaposlena u Podružnici Čistoća kao administrator sektora kada je tužiteljica dobila otkaz. Inače je zaposlena u skraćenom radnom vremenu od 4 sata dnevno jer je majka djeteta s teškoćama i spada u kategoriju zaštićenih radnika i poslodavac joj ne može dati otkaz zbog poslovnih razloga. Četvero je radnika radilo na istim poslovima kao administrator sektora u Sektoru operative koji je bio sastavni dio Podružnice Čistoća. Četvero ih je radilo poslove za 2 sektora od njih ukupno 4 u Podružnici. Nakon što je troje kolega dobilo otkaz, svjedok sada sama radi te poslove. Međutim, kad ona to ne može zbog obima posla, onda uskače kolega O iz Službe primarne reciklaže u Podružnici Čistoća. Njeno radno mjesto sad se zove stručni tehnički suradnik II. Kad su kolege dobili otkaz, najprije je premještena na radno mjesto viši referent u Službi zajedničkih poslova u holdingu, dakle to je radno mjesto na nivou holdinga, iako je nastavila raditi u Podružnici Čistoća za Sektore koje je opisala, to je isti posao. Međutim, ne radi više na mailovima, a to su poslovi koje je radila kao administrator, to sad radi Holding, odnosno Služba za korisnike. Isto je radila kao administrator sve poslove koji se tiču posuda, košarica za fekalije i slično, i ti poslovi su sada umanjeni i Odjel spremnika sada odgovara na dopise i dostavlja posude. Na novom radnom mjestu smanjio joj se obim poslova, ali preostali poslovi koje sad radi su isti kao i poslovi koje je radila kao administrator. Radi ono što joj kaže poslodavac, pa dijeli i bonove prije uskršnjih praznika. Radno mjesto administrator sektora više ne postoji, ali je negdje od svibnja 2024. raspoređena je u Podružnicu Čistoća na radno mjesto stručni tehnički suradnik II. Ima saznanja da se poslodavac sprema donijeti odluku o premještaju jednog radnika na radno mjesto stručni tehnički suradnik, koji bi radio iste poslove kao i svjedok, ali ta odluka još nije donesena i ne zna kada i hoće li biti donesena te raspoređena u Službu održavanja javnih površina gdje svjedok radi.

51. Svjedok GČR je iskazala da je sudjelovala u postupku Kolektivnog kao predstavnik poslodavca. Postupak je počeo 30.12.2021., trajao je do 8.4.2022., i o istom su bili obavješteni svi sindikati koji su djelovali kod poslodavca, kao i o tome da će se kolektivni višak utvrđivati prije svega u administrativnim poslovima jer poslodavac ima namjeru centralizirati te poslove. Savjetovanje je provođeno na način da su se održavali sastanci s predstavnicima sindikata, i nakon svega poslodavac je prvotni procijenjeni broj od 544 radnika koji su bili kolektivni višak smanjio za 130 pa je preostalo 414 radnika koji su na kraju utvrđeni kao kolektivni višak. Kolektivni višak je upućen Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, koji nije imao primjedaba. Radnicima za koje je bilo evidentno da će biti na listi kolektivnog viška poslodavac je ponudio kompenzacijsku mjeru, odnosno mogućnost da se jave na natječaj za zapošljavanje u tzv. operativi. To je bila ponuda slobodnih radnih mjesta na koju su radnici mogli aplicirati, onda se vršila selekcija i na taj način još 60 ljudi s liste kolektivnog viška ostalo je raditi kod tuženika u operativi. Radnici su bodovani u postupku prema zakonskim kriterijima, a to su dužina staža kod poslodavca, dob, i obveze uzdržavanja te kriterij prema Zakonu o braniteljima na način da su branitelji iz Domovinskog rata ili djeca poginulih ili nestalih branitelja dobivali dodatni 0,1 bod. Poslodavac je htio uzeti u obzir i kriterij upozorenja na obveze iz radnog odnosa, ali se zbog protivljenja sindikata od toga odustalo. Svjedok je osobno sudjelovala na sastancima. Tužiteljica je bila zaposlena na radnom mjestu administratora Sektora u Podružnici Čistoća, i ti poslovi spadaju pod opće poslove i zato je bila u grupi općih poslova, odnosno uspoređivana je s drugim radnicima iz grupe općih poslova. Radnici su uvrštavani u funkcionalne grupe poslova s obzirom na poslove koje su stvarno obavljali kod tuženika, i to je objašnjeno sindikatima. Funkcionalne grupe je utvrdio poslodavac uvidom u sustav Argosi i ugovore o radu. Pod općim poslovima podrazumijevaju se opći administrativni poslovi. Poslovi održavanja spadaju u opće poslove prema stavu poslodavca, pa ako su u funkcionalnoj grupi u kojoj je bila tužiteljica bili i radnici koji rade na održavanju, to je ispravno. Referenti, ako se nalaze u funkcionalnoj grupi općih poslova, nisu obavljali pravne poslove i zbog toga nisu mogli biti u funkcionalnoj grupi pravnih poslova. Funkcionalne grupe odredila je Uprava Društva. U vrijeme kad je tužiteljica dobila otkaz, tuženik je imao sistematizaciju radnih mjesta, ali je točno da ju je izmijenio u ožujku 2023. Danas ne postoji radno mjesto na kojem se obavljaju poslovi koje je radila tužiteljica, takvi poslovi više ne postoje, ne postoji ukupnost tih poslova u okviru jednog radnog mjesta, te poslove administriranja danas obavlja svaki radnik za sebe, osim voditelja Podružnica. Centralizacija komparativnih servisa kod tuženika je provedena stupanjem akata na snagu 26.5.2022. U podružnicama Zgb holdinga danas se obavljaju njihovi osobni poslovi, a poslovi zajednički za sve podružnice obavljaju se u korporativnim servisima, na nivou Zagrebačkog holdinga. U vrijeme provođenja kolektivnog viška i donošenja odluka o otkazu kod tuženika nije bilo ustrojeno radničko vijeće, a sindikati nikad nisu postigli sporazum o tome.

