Broj: Ppž-11285/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. AS, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okr. AS podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 31. kolovoza 2022., broj: 20. Pp-4510/2022, u sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. AS, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 31. kolovoza 2022., broj: 20. Pp-4510/2022 proglašen je krivim okr. AS da je, na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 3.600,00 kuna, u koju je uračunato vrijeme oduzimanja slobode okrivljenika 12. kolovoza 2022. u 21:30 sati do 13. kolovoza 2022. u 13:05 sati kao 300,00 kuna novčane kazne, tako da mu preostaje 3.300,00 kuna novčane kazne, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostale novčane kazne, uz obvezu na naknadu troškova prekršajnog postupka 100,00 kuna.
2. Protiv te presude okr. AS po braniteljici odvjetnici Magdaleni Bokanović podnio je žalbu zbog bitne povrede odredbi prekršajnog postupka, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani presudu iz osnova i razloga iz kojih se on pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da je činjenično stanje u postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
5. Opravdano okrivljenik pobija presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja prigovarajući ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda.
6. Naime, u pravu je žalitelj, pozivajući se na iskaz svjedokinje SS pred sudom, kada navodi da je svjedokinja iskazala da „okrivljenik i ona ne žive u izvanbračnoj zajednici i da nemaju zajedničku djecu“, a u izreci pobijane presude utvrđuje se da je okrivljenik počinio psihičko nasilje prema izvanbračnoj supruzi SS. Svjedokinja, nadalje u iskazu od 13. kolovoza 2022. navodi da imaju vezu koja traje od 9. mjeseca prošle godine. Sam okrivljenik u obrani, očitujući se o optužnom prijedlogu i krivnji navodi: „Ja iz svog srca volim SS, moju partnericu…..“. Stoga, u pravu je žalitelj da nema dokaza koji bi potkrijepili postojanje izvanbračne zajednice i da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, jer je sud u cijelosti prihvatio iskaz SS, a iz njezinog iskaza proizlazi da nije u izvanbračnoj zajednici s okrivljenikom.
7. Međutim, nije u pravu okrivljenik kada ističe u žalbi da nema ni najmanje zakonske osnove za primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer okrivljenik i žrtva ne spadaju u krug osoba na koje se taj Zakon primjenjuje sukladno odredbi čl. Ovo stoga što Zakon o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, („Narodne novine“ broj 84/21.) u čl. 1. propisuje:
„U Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji (»Narodne novine«, br. 70/17. i 126/19.) u članku 8. stavku 2. iza riječi: »neformalnog životnog partnera,« dodaju se riječi: »sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi,«.“
7.1. Stoga, kako je okrivljenik tijekom postupka izjavio da je SS „njegova partnerica“, a žrtva SS „da imaju vezu koja traje od 9. mjeseca prošle godine“, moglo bi se zaključiti da su u to vrijeme bili partneri u ljubavnoj vezi te bi spadali u krug osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.
7.2. Naime, prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret. Naime, ukoliko utvrdi da su okrivljenik i oštećenica u vrijeme počinjenja djela bili partneri u intimnoj vezi, a ne izvanbračni supružnici, prvostupanjski sud bi samo prilagodio u izreci presude djelo iz optužbe koje je činjenično i pravno opisano kao prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čime ne bi prekoračio optužni prijedlog i ne bi počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona.
8. Iz navedenih razloga, trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, koji će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, po potrebi izvesti materijalne dokaze koji prileži spisu predmeta – zapisnik o ispitivanju AS u svojstvu osumnjičenika pred policijom, ispitati ga na okolnosti i razloge različitog kazivanja pred policijom i sudom, zapisnik svjedokinje SS pred policijom, po potrebi provesti i druge dokaze, utvrditi u kakvom su odnosu okrivljenik i žrtva bili u vrijeme počinjenja prekršaja, sa više pažnje ocijeniti iskaz svjedoka BS te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti .
9. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 22. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