52. Svjedok KČ je iskazala da je zaposlena kao rukovoditelj općih poslova u Podružnici Čistoća. Tužiteljica je radila u operativnom Sektoru čišćenje i pranje, a svjedok joj nije bila nadređena, no poznato joj je da je tužiteljica u postupku kolektivnog viška bila bodovana u funkcionalnoj grupi općih poslova. Tužiteljica je bila povezana s operativom a nije radila administrativne poslove, primjerice, ona je radila fakture za operativne jedinice, i to je najviše radila, a radili su to i drugi referenti. Svjedok je prije bila savjetnik voditelja Podružnice i poznaje organizaciju i tko što treba raditi. Svjedok ne zna u detalje što je tužiteljica radila. Opći poslovi u Podružnici su bili arhiva i pisarnica, a tu tužiteljica nije radila. Podružnica Čistoća je imala zadnju sistematizaciju 2011., i ta je bila na snazi u vrijeme otkaza tužiteljici. Naziv radnog mjesta svjedoka nije se mijenjao ni prije 2022., a ni danas. Svjedok je rukovoditelj općih poslova prema važećem ugovoru o radu. Međutim, zapravo ne radi nikakve poslove jer joj poslodavac ne daje radne zadatke, i seljaka je s jedne lokacije na drugu, no ona je sindikalni povjerenik, pa ima puno posla. I dalje je formalno zaposlena u Podružnici Čistoća, no lokacija joj je Autobusni kolodvor. Sudjelovala je u postupku Kolektivnog viška i pisala očitovanja ispred sindikata Hrvatskih vozača. Nakon njenih očitovanja tuženik joj je slao materijale. Poslodavac nije predočio sindikatima kriterije na temelju kojih je proveo bodovanje radnika, nije izradio sistematizaciju temeljem koje je utvrdio višak i nije donio pisani akt zbrinjavanja viška radnika. Bila je nadređena radniku NČ i on još uvijek radi u Podružnici, u pisarnici, kao referent. Kao sindikalni povjerenik stalno je u kontaktu s radnicima u svojoj Podružnici.

53. Svjedok ĐČ je iskazala da trenutno radi kod tuženika kao ekspert HR u Korporativnim servisima, i to nakon provedene sistematizacije, prije toga je bila rukovoditelj Službe za ljudske potencijale u Podružnici Čistoća. Tužiteljicu poznaje, ali joj nije bila nadređena. Podružnica je imala pravne poslove i ljudske, ali nakon provedene sistematizacije ti su poslovi ukinuti u Podružnici, i sad se obavlja centralizirano na nivou Holdinga, unutar Korporativnih servisa, odnosno poslovi ljudskih resursa se obavljaju u Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima, a pravni poslovi u Sektoru za pravne poslove, a jedan i drugi sektor su u sastavu Korporativnih servisa. Poznato joj je da je tužiteljica obavljala administrativne poslove za službu čišćenja i pranja i odvoz otpada, njezino radno mjesto je isto ukinuto. Tužiteljica nije radila u pravnoj službi, već je radila opće poslove za druge sektore. Ti poslovi su centralizirani i obavljaju se na nivou Korporativnih servisa, no poznato joj je da ih na lokaciji podružnice Čistoća obavlja jedna kolegica, ali je ona raspoređena i zaposlena u Korporativnim servisima, a ne u Podružnici. Bila su četiri zaposlena djelatnika na administrativnim poslovima u Podružnici Čistoća i svi su dobili otkaz zbog manje ostvarenih bodova, osim jedne kolegice, koja spada u zaštićenu kategoriju radnika, zbog bolesnog djeteta. Tužiteljici je bio nadređen voditelj Službe odvoza otpada ŽČ. Nakon što je proveden postupak zbrinjavanja viška radnika donesena je nova sistematizacija, a prijašnja je ukinuta. Od radnika s kojima se tužiteljicu uspoređivalo, vezano za ostvarene bodove, poznato joj je da je uspoređivana s RČ, koji je radio slične ili iste poslove.

54. Tužiteljica je iskazala da je bila zaposlena kao administrator Sektora u Podružnici Čistoća, i nadređeni su joj bili ŽČ i ZČ. Oni su direktori dva sektora za koje je tužiteljica radila. Gđa. ŽČ se prije prezivala V. Osim tužiteljice, iste poslove radili su TČ, CČ, RČ, SČ i JČ, svi su imali isti naziv radnog mjesta. Ostala je raditi nakon ukidanja radnog mjesta samo gđa. CČ, ali ona je zaštićena kategorija radnika zbog bolesnog djeteta. Ona je raspoređena u Korporativne servise nakon provedene sistematizacije. Tužiteljica ne zna odgovoriti na pitanje obavljaju li se poslovi koje je radila u Podružnici Čistoća i sada, ili su prebačeni u Korporativne servise, radi se o poslovima fakturiranja, ugovorima o radu, prekovremenim satima za djelatnike, evidencijama odrađenih sati i slično. Jedno vrijeme radila je i na zahtjevima za odvoz glomaznog otpada, to su poslovi koji se i dalje rade. Svi ovi radnici koje je spomenula, osim gđe. CČ, dobili su otkaz kao i tužiteljica. Tužiteljica je bodovana kao i ti radnici, ali svi su se našli ispod crte. Potvrdila je da joj je poslodavac ponudio da se kandidira za posao u tzv. operacijama i to za električara, ali na to nije odgovorila jer nema veze s tim poslom. Osim toga se javila za posao referent u Zagrebačkim cestama, ali nije prošla na natječaju, tražio se samo jedan zaposlenik. Poslodavac joj je isto to na papiriću ponudio kao mogućnost, ali nije bilo ništa od toga.

55. Na temelju dokaza provedenih u ovom postupku, iz dokumentacije dostavljene u spis i iz iskaza svjedoka VČ, GČR, KČ, ĐČ i IČ nedvojbeno je utvrđeno da je prije otkaza ugovora o radu tužiteljici tuženik proveo postupak Kolektivnog viška radnika te je isti započeo 30.12.2021., a trajao je do 8.4.2022. U tom postupku sudjelovali su predstavnici reprezentativnih sindikata koji djeluju kod poslodavca te su se održavali sastanci između predstavnika sindikata i poslodavca, poslodavac je sindikatima dostavljao dokumentaciju i navodio razloge za višak te radna mjesta i pozicije koje predstavljaju višak te je prvotno procijenjeni broj od 544 radnika predviđenih kao kolektivni viška tijekom postupka Kolektivnog viška smanjen za 130, nakon primjedaba sindikata od kojih su neke primjedbe uvažene. Preostao je broj od 414 radnika, koji su na koncu utvrđeni kao Kolektivni višak, pri čemu je tim radnicima ponuđena kompenzacijska mjera u vidu mogućnosti javljanja na zapošljavanje u tzv. "operativi". Nadalje je utvrđeno da je postupak Kolektivnog viška iniciran i provođen od strane poslodavca prije svega s ciljem centralizacije određenih poslova koji su se do nove sistematizacije, odnosno do provođenja postupka Kolektivnog viška, obavljali zasebno po podružnicama, što je bilo nesvrsishodno te se nakon centralizacije ti poslovi obavljaju na nivou Zagrebačkog holdinga za potrebe cijelog Holdinga u sklopu tzv. Korporativnih servisa. U navedenom dijelu iskazi naprijed navedenih svjedoka međusobno se poklapaju u bitnim činjenicama te su sukladni i dokumentaciji u koju je sud izvršio uvid, odnosno dopisima tuženika sindikatima koji su u vrijeme provođenje postupka Kolektivnog viška djelovali kod tuženika (dopisi od 29.11.2021., 4.3.2022., 21.3.2022.), uz koje su dostavljani i popisi potencijalnog viška izvršitelja i popisi ukupnog broja radnika tuženika.

56. Utvrđeno je iz iskaza tužiteljice te uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu da je bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu administrator sektora u Podružnici Čistoća, a iz iskaza svjedokinje EČ proizlazi da se u postupku reorganizacije tuženika, donošenja nove sistematizacije i postupku Kolektivnog viška utvrđivao kolektivni višak prije svega u administrativnim poslovima, budući je poslodavac centralizirao prije svega te poslove. Tužiteljica je na svom radnom mjestu obavljala administrativne poslove, a to je utvrđeno iz njenog iskaza, budući je navela da je radila na poslovima fakturiranja, ugovorima o radu, bilježenju prekovremenih sati djelatnika, evidencijama odrađenih sati, jedno vrijeme je radila i na zahtjevima za odvoz glomaznog otpada te iz činjenice da je bila zaposlena na radnom mjestu administratora sektora temeljem ugovora o radu od 26.8.2020.

57. Iz iskaza svjedoka CČ i tužiteljice proizlazi da su prije reorganizacije u Podružnici Čistoća bila četiri djelatnika zaposlena na poslovima administratora sektora te da su trojica dobila otkaz, a kao zaposlenik Zagrebačkog holdinga ostala je jedino CČ. Međutim, iz iskaza svjedoka CČ i tužiteljice nedvojbeno proizlazi da CČ spada u kategoriju zaštićenih radnika, odnosno majka je bolesnog djeteta te joj se ne može otkazati ugovor o radu, no kako proizlazi iz iskaza svjedoka CČ ista je nastavila raditi kao stručni tehnički suradnik II, a prije toga, u vrijeme kada su drugi kolege dobili otkaz (i tužiteljica) bila je premještena na radno mjesto viši referent u Službi zajedničkih poslova u Zagrebačkom holdingu, a to je radno mjesto na nivou Zagrebačkog holdinga. Dakle, i iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da u Podružnici Čistoća više nema radnog mjesta administrativni referent nakon što je tužiteljica dobila otkaz.

58. Valja navesti da je nakon provedenog postupka Kolektivnog viška tuženik dobio interne akte, odnosno Pravilnik o organizaciji Zgb holdinga od 13.5.2022. u kojem se utvrđuje u čl. 102 da se u svim podružnicama kod tuženika prestaju obavljati svi poslovi "korporativnih funkcija" odnosno svi poslove podrške poslovanja podružnice, svi iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih u čl. 4 Pravilnika o organizaciji korporativnih servisa, a tim Pravilnikom utvrđuje se nova centralizirana organizacija, temeljem koje se poslovi podrške obavljaju centralizirano, unutar jedne organizacijske jedinice. Nadalje ti se poslovi centraliziraju u Sektoru za opće poslove, a na temelju Pravilnika o organizaciji korporativnih servisa tuženika u iste spadaju i administrativni poslovi.

59. Da je tužiteljica radila na radnom mjestu na kojem se obavljaju administrativni poslovi proizlazi i iz Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova iz 2011. prema kojem je Podružnica imala ustrojenu službu administrativnih poslova, a u sklopu iste i radno mjesto administratora Sektora na kojem je bila zaposlena tužiteljica.

60. Slijedom navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da je tuženik provodio reorganizaciju poslovanja na način da je po podružnicama ukidao radna mjesta na kojima su se obavljali određeni poslovi samo za te podružnice, među kojima su i administrativni poslovi na kojima je kao administrator sektora radila tužiteljica te je te poslove centralizirao na način da se isti obavljao na nivou Zagrebačkog holdinga u sklopu Korporativnih servisa, a navedena je organizacija imala za posljedicu i smanjeni broj izvršitelja za radna mjesta koja su osnovana unutar Korporativnih servisa, odnosno tuženik unutar Korporativnih servisa nije imao potrebu za onim brojem radnika koji rade na administrativnim poslovima koliko ih je bilo zaposleno na tim poslovima po podružnicama (iz dokumentacije u spisu i očitovanja tuženika u postupku Kolektivnog viška proizlazi da su bila zaposlena 54 djelatnika po podružnicama na poslovima koji su ulazili u grupu općih poslova, a u istu su ulazili i administrativni poslovi, a u Korporativnim servisima tuženik je utvrdio potrebu za 6 izvršitelja na radnim mjestima radi obavljanja takvih poslova).

61. Nedvojbeno je utvrđeno da je radno mjesto administratora sektora u Podružnici Čistoća provedenom organizacijom ukinuto te nakon otkaza ugovora o radu tužiteljici kod tuženika u Podružnici Čistoća više nema zaposlenih radnika na radnom mjestu administrator sektora, a navedeno su potvrdile i tužiteljica i svjedok CČ pri čemu je tužiteljica navela da je nakon što je ona dobila otkaz kod tuženika ostala raditi samo kolegica CČ ali u Korporativnim servisima, a CČ je prije radila kao administrator sektora, kao i tužiteljica, te ista spada u kategoriju zaštićenih radnika.

62. Na temelju odredbe čl. 115 st. 1 Zakona o radu poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz) U odnosu na radno mjesto tužiteljice utvrđeno je da je isto ukinuto u Podružnici Čistoća u kojoj je radila, ali samo ukidanje radnog mjesta nije dostatan razlog za donošenje odluke o poslovno uvjetovanom otkazu, već je potrebno utvrditi da je kod poslodavca prestala potreba za obavljanje određenog posla. Budući je nedvojbeno utvrđeno u ovom postupku da je kroz provedenu reorganizaciji poslodavac u konkretnom slučaju ukinuo radno mjesto tužiteljice u Podružnici Čistoća, a administrativne poslove koji su se kod istog obavljali centralizirao na način da se ti poslovi nakon provedene reorganizacije više ne obavljaju po podružnicama pa ni u Podružnici Čistoća već na nivou Zagrebačkog holdinga, dakle centralizirano za cijeli Holding, to je postojao opravdani razlog za poslovno uvjetovani otkaz budući se kod tuženika administrativni poslovi više na obavljaju u sklopu podružnica, odnosno prestala je potreba za obavljanjem tih poslova po podružnicama. Organizacijska promjena koju je proveo tuženik, centralizacija poslova koje je obavljala u sklopu svog radnog mjesta tužiteljica (za potrebe podružnice u kojoj je radila) ima za posljedicu prestanak potrebe za radom radnika na radnom mjestu administrator sektora u Podružnici Čistoća, slijedom čega je poslodavac ukinuo to radno mjesto, što predstavlja opravdani razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu.

63. Iz iskaza svjedoka VČ, IČ, GČR, ĐČ i tužiteljice nedvojbeno je utvrđeno da je u postupku utvrđivanja Kolektivnog viška te u postupku donošenja odluke kojim će se radnicima otkazati ugovor o radu kao višku tuženik proveo bodovanje radnika koji su razvrstani u određene grupe poslova, pa je tako tužiteljica bila razvrstana u grupu općih poslova, budući su toj grupi pripadali i administrativni poslovi na kojima je tužiteljica radila, a radnici su bodovani prema kriterijima koje propisuje Zakon o radu, a to su godine ostvarenog staža, starost i obveze uzdržavanja koje terete radnika, te je uveden dodatni kriterij branitelj Domovinskog rata ili dijete poginulog ili nestalog branitelja. Proizlazi da je tuženik imao potrebu za šest izvršitelja na tim poslovima, a ukupan broj radnika koji je radio na tim poslovima iznosio je 54. U odnosu na tužiteljicu rezultat je bio da je ostvarila manje bodova od drugih usporedivih radnika te se tužiteljica, kako je navela u svom iskazu, našla "ispod crte" (ostvarila je prema naprijed navedenim kriterijima pet bodova), a zadnji radnik kojemu nije otkazan ugovor o radu a koji je radio poslove iz te grupe poslova; OČ ostvarila je sedam bodova (tablice radnika i očitovanje tuženika od 8. 4. 2022.), pri čemu valja navesti da je iz iskaza tužiteljice i svjedoka CČ utvrđeno da su svi administratori sektora koji su radili u Podružnici Čistoća dobili otkaz, odnosno ostvarili su manji broj bodova od drugih usporedivih radnika (a kod tuženika je ostala raditi jednino CČ, ali na drugom radnom mjestu, pri čemu je ista nesporno radnik koji spada u kategoriju zaštićenih radnika).

64. Nadalje je utvrđeno da je poslodavac tužiteljici ponudio mogućnost zapošljavanja u tzv. operacijama, na radnom mjestu za kojim je imao potrebu te je tužiteljica iskazala da joj je poslodavac ponudio kandidirati se za poslove u tzv. operacijama, za električara, no na to nije odgovorila, ali se javila za posao referenta u Zagrebačkim cestama ali nije prošla na natječaju, a točno je da joj je poslodavac ponudio na jednom papiru mogućnost kandidiranja za neki posao u tzv. operacijama.

65. Utvrđeno je da je tuženik donio interne akte, vezano za provedenu centralizaciju, odnosno novu organizaciju poslovanja, što predstavlja autonomno pravo poslodavca te je donesen Pravilnik o organizaciji Zagrebačkog holdinga i Pravilnik o njegovim izmjenama od 13. 5. 2022. te Pravilnik o organizaciji Korporativnih servisa Zgb. Holdinga d.o.o. iz svibnja2022, kao i Pravilnik o njegovim izmjenama te prileže i Odluke Uprave Društva o donošenju istih te prileži i Odluka predsjednika Uprave o objavljivanju Pravilnika na oglasnim pločama poslodavca i njegovim internim mrežnim stranicama, (str 392 spisa), a isti su stupili na snagu istekom roka od osam dana od dana objave na oglasnim pločama Društva. Predmetna odluka o otkazu donesena je 26. 8. 2022. , dakle nakon što su navedeni interni akti stupili na snagu. Budući je nedvojbeno donesena odluka o objavljivanju navedenih internih akata na oglasnim pločama poslodavca od strane predsjednika Uprave, to proizlazi da su isti i objavljeni na oglasnim pločama tuženika, a iz dokaza provedenih u ovom postupku ne proizlazi suprotno.

66. Kako je u ovom postupku utvrđeno da je tuženik provodio reorganizaciju poslovanja te u sklopu toga proveo postupak Kolektivnog viška u kojem se savjetovao sa sindikatima koji djeluju kod tuženika te je ukinuo radno mjesto na kojem je tužiteljica radila u Podružnici Čistoća, pri čemu su reorganizacijom poslovi tužiteljičinog radnog mjesta prebačeni iz podružnice u Korporativne servise te se više ne obavljaju u podružnicama, zasebno za podružnice, već centralizirano i za cijeli Zagrebački holding, to je imao opravdani razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, pri čemu je nedvojbeno reorganizacija dovela do smanjenog broja izvršitelja za poslove administrativne prirode unutar Korporativnih servisa te je utvrđeno da je u postupku otkazivanja tuženik bodovao tužiteljicu i uspoređivao je po broju ostvarenih bodova s drugim radnicima u istoj funkcionalnoj grupi poslova, odnosno s radnicima iz grupe općih poslova, u koje poslove spadaju i administrativni poslovi, pri čemu je tužiteljica ostvarila manji broj bodova (te se našla "ispod crte" kako je navela) pri čemu su svi administratori Sektora u Podružnici Čistoća, odnosno zaposlenici na istom radnom mjestu i u istoj Podružnici kao i tužiteljica, dobili otkaz, (osim jedne djelatnice koja spada u kategoriju zaštićenih radnika i koja je nastavila raditi u tzv. Korporativnim servisima, na drugom radnom mjestu, a ne u Podružnici) nakon čega je tuženik tužiteljici i ponudio mogućnost da se kandidira za neko od radnih mjesta za kojim ima potrebu u tzv. operacijama, to je utvrđeno da je odluka o otkazu u predmetnom slučaju dopuštena i zakonita.

67. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, a u svezi s članka 164. stavak 1. istog Zakona, a tuženiku zastupanom po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to tbr. 7/2 kojom je propisano da odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova OT, obzirom se radi o predmetu koji nije procjenjiv, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eura za jedan bod iznosi 400,00 eura, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 500,00 eura.

68. Budući tužiteljica nije uspjela s tužbenim zahtjevom, nema pravo na parnični trošak.

69. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 22. svibnja 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tužiteljici po punomoćniku